U Oslu je na srbijanske izbore izišlo gotovo dvostruko više ljudi nego u Zagrebu, a Vučić je izgubio i u Moskvi

Srbi u Hrvatskoj u ogromnoj su većini ignorirali izbore u Srbiji, može se zaključiti iz objavljenih službenih rezultata. 

Tome je zasigurno pridonijela i činjenica da su u Hrvatskoj bila otvorena samo dva biračka mjesta – u Zagrebu i Vukovaru – pa je izlazak na izbore značio i višesatno putovanje o vlastitom trošku. Osim toga, za izbore se trebalo prethodno registrirati. Aleksandar Vučić se, dakle, nije pretrgao kako bi hrvatskim Srbima olakšao izlazak na birališta, što opet pokazuje koliko je na njih uopće računao u svojim politikama.

Na ta dva mjesta na izbore je izišlo 1016 osoba od 1230 upisanih s pravom glasa.  

U Zagrebu je premoćno pobijedila Studentska lista, a u Vukovaru Aleksandar Vučić. U Zagrebu je za oporbu glas dalo 740 birača, dok je za Vučića glasalo njih 14, uz dva nevažeća listića. 

U Vukovaru je izišlo ukupno 260 birača od upisanih 299; za Vučića je glasalo 198 osoba, a za Studentsku listu njih 55. 

Ako se uzme u obzir da u Hrvatskoj, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, živi oko 123.000 Srba, očito je da ih izbori u susjednoj državi nisu previše zanimali. Pritom je važno napomenuti kako se ne vode službeni podaci o tome koliko ljudi ima dvojno državljanstvo Hrvatske i Srbije, a živi u Hrvatskoj. Teško je stoga reći i koliko se Srba u Hrvatskoj može registrirati za izbore, no brojka je zasigurno veća od 1230. Naravno, treba računati i na to da je jednom dijelu građana iz pograničnih područja bilo jednostavnije izići na izbore u samoj Srbiji. 

Mali utjecaj

Prema posljednjem popisu stanovništva, nešto više od 109 tisuća stanovnika izjasnilo se da posjeduje dvojno državljanstvo, odnosno hrvatsko i državljanstvo još neke države, pri čemu najveći dio otpada na državljanstva BiH i Srbije.

Brojka upada u oči i ako se usporedi s odazivom u nekim drugim državama. Na primjer, u Oslu su za izbore upisana 2352 birača, izišlo ih je 1785, a za Studentsku listu glasalo je njih 96,7 posto. U odnosu na Hrvatsku, u Beču su bila otvorena četiri biračka mjesta, na izbore je izišlo 5499 birača koji su u velikoj većini podržali Studentsku listu – postoci se kreću od 73 do 81 posto.

To je obrazac koji se ponavlja na svim izbornim mjestima u inozemstvu, osim u neposrednom susjedstvu Srbije. Vučić je uvjerljivo izgubio čak i u Moskvi – od upisanih 513 glasača na izbore ih je izišlo 434, a njih 311 glas je dalo Studentskoj listi. Osim toga, Studentska lista uvjerljivo je slavila i u Podgorici među malim brojem izišlih na izbore – od 921 ubačenog listića na njih 763 bila je zaokružena oporbena lista.

Kada se uzmu u obzir ukupni rezultati izbora, brojke iz inozemstva u maloj su mjeri utjecale na konačni ishod. Državljani Srbije u zapadnim zemljama koji su izišli na izbore masovno su podržali oporbenu Studentsku listu.

Nadzirani proces

Kada su u pitanju pogranična područja prema Srbiji, kao i BiH, oni koji su izišli na izbore u velikoj su većini glasali za Aleksandra Vučića. U Vukovaru, kao najužeženijoj točki hrvatsko-srpskih odnosa, na izbore je izišlo tek 260 birača, no ta se brojka odnosi na puno šire područje, ne samo na grad. Vučić je ondje uspio osvojiti 198 glasova.

U odnosu na ranije godine, na ovim je izborima bilo manje slučajeva "uvoza birača", prije svega iz BiH, dijelom i stoga što je u samoj BiH otvoreno 27 biračkih mjesta pa nije bilo potrebe za putovanjem u Srbiju. Osim toga, i aktivisti Studentske liste organizirali su brojne timove koji su nadzirali izborni proces, pa tako i moguće punktove preko kojih su se ranijih godina organizirala izborna putovanja. Taj je problem puno izraženiji na lokalnim izborima.

Srbija ima samo jednu izbornu jedinicu pa se glasovi iz inozemstva pribrajaju ostalim glasovima. Ukupno je u inozemstvu na izbore izišlo 77.467 srbijanskih državljana.