Aleksandar Vučić izgubio je izbore. Mali vožd je pao, no to je tek prvi korak u bitki za preuzimanje Srbije.
Vučićevi ljudi neće već sutra isprazniti svoje kabinete, direktori državnih poduzeća neće spakirati stvari, a pobjednici neće tek tako preuzeti ključeve nove, slobodne i demokratske Srbije. Nakon dugog razdoblja Vučićeve dominacije nova će vlast trebati propisno zasukati rukave da razgradi i razvlasti politički, policijski, medijski i poslovni sustav koji je bivši predsjednik godinama gradio. A koji je bio podređen samo jednom cilju: njegovom ostanku na vlasti.
Studentska lista osvojila je pola milijuna glasova više od Vučićeve Ujedinjene Srbije. Razlika iznosi 573 tisuće glasova. Omjer je 52,65 naprema 39,22 posto. Vučić je potučen do nogu, a Studenska lista bi, prema projekcijama koje su objavljene u ponedjeljak poslijepodne, mogla dosegnuti i 141 mandat. Čak 15 više nego što im je dovoljno da potpuno samostalno formiraju većinu i izaberu svog premijera.
Pred njima je nekoliko važnih koraka koji će u idućih nekoliko mjeseci pokazati kako veličanstven nedjeljni trijumf izgleda kad se primijeni u praksi.
Ana Brnabić bira mandatara
Prvi je objava službenih rezultata i konstituiranje Skupštine. Kada se riješe svi prigovori i na biračkim mjestima u kojima je to potrebno ponove izbori, objavit će se konačni rezultati. Nakon toga slijedi prva konstituirajuća sjednica Skupštine, najkasnije u roku od 30 dana od objave službenih rezultata. Saziva je predsjednik prethodne Skupštine, a do izbora novog vodstva vodi je najstariji zastupnik. Srpski parlament ima 250 narodnih poslanika, a može se konstituirati kada je potvrđen izbor najmanje dvije trećine mandata, odnosno njih 167. Potom se biraju predsjednik Skupštine, njegovi zamjenici i odbori. Studentska lista ima sve preduvjete da tijekom listopada i studenoga konstituira Skupštinu i izabere njezina predsjednika.
Od konstituiranja Skupštine teče 90 dana za izbor Vlade. Mandatara predlaže predsjednik Republike nakon konzultacija s izbornim listama. Vučić je 27. rujna podnio ostavku, pa predsjedničke ovlasti privremeno obavlja Ana Brnabić. Za izbor premijera, programa i ministara treba 126 zastupničkih glasova. Tu većinu Srpska napredna stranka nema. Pa bi davanje mandata Studentskoj listi trebalo biti puka formalnost. Osim ako Vučić i Ana Brnadić ne budu imali druge planove. Nakon što vršiteljica dužnosti predsjednice Republike imenuje mandatara buduće vlade, o potpori njemu i ministrima koje on odabere odlučuje Skupština. Ako se premijer ne izabere u propisanom roku od 90 dana, slijede novi parlamentarni izbori. Koje u ovom trenutku nitko u Srbiji ne očekuje.
Predsjednički izbori
Vučićevom ostavkom počeo je teći rok za izbor novog predsjednika Republike, koji iznosi tri mjeseca od prestanka mandata. Srbija bi tako do kraja prosinca ponovno trebala izići na birališta.
A studenti dobiti priliku da dovrše posao. Za njih je izuzetno važno da nova parlamentarna većina dobije u novom predsjedniku svog političkog saveznika, kako bi se proces najavljenih reformi mogao normalno i bez blokada odvijati.
Srpski predsjednik bira se neposredno na pet godina i zapovijeda vojskom, ali Vlada vodi politiku i upravlja ministarstvima. Ovlasti i razgraničenja predsjednika i premijera slična su kao i u Hrvatskoj. Srpski predsjednik može primjerice vratiti zakon Skupštini ako se s njim ne slaže, no ako ga Skupština ponovno izglasa, dužan je taj zakon proglasiti. On je vrhovni zapovjednik vojske i na prijedlog vlade imenuje veleposlanike, no nema drugih dubljih ingerencija ni u unutarnjoj ni u vanjskoj politici.
U trenutku kada nova vlada preuzme kormilo, uslijedit će promjene u državnim institucijama: ministarstvima, policiji, državnoj upravi, javnim medijima i obavještajnoj službi BIA. Vučić je na svim razinama izgradio vlastitu mrežu i trebat će vremena da se ona detronizira. Vojska ostaje pod zapovjedništvom predsjednika, odnosno u ovom trenutku vršiteljice dužnosti predsjednika Republike.
Čeka li Vučića optuženička klupa?
A onda dolazi možda i najzanimljivije pitanje: hoće li Vučić završiti samo u oporbi ili i pred istražiteljima?
Istraživački portali u Srbiji objavili su prijepis Sky komunikacije skupine Darka Šarića, jednog od najpoznatijih balkanskih narkobosova, pravomoćno osuđenog na 14 godina zatvora zbog krijumčarenja gotovo šest tona kokaina. Iz njega se vide veze njegova kartela s vrhom srpske vlasti. Spominje se više od dva milijuna eura predanih u Crnoj Gori ljudima bliskima Vučiću. U porukama se spominju "Oskar" i "Čvarak", za koje se sumnja se odnose na Vučića. Spominju se i obećanja o blažoj kazni te mogućem predsjedničkom pomilovanju Šarića. U drugoj prepisci govori se pak o dvije tisuće glasova za "Oskarova brata", što novinari povezuju s Andrejem Vučićem i izborima 2020. godine. Tu su i navodi o kontaktima s kavačkim i škaljarskim klanom.
Neposredno prije ostavke na predsjedničku dužnost Vučić je potpisao 49 pomilovanja. Postavlja se pitanje je li među njima i ono Šarićevo.
Poseban dosje čini špijuniranje. Prema istraživanju Citizen Laba i SHARE-a, tijekom 2026. najmanje 16 pripadnika civilnog društva bilo je meta naprednog špijunskog softvera ili im je uređaj za komunikaciju zaražen virusom. Rektoru Beogradskog sveučilišta Vladanu Đokiću forenzički je potvrđena zaraza Pegasusom, bez ijednog njegova klika. Rade Bajić, tužiteljski suradnik na predmetu "Generalštab" – koji se odnosi na nezakonito skidanje zaštite kulturnog dobra radi gradnje luksuznog kompleksa povezanog s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom – dobio je upozorenje o mogućem napadu; zaraza nije potvrđena. Amnesty International ranije je utvrdio korištenje NoviSpyja protiv novinara i aktivista. Novinaru Slaviši Milanovu softver je instaliran dok mu je telefon bio u rukama policije; omogućavao je pristup podacima te uključivanje mikrofona i kamere.
Pod povećalom i crni fondovi SNS-a
Tko je naredio nadzor? Tko ga je odobrio? I je li bilo sudskih naloga? Nova vlada može otvoriti te dosjee i pokrenuti revizije, a nije isključeno da se neki do jučer najmoćnijih ljudi Vučićeva represivnog aparata nađu i na optuženičkoj klupi.
Nema nikakve dvojbe da će istražitelji dobiti zeleno svjetlo da temeljito istraže okolnosti vezane uz otvaranje rudnika litija Jadar, koji planira britansko-australski rudarski div Rio Tinto. Na tapetu će se naći i milijarde eura vrijedni poslovi oko EXPO-a 2027., namješteni javni natječaji i infrastrukturni projekti, zloupotrebe državnog novca, pritisci na medije, tajno financiranje SNS-a kao i sumnjivo bogaćenje dužnosnika i njihovih obitelji.
A među njima, kao kruna svega, i puna nezavisna istraga o padu nadstrešnice novosadskog kolodvora. Od koje je, podsjetimo, sve i počelo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....