Karta pismenosti iz 1931. godine ponovno je postala aktualna na društvenim mrežama. Na temelju tadašnjeg popisa prikazano je u kojim su dijelovima bivše Jugoslavije ljudi znali samo čitati, gdje su znali i čitati i pisati, a gdje su bili potpuno nepismeni. Zanimljivo je da se određeni obrasci s te karte mogu prepoznati i danas.
Kad je riječ o bivšoj Jugoslaviji, odnosno razdoblju 1931. godine kada se službeno nazivala Kraljevina Jugoslavija, razina pismenosti bila je daleko od zadovoljavajuće. Još su se jasno osjećale posljedice višestoljetne okupacije, koja je društvu uskraćivala mogućnost slobodnog obrazovanja i razvoja. Na poznatoj karti boje na jugu, južno od Dunava, svijetle su i blijede, dok je sjever označen jarkom crvenom - očita razlika koja govori da je ondje gdje je vladala Austro-Ugarska cvjetalo prosvjetiteljstvo, dok su na područjima pod osmanskom vlašću prevladavali izolacija i udaljenost od modernih europskih tokova piše Žena.rs.
Karta objavljena na temelju službenog popisa iz 1931. godine jasno prikazuje duboke regionalne razlike u pismenosti: najvišu razinu imale su Vojvodina, Slovenija te sjeverni i primorski dijelovi Hrvatske, dok su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija te pojedini dijelovi Crne Gore bilježili izrazito visoke stope nepismenosti.
Prema tadašnjim kriterijima, pismenost se mjerila kroz kategorije "čita i piše" i "samo čita", pa je riječ o osnovnoj funkcionalnoj sposobnosti, a ne o kvaliteti obrazovanja. Dok su područja pod habsburškim i austrougarskim utjecajem imala razvijeniju mrežu škola i ranije uvedeno obvezno obrazovanje, jugoistok je zaostajao zbog siromaštva, teške dostupnosti škola, nepovoljnih društvenih prilika te različitog obrazovnog i kulturnog nasljeđa, što je posebno pogađalo žene u ruralnim krajevima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....