Globalne burze su potonule, dan nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio opsežne nove carine za koje se predviđa da će povisiti cijene i usporiti gospodarski rast u SAD-u i inozemstvu.
Burze u azijsko-pacifičkoj regiji pale su drugi dan zaredom, slijedeći pad američkog indeksa S&P 500, koji je zabilježio najgori dan od pandemijskog sloma ekonomije 2020. godine, piše Jutarnji list.
Među velikim potrošačkim brendovima koji su najviše stradali našli su se Nike, Apple i Target – svi su potonuli više od 9%.
U Bijeloj kući, Trump je novinarima rekao da će američko gospodarstvo „procvjetati“ zahvaljujući minimalnoj carini od 10% koju planira uvesti na globalni uvoz, nadajući se povećanju državnih prihoda i povratku američke proizvodnje.
Republikanski predsjednik planira udariti proizvode iz desetaka zemalja znatno višim carinama, uključujući i ključne trgovinske partnere poput Kine i Europske unije.
Kina, koja se suočava s ukupnom carinom od 54%, i EU, kojoj prijete carine od 20%, su u četvrtak najavile protumjere.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je europske tvrtke da obustave planirana ulaganja u SAD.
Carine su porezi na robu uvezenu iz drugih zemalja, a Trumpov plan, objavljen u srijedu, predviđa njihovo povećanje na najviše razine u više od 100 godina. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) izrazila je "duboku zabrinutost", procjenjujući da bi globalni trgovinski volumen mogao pasti za 1% ove godine.
Trgovci su izrazili zabrinutost da bi carine mogle potaknuti inflaciju i zaustaviti rast.
Rano u petak, japanski indeks Nikkei 225 pao je za 1,8%, korejski Kospi oslabio je za oko 1%, a australski ASX 200 skliznuo za 1,4%.
U četvrtak je S&P 500 – koji prati 500 najvećih američkih kompanija – potonuo za 4,8%, izgubivši otprilike 2 bilijuna dolara tržišne vrijednosti.
Dow Jones zatvorio je s padom od oko 4%, dok je Nasdaq pao za otprilike 6%. Rasprodaja američkih dionica traje još od sredine veljače zbog straha od trgovinskog rata.
Ranije je i britanski FTSE 100 pao za 1,5%, dok su i ostala europska tržišta pratila padove, od Japana do Hong Konga. U četvrtak je u Bijeloj kući Trump još jednom obranio svoju visoko-rizičnu strategiju poništavanja desetljeća američki vođene liberalizacije koja je oblikovala globalni trgovinski poredak.
„Mislim da ide jako dobro“, rekao je. „To je kao operacija – kao kad pacijent ide na operaciju, i to je velika stvar. Rekao sam da će to ići točno ovako.“
Dodao je: „Tržišta će procvjetati. Dionice će procvjetati. Zemlja će procvjetati.“
Trump je također rekao da je otvoren za pregovore s trgovinskim partnerima oko carina „ako netko kaže da će nam dati nešto fenomenalno“.
U četvrtak je kanadski premijer Mark Carney rekao da će ta zemlja odgovoriti s 25% carine na automobile uvezene iz SAD-a.
Trump je prošlog mjeseca već uveo carine od 25% na Kanadu i Meksiko, iako u srijedu nije najavio nove carine protiv svojih sjevernoameričkih partnera. Tvrtke sada moraju odlučiti hoće li same snositi trošak carina, podijeliti teret s partnerima, ili ga prebaciti na potrošače – riskirajući pad prodaje.
To bi moglo imati veliki utjecaj jer se procjenjuje da američka potrošnja čini oko 10–15% svjetskog gospodarstva.
Dok su dionice u četvrtak padale, cijena zlata – koje se smatra sigurnim utočištem u vremenima nestabilnosti – nakratko je dosegnula rekordnih 3.167,57 dolara po unci, prije nego što se blago povukla.
Dolar je također oslabio prema mnogim svjetskim valutama. U Europi bi, prema analitičarima iz Principal Asset Managementa, carine mogle srezati rast za gotovo jedan postotni bod, s dodatnim padom ako EU uvede protumjere.
U SAD-u bi se, bez dodatnih mjera poput velikih poreznih rezova koje je Trump također obećao, mogla dogoditi recesija, upozorila je Seema Shah, glavna globalna strateginja te firme.
Rekla je da bi Trumpovi ciljevi poticanja proizvodnje mogli trajati godinama – „ako se uopće ostvare“.
„U međuvremenu, oštre carine na uvoz vjerojatno će odmah usporiti gospodarstvo, s ograničenim kratkoročnim koristima“, rekla je. U četvrtak je Stellantis, proizvođač Jeepa, Fiata i drugih brendova, objavio da privremeno zaustavlja proizvodnju u tvornicama u Toluqui (Meksiko) i Windsoru (Kanada).
Tvrtka je navela da će taj potez, kao odgovor na Trumpovu carinu od 25% na uvoz automobila, rezultirati i privremenim otkazima za 900 radnika u pet američkih tvornica koje opskrbljuju te pogone.
Na burzi je Nike, koji većinu svoje sportske odjeće proizvodi u Aziji, bio među najpogođenijima na S&P-ju, s padom dionica od 14%.
Dionice Applea, koji se uvelike oslanja na Kinu i Tajvan, pale su 9%.
Pali su i drugi trgovci, s Targetom koji je potonuo za oko 10%.
Proizvođač motora Harley-Davidson – koji je bio meta europskih protumjera tijekom Trumpova prvog mandata – pao je 10%.
U Europi su dionice Adidas-a pale više od 10%, dok su dionice rivala Pume potonule više od 9%.
Među luksuznim brendovima, proizvođač nakita Pandora potonuo je više od 10%, a LVMH (Louis Vuitton Moet Hennessy) izgubio je više od 3% nakon uvođenja carina na robu iz Europske unije i Švicarske.
„Trgovci se trenutačno masovno ruše jer su carine proširene i na zemlje koje nismo očekivali“, rekao je Jay Woods, glavni strateg za globalna tržišta u Freedom Capital Markets, dodajući da očekuje još veću nestabilnost u narednim danima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....