Osnovni sud u Podgorici odbio je tužbeni zahtjev Andreja Vučića protiv crnogorskog dnevnika "Vijesti", njihova glavnog urednika Mihaila Jovovića, urednika crne kronike Danila Mihajlovića i novinarke Jelene Jovanović, ocjenjujući da je objava Sky prepiski u kojima se spominje brat predsjednika Srbije bila u javnom interesu. Sud je zaključio da je Vučić javna osoba i aktivan sudionik političkog života Srbije, te da stoga mora trpjeti viši stupanj javne kritike i interesa javnosti nego privatne osobe.
Tužbom je Vučić potraživao 5000 eura odštete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, kao i uklanjanje teksta "Zvonko i Andrej slavili milijardu...", objavljenog 23. siječnja 2024. godine, te objavu presude na portalu o trošku glavnog urednika. Sud je sve njegove zahtjeve odbio te ga je obvezao da tuženima isplati nešto više od 3400 eura troškova parničnog postupka. U tekstu koji je bio predmet spora "Vijesti" su citirale dijelove "tajne" Sky komunikacije između odbjeglog policajca Ljube Milovića i Nikšićanina Miloša Božovića, u kojoj se spominju sigurnosne službe Crne Gore i Srbije, kriminalni klanovi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, njegov brat Andrej te kosovski biznismen Zvonko Veselinović.
OBRAZLOŽENJE
Sud je u obrazloženju posebno razmatrao pitanje je li Andrej Vučić javna osoba te koliki je legitiman interes javnosti za informacije o njemu. Uvidom u službene podatke Srpske napredne stranke utvrđeno je da je Vučić član Izvršnog odbora, sudjeluje na stranačkim sastancima i javno istupa o važnim političkim pitanjima, što je sudu bilo dovoljno da zaključi kako on "aktivno i javno sudjeluje u političkom životu Republike Srbije". Iz toga je izveden zaključak da kao javna osoba mora prihvatiti širi prostor dopuštene kritike i nadzora te veći interes javnosti za svoj rad i eventualne veze.
Ključno pitanje bilo je i postojanje javnog interesa za objavu sadržaja Sky komunikacije. Sud je naglasio da je riječ o prepiskama osoba protiv kojih se vode kazneni postupci za organizirani kriminal, u kojima se spominju politički utjecajne osobe i moguće veze kriminalnih struktura sa sigurnosnim i političkim aparatom. Organizirani kriminal i njegove potencijalne veze s politikom označeni su kao tema od iznimnog javnog interesa, a javnost, prema stavu suda, ima pravo biti upoznata sa sadržajem komunikacija koje su dio sudskih i tužiteljskih postupaka – osobito kad se u njima spominju osobe povezane s nositeljima javnih funkcija.
Sud se pritom pozvao na praksu Europskog suda za ljudska prava, među ostalim na predmet "Bladet Tromsø i Stensaas protiv Norveške", gdje je potvrđeno da mediji imaju pravo izvještavati o ozbiljnim optužbama od javnog interesa kada postoji dovoljna činjenična osnova i kada djeluju u dobroj vjeri. U takvim situacijama novinar nije dužan dokazati "apsolutnu istinu" svake pojedine optužbe, pod uvjetom da jasno prenosi da izvještava o postojećim dokumentima ili izjavama drugih. Sud nije prihvatio ni tvrdnju tužitelja da su novinari i urednici iznijeli vlastite vrijednosne sudove o njemu, zaključivši da opisni dijelovi teksta odgovaraju sadržaju prepiske i da se eventualni vrijednosni sudovi mogu pripisati isključivo sudionicima Sky komunikacije, a ne mediju koji ih prenosi.
SUD U PODGORICI
Dodatnu težinu takvom pristupu sud je dao osvrćući se na nadnaslov spornog teksta – "Milović i Božović mjesecima komentirali sigurnosne službe Crne Gore i Srbije i kriminalne klanove na teritorijima dviju država" – iz kojeg se jasno vidi da je riječ o komunikaciji trećih osoba. "Konzultiran" je i predmet "Thoma protiv Luksemburga", u kojem je Europski sud za ljudska prava istaknuo da bi kažnjavanje novinara zbog prenošenja izjava drugih osoba ozbiljno ugrozilo doprinos medija javnoj raspravi o pitanjima od općeg interesa. Na toj liniji, sud u Podgorici zaključio je da su "Vijesti" postupale u dobroj vjeri i u skladu s novinarskom etikom.
Na kraju, sud se detaljno osvrnuo i na zahtjev da se sporni tekst ukloni s portala. Podsjetio je na to da Zakon o medijima dopušta ograničavanje daljnjeg širenja medijskog sadržaja samo u strogo određenim slučajevima, poput izravnog i namjernog poticanja na kaznena djela, nasilje, mržnju ili terorizam, što ovdje nije bio slučaj. Ukazano je na to da bi uklanjanje teksta predstavljalo povredu članka 10. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti slobodu izražavanja. Sud se pozvao i na predmet "Times Newspapers Ltd protiv Ujedinjenog Kraljevstva", u kojem je potvrđeno da internetske arhive imaju značajnu društvenu vrijednost i uživaju zaštitu Konvencije.
Prema stavu suda, uklanjanje teksta moglo bi proizvesti ozbiljan "chilling effect" – efekt zastrašivanja i odvraćanja – te dovesti do toga da novinari i urednici u budućnosti izbjegavaju izvještavanje o osjetljivim temama zbog straha od sličnih posljedica. Takva praksa, ocijenjeno je, bila bi "ozbiljan problem za demokraciju i slobodu izražavanja" i obeshrabrila bi medije i druge aktere da progovaraju o pitanjima od javnog interesa. Sud je podsjetio na to da članak 10. Konvencije ne štiti samo "popularan" govor, nego i onaj koji "šokira, vrijeđa ili uznemirava".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....