Svi relevantni pokazatelji govore da će u utorak demokrati rutinski osvojiti većinu u Zastupničkom domu američkog Kongresa, a mogli bi lako preuzeti i Senat. Dođe li do toga, Trump će preostale dvije godine mandata provesti u pravoj političkoj agoniji, u neprestanim duelima s iznimno snažnom oporbom u oba doma parlamenta. Oni će biti u prilici blokirati sve njegove zakone, opstruirati mu izbor dužnosničkih kadrova, istraživati korupciju njegove administracije i sumnjive poslove njegove poduzetne familije... Last but not least, iznova će moći lako pokrenuti i postupak njegova opoziva. Donalda Trumpa će, jednom riječju, uskoro stići repovi svih njegovih nakaradnih odluka i politika.
Prema istraživanju RealClearPollinga, demokrati uživaju potporu 51,5 posto birača, a republikanci 43,2 posto. Prognoze, pa čak i kladionice, pokazuju da demokrati imaju 80 posto izgleda za osvajanje većine u Zastupničkom domu, te 60 posto za osvajanje Senata. Za većinu u Zastupničkom domu demokrati trebaju osvojiti četiri mjesta više nego što trenutačno imaju (u utorak se tamo bira svih 435 zastupnika). Istodobno se u Senatu bira samo 35 senatora: oni nakon izbora "traju" čak šest godina, a svake dvije godine bira ih se oko jedne trećine.
Zastupnički dom Kongresa će se, prema svim prognozama, podijeliti na 220 mjesta koja će pripasti demokratima, 198 će se popuniti republikancima, a u 17 izbornih okruga ishod je još nepredvidiv, ali ne utječe bitno na konačni ishod. Bitka za Senat bit će nešto tješnja i odlučivat će se u vrlo malom broju saveznih država. Sedam izbornih utrka za Senat smatra se potpuno neizvjesnima, a riječ je o Aljasci, Iowi, Kansasu, Maineu, Michiganu, Ohiu i Teksasu. Teksas je ovaj put pravi lakmus-papir trenutačne tragedije republikanaca: ova savezna država oduvijek im je bila tradicionalno čvrsto uporište, a sve ankete sad predviđaju veće šanse za izbor demokratskom kandidatu. Teksas, inače, nije izabrao demokrata u Senat još otkako je pao Berlinski zid, a za demokratskog predsjednika nisu glasali još otkako je ranih sedamdesetih tamo bio izabran Jimmy Carter.
Donald Trump je, čini se, tek posljednjih dana postao svjestan važnosti ovih izbora za njegovu političku sudbinu. Dotad kao da je međuizbore smatrao primarno problemom stranke, a ne svojim osobnim. Tek se u posljednja dva tjedna počeo nadmetati za javnu pažnju i poručivati elektoratu da glasaju za njega, iako nije upisan na glasačkom listiću. Sa zadnja dva skupa međuizbore je nazvao "najvažnijim u američkoj povijesti". Čini se da je sa zakašnjenjem ipak shvatio kako se u utorak održava svojevrsni referendum o njegovu predsjedničkom mandatu.
Prema istraživanjima Reutersa i Ipsosa, samo 32 posto odraslih Amerikanaca trenutno odobrava Trumpove politike na predsjedničkoj dužnosti. To je čak znatno manje od njegove popularnosti nakon napada na američki Kapitol 6. siječnja 2021., u njegovu prvom mandatu. ABC News i Washington Post proveli su istraživanja koja pokazuju da 59 posto Amerikanaca priželjkuje Kongres pod demokratskom kontrolom, te da 48 posto Amerikanaca smatra da im je financijsko stanje znatno lošije nego kad je Trump u siječnju 2025. preuzeo aktualnu dužnost. Čak 75 posto građana SAD-a ocjenjuje stanje američkoga gospodarstva lošim. Potpuno nepotreban rat u Iranu, na koji ga je nagovorio izraelski ratni zločinac Benjamin Netanyahu, te njegove posljedice u vidu inflacije i divljanja cijene goriva Trumpu bi mogle zakucati politički lijes.
Povrh pokazatelja građanskog raspoloženja, nije nimalo nevažno znati ni da je papa Lav XIV., Amerikanac rodom iz Chicaga, već glasao poštom na međuizborima koji će se održati 3. studenog. Ovo je dosad neviđena gesta u povijesti papinstva, koja ritualno prekida tradicionalnu političku neutralnost Petrova nasljednika (službeni Vatikan izvijestio je javnost o tom činu pape Lava). Robert Prevost time daje posve novi zaokret političkom angažmanu papa u suvremenom dobu, kao i samoj dosadašnjoj koncepciji lika pape: ovom odlukom on se deklarirao potpuno "zemaljski", zadržavajući, povrh svog nebeskog namjesništva, i punopravni status građanina vlastite zemlje. To je, štoviše, učinio otvoreno braneći demokratske vrijednosti: "Sveti Otac izražava svoje uvjerenje u pravo i dužnost građana da sudjeluju u demokratskim procesima", stoji u formalnoj izjavi Svete Stolice.
Papina gesta stvorila je time neviđenu situaciju u ionako već napetim američkim izborima: šef "Božje države" glasa na izborima druge zemlje i može utjecati na izbor drugog