Američki predsjednik Donald Trump uputio je nedavno pismo norveškom premijeru Jonasu Gahru Støreu koje je skandaliziralo međunarodnu javnost. U njemu je Trump napisao da više "ne osjeća obvezu raditi isključivo na miru", s obzirom na to da je "njegova zemlja odlučila da mu neće dodijeliti Nobelovu nagradu za mir".
"Dragi Jonase, s obzirom na to da je vaša država odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir, iako sam zaustavio najmanje osam ratova, više ne osjećam obvezu razmišljati isključivo o miru, iako će on uvijek biti prevladavajući, nego sada mogu razmišljati o tome što je dobro i ispravno za Sjedinjene Američke Države. Danska ne može zaštititi Grenland od Rusije ili Kine. Zašto bi uopće imala ‘pravo vlasništva‘?" navodi se u Trumpovoj poruci.
To pismo Donalda Trumpa norveškom premijeru zazvonilo je na uzbunu i u medicinskim krugovima. Kako je objavio Hill, jedan od vodećih američkih političkih portala, dr. Jonathan Reiner, kardiolog pokojnog bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja (jednog od većih republikanskih jastrebova), u ponedjeljak je pozvao da Kongres istraži Trumpovu zdravstvenu sposobnost.
"Ovo pismo i činjenica da je predsjednik naredio da se ono distribuira drugim europskim zemljama trebali bi pokrenuti dvostranačku kongresnu istragu o predsjedničkoj sposobnosti", napisao je Reiner na društvenoj mreži X.
Podsjetimo, u svom pismu Trump ponovno dovodi u pitanje "pravo vlasništva" Danske nad Grenlandom, koji uživa status njezina autonomnog teritorija. Nadalje, Trump izražava i svoj gnjev što nije dobio Nobelovu nagradu za mir, koju dodjeljuje neovisni Nobelov odbor u Oslu.
Uz liječnika Reinera, Trumpovu mentalnu formu dovela je u pitanje i Yassamin Ansari, demokratkinja iz Arizone i zastupnica u Kongresu. "Predsjednik SAD-a iznimno je mentalno bolestan i to dovodi u opasnost živote svih nas. Dvadeset peti amandman postoji s razlogom, moramo ga odmah primijeniti", napisala je Ansari na X-u.
Istodobno "Economist" je proveo anketu od 16. do 19. siječnja 2026., te pitao 1722 ispitanika što misle kako Trump vodi zemlju. Na početku Trumpova drugog mandata njegova neto razina odobravanja iznosila je 2. Sada je pala na -19, najnižu razinu u ovome mandatu. Tjedan dana nakon početka Trumpova mandata 37 posto Amerikanaca smatralo je da se zemlja kreće u pravom smjeru, dok je 50 posto mislilo da ide pogrešnim putem. Ti su se omjeri sada promijenili na 31 posto, odnosno 61 posto.
Dakle, 61 posto Amerikanaca smatra da SAD ide pogrešnim putem.
Što se s Trumpom događa, odnosno treba li zaista tražiti njegovu zdravstvenu sposobnost upravljanja državom, kako traže neki američki liječnici, upitali smo prof. dr. sc. Ivana Urlića, poznatoga hrvatskog neuropsihijatra.
– To je vrlo delikatno pitanje, na koje bi mnogi željeli znati odgovor. Da bi se došlo do odgovora na to pitanje, potrebno je razumjeti međunarodne političke odnose, koji su se posljednjih godina, nakon upada Rusije u Ukrajinu, promijenili i nalaze se u vrlo delikatnoj situaciji, budući da su se politička pravila koja su dugo vremena vladala u svijetu promijenila. Sada u svijetu vlada zakon jačega – kazuje dr. Urlić.
Mnogi potezi američkog predsjednika nikome, pa ni samim Amerikancima nisu jasni, a o njegovim izjavama da i ne govorimo.
– Mislim da je Trump već u svom prvom mandatu pokazao da je on jedna vrlo osebujna ličnost. Kod njega je poglavito izražena narcistička crta ličnosti, pa u međunarodnim odnosima zanemaruje dosadašnja postignuća u održavanju ravnoteže između 200-tinjak država svijeta koje su članice UN-a. Radi se očigledno o narcisoidnoj osobi, ali SAD je bez daljnjega svjetska sila broj jedan i ja vjerujem da je upravo na njoj najveća odgovornost da radi na održavanju mira u svijetu, a to znači mogućeg mira, odnosno na poštovanju pravnih stečevina i održavanju politike ravnoteže – ističe dr. Urlić.
Trump bez imalo "srama" prakticira veliku dozu samovolje?
– Da, upravo to. I njegovo predsjednikovanje puno je kontradiktornosti. Stvara se osjećaj nepouzdanosti i potpuno mijenja odnose unutar NATO saveza. Njegova samovolja proizlazi iz njegove politike, što je kontradiktorno za demokratske procese, kojih je SAD bio stjegonoša za cijeli svijet. Ove godine slavit će se 250 godina njihove neovisnosti, pa mislim da bi bilo divno kada bi tih 250 godina bilo u znaku promicanja demokratskih načela, poštovanja zakona i međunarodnih odnosa – govori dr. Urlić.
Nedavno sam pisao tekst sa sugovornikom koji nije htio komentirati Trumpa i Trumpovu politiku jer je rekao kako ima namjeru putovati u SAD, pa ne bi htio da ga zbog njegovih komentara vrate natrag, odnosno ne puste u SAD. Nešto slično, odnosno postrožene mjere ulaza u SAD, najavljuju se i prije Svjetskog nogometnog prvenstva. Prema nacrtu tih novih mjera, putnici/navijači morali bi priložiti svoje privatne podatke poput biometrije, starih telefonskih brojeva, e-maila, informacija o članovima obitelji, a najviše pozornosti izazvao je zahtjev za predaju korisničkih imena društvenih mreža. Takav model omogućio bi američkim službama dubinsku analizu digitalnog ponašanja putnika, ne samo njegovih objava, već i interakcije koje se oko njih odvijaju.
– Do sada to nije bila praksa i postojanje takvog straha govori samo za sebe, odnosno pokazuje da se neke vrijednosti svjesno zanemaruju, a da je "gola" snaga izbila u prvi plan – ističe dr. Urlić.
Za kraj smo zamolili našeg sugovornika da nam prokomentira činjenicu kako, po anketi "Economista", čak 61 posto Amerikanaca misli da SAD ide u pogrešnom smjeru.
– To sasvim jasno govori u prilog tome da su se Amerikanci razočarali u svoje institucije, počevši od upada u Kongres pa sve nadalje. Može biti da se najavljuje vrijeme nekih novih carstava, a mi se "obični smrtnici" možemo samo toga bojati – zaključio je prof. dr. sc. Ivan Urlić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....