Novoizabrani članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Darijana Filipović otvaraju pitanje mogućeg pomilovanja Milorada Dodika, no za takvu odluku ključan bi mogao biti stav Denisa Bećirovića. On je poručio da se nada da pitanje Dodikovog pomilovanja uopće neće doći pred Predsjedništvo.
Mogućnost pomilovanja Milorada Dodika ponovno je u središtu političke pažnje nakon ulaska Željke Cvijanović i Darijane Filipović u novi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Cvijanović, koja dolazi iz SNSD-a, godinama je politički bliska Dodiku, dok je Filipović kandidatkinja HDZ-a BiH. Njihov ulazak u Predsjedništvo otvorio je prostor za političke kalkulacije o tome bi li Dodik nakon pravomoćne presude mogao dobiti pomilovanje.
No treći član Predsjedništva Denis Bećirović zasad šalje potpuno drugačiju poruku.
Govoreći o mogućnosti da pitanje pomilovanja dođe pred Predsjedništvo, Bećirović je kazao:
- Ako ikad to pitanje dođe, dobro ćemo ga sagledati. Ali bolje je da ne dođemo do toga da ikad razmatramo o tome.
Iako nije izgovorio izravnu rečenicu da bi glasao protiv Dodikovog pomilovanja, njegova je poruka daleko od potpore takvom potezu.
Bećirović je i ranije zauzimao stav da se pravomoćne sudske odluke moraju poštovati.
Nakon pravomoćne presude Dodiku 2025. godine poručivao je da se o pravomoćnim presudama neovisnih pravosudnih institucija ne bi trebalo politički pregovarati te da se one moraju provoditi.
Sličan stav iznio je i kada je bio upitan o mogućem pomilovanju Fadila Novalića. Tada je kazao da, ako prijedlog dođe pred Predsjedništvo, „nema nikakvu dilemu kako ću glasati“, uz obrazloženje da se moraju poštovati pravosudne institucije i pravomoćne presude.
Mogu li Cvijanović i Filipović same donijeti odluku? Upravo se ovdje otvara najvažnije pravno pitanje.
Ako bi Cvijanović i Filipović podržale pomilovanje, a Bećirović bio protiv, ostalo bi pitanje može li Predsjedništvo odluku donijeti s dva glasa ili je za pomilovanje potrebna suglasnost sva tri člana.
Zakon o pomilovanju BiH Predsjedništvu daje ovlast za odlučivanje o pomilovanjima. Međutim, Poslovnik Predsjedništva predviđa konsenzus kada Predsjedništvo odlučuje o određenim ovlastima koje su mu prenesene od Parlamentarne skupštine BiH.
Upravo će zato pravna procedura biti jednako važna kao i politički odnosi unutar novog saziva.
Dodik je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, uz šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Moguće pomilovanje stoga ne bi bilo samo političko pitanje. Ono bi moglo imati izravne posljedice na Dodikovu mogućnost povratka na političku funkciju i ponovno otvara pitanje odnosa između institucija BiH, entitetskih vlasti i pravosuđa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....