StoryEditorOCM
HrvatskaŽENSKA SNAGA HSLS-a

Znate li tko je Nevenka, hrabra žena koja je Dabri i klicanju Paveliću rekla žestoko - ne! Još će se za nju čuti...

Piše VIJESTI SD
27. veljače 2026. - 13:39

Svi se pitaju tko je nova mlada snaga HSLS-a Nevenka Lastrić-Đurić. Naime, ta mlada žena stala je u žestoku obranu Ustava, zakona i antifašizma, jako je osudila istup Josipa Dabre i njegovo divljenje Anti Paveliću. Elokventno je objašnjavala zašto HSLS neće više sjediti za istim stolom za kojim sjedi i Josip Dabro iz DP-a. 

Nevenka Lastrić-Đurić je, inače, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova od kolovoza 2024. godine.

Gostovala je i u emisiji "Poligraf" Hrvatskog radija. Razgovarali su o stabilnosti vladajuće većine.

Đurić je izjavila da HSLS ostaje pri svom stavu oko slučaja Josipa Dabre. "Problem je gospodin Josip Dabro i nije riječ ni o kakvom ultimatumu... Dakle, vrlo je bitno istaknuti, što god da se dogodi, krize u Hrvatskoj neće biti. HSLS je odgovorna stranka i HSLS je moralna stranka. Predsjednik stranke vrlo je jasno to od početka komunicirao", naglasila je.

image

Darko Tomaš/CROPIX

"Ako se mi moramo razići zbog NDH i veličanja Ante Pavelića, mi ćemo se razići. Život ide dalje, s HSLS-om ili bez njega. Nama je drago da je HDZ aktivirao jednu ruku, dvije ruke, odnosno svoje sugovornike u Saboru, jer nas je time zapravo na neki način i rasteretio. Ali izbor hoće li Vlada ići dalje s HSLS-om ili ne, nije na nama. Taj izbor je trenutno na nekome drugome", dodala je.

Na pitanje kako na situaciju gledaju ljudi iz Predsjedništva HSLS-a, odgovorila je da je stav jedinstven. Napomenula je kako ih ne opterećuje tema mogućega gubitka funkcija jer je "život postojao i prije tih funkcija, a postojao bi i nakon tih funkcija".

Osvrnula se na izjave u kojima se postupak Dabre prikazuje kao eksces ili nestašluk. "Pazite, vi imate pucanje iz pištolja, onda imate pucanje iz automatske puške, onda imate davanje oružja maloljetnom djetetu, sada vidimo i neko krivotvorenje zapisnika. Meni se to čini kao neki gangsterluk", ustvrdila je.

"Onda imate i veličanje Ante Pavelića i NDH, to je sigurno ustašluk. Ja tu nigdje ne vidim nestašluk", dodala je. Govorila je i o razlici između odgovornosti anonimne osobe i saborskog zastupnika koji je dio vladajuće većine.

"Ne možete imati istu odgovornost ako ste vi na cesti anonimna osoba i ako ste vi saborski zastupnik koji čini dio vladajuće većine. Ovo je situacija bez presedana u povijesti hrvatske države, gdje imate člana vladajuće većine koji veliča ustaški režim i Antu Pavelića", ponovila je.

Pozvala se i na filozofkinju Hanu Arendt i njezin koncept banalnosti zla. "Kada banalizirate zlo, kada ga normalizirate, kada ga umanjujete, vi zapravo na neki način rušite temeljne liberalne demokratske standarde i liberalnu demokraciju. Mi kao liberali rekli smo da je tome dosta. Imamo pravo izraziti svoj stav koji smo jasno zauzeli i od tog stava nećemo odstupiti", najavila je.

"Ovo nije normalno. Ovo ne može biti normalno", zaključila je.

Jutarnji list je pisao kako je 33-godišnja Nevenka Lastrić-Đurić najmlađa državna tajnica u Hrvatskoj, te je mlada snaga i budućnost HSLS-a za koju će šira, ali i politička javnost tek čuti.

Ova vrlo otvorena i neposredna liberalka magistrirala je na zagrebačkom Pravnom fakultetu, studirala europsko pravo u Belgiji i specijalizirala međunarodno javno pravo u Washingtonu. Od 2018. do 2021. radila je u odvjetničkim uredima, a potom do 2024. i svoje 31. godine bila savjetnica za politike za srednju i istočnu Europu pri američkom State Departmentu, prije dolaska u Ministarstvo unutarnjih poslova.

Odrasla je na zagrebačkoj Trešnjevci, aktivna je sportašica. Prvi sport kojim se bavi je nogomet, a slijede plivanje i skijanje. U navijačke vode ušla je zahvaljujući našem bivšem, prerano preminulom kolegi Sanjinu Španoviću, koji se godinama zalagao za demokratizaciju Dinama.

image

Darko Tomaš/CROPIX

Vrlo je aktivna i u stranci kao članica Predsjedništva HSLS-a i Središnjeg vijeća te kao potpredsjednica HSLS-a Grada Zagreba.

S Lastrić-Đurić razgovarali smo u njezinu skromnom uredu, smještenom u zgradi Ravnateljstva policije na zagrebačkoj Kustošiji. Na zidu, uz radni stol i mali stol za sastanke, dominira uokvirena ukrajinska zastava s potpisima razmijenjenih ratnih zarobljenika. Drugi osobni detalj je plakat sa skijanja u Francuskoj. Ostalo čine državni grb i zastava Republike Hrvatske.

Pripremate okrugli stol u Saboru čija su tema stranci. O čemu će točno biti riječ?

– Okrugli stol 18. veljače organizira Klub zastupnika HSLS-a i posvećen je stranim radnicima te novim izmjenama Zakona o strancima. Fokusirat ćemo se na ekonomske, zdravstvene i društvene aspekte, posebno na integraciju. Sudjelovat će MUP, ministarstva rada i zdravstva, predstavnici poslodavaca i investitora, a HSLS će naglasiti poduzetničku perspektivu.

Što se očekuje od novog zakona?

– Novi zakon donijet će poboljšanja u odnosu na sve ono što smo u praksi vidjeli da bi se moglo poboljšati: od toga da će se nakon jedne godine boravka morati naučiti A1 stupanj hrvatskog jezika i da će se privremeni boravak za studiranje s jedne godine produljiti na tri godine, do toga da se dozvola za sezonski rad više neće morati produljivati iz sezone u sezonu, nego će vrijediti tri godine s maksimalnim trajanjem rada od devet mjeseci.

A što je s izrabljivanjem stranih radnika?

– Minimalni standardi su zakonski propisani, a provedba na terenu daje rezultate. MUP redovito surađuje s drugim resorima i nekim je agencijama već zabranjen rad.

Možete li objasniti rezultate istraživanja prema kojima je sve negativniji pogled na strance?

– Ne znam mogu li to objasniti, ali mislim da je barem dijelom rezultat određene polarizacije u društvu. To nije prisutno samo u hrvatskom društvu, nego svjedočimo globalnim previranjima. Kada se pojave sigurnosni izazovi i ugroze, ljudi se podijele u rovove, zavlada princip "mi ili oni" i stvara se nepotrebna netrpeljivost. Svatko tko poštuje Ustav i zakone ima pravo živjeti i raditi ovdje.

U toj je polarizaciji i HDZ kao vaš koalicijski partner skrenuo udesno. Ima li HSLS problem s tim? Ili ste i sami skrenuli udesno?

– Mislim da se tu ne radi o skretanju lijevo ili desno. Liberali moraju moći ići i korak lijevo i korak desno. To je naša sudbina. Mi možemo ići sa socijaldemokratima i demokršćanima. To nije slabost, nego snaga. Bitno je naglasiti da se u demokraciji i pluralizmu moramo naučiti živjeti jedni s drugima unatoč razlikama te njegovati kulturu dijaloga, suradnje i kritičkog razmišljanja.

Hrvatsko društvo je različito, upućeni smo jedni na druge. Razvod nije opcija, je li tako? Ovo je jednako moja zemlja kao i vaša. To znači da u društvu u kojem postoji sloboda govora moramo naučiti biti uvrijeđeni.

Liberalizam je artikulacija racionalnih ideja, slobode pojedinca, tolerancije i institucionalne sigurnosti. Trebamo tražiti točke koje su nam zajedničke, a ne konstantno one gdje se razilazimo. Ne sanjam o nekom konsenzusu i zajedništvu koje se konstantno ističe jer zajedništvo nije ključni princip liberalne demokracije. Ono je potrebno kada imamo neku vanjsku ugrozu, vanjskog neprijatelja.

Danas se liberalizam često pogrešno poistovjećuje s ljevicom, što je u hrvatskom diskursu potpuni nesporazum. Liberalizam nije ideologija velike države ni stalne preraspodjele, nego vladavine prava, tržišne ekonomije i osobne odgovornosti. On polazi od pojedinca, a ne od kolektivnih identiteta.

Spada li u slobodu govora isticanje ZDS-a i folklor u crnom koji u pravilu prati Thompsonove koncerte?

– ZDS je za mene apsolutno neprihvatljiv. To je ustaški pozdrav. Za ove, kako vi kažete, folklorne ambijente sloboda govora podrazumijeva i toleranciju prema onome što nam se ne sviđa, ali ne znači relativizaciju povijesnih činjenica. To su postulati koje mi, liberali, branimo. Liberalizam ne znači da je sve jednako prihvatljivo, nego da se stvari rješavaju institucionalno.

Kažete da za vas ZDS nema dvostruke konotacije, a za HDZ ima, ali ste, unatoč tome, u koaliciji s njima.

– Na vrijednosni kompromis ne pristajemo, a politički kompromis je nešto sasvim drugo. Dakle, postoji Vladin program koji je umjeren i razvojan, na koji smo svi pristali, i ne vidim zašto ga ne bismo podržavali.

Kako gledate na klečavce? Je li posrijedi njihovo pravo na izražavanje stavova o obitelji i ženama ili su prešli granicu i ušli u zonu uznemiravanja javnosti?

► Cijeli razgovor pročitajte OVDJE

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. ožujak 2026 08:35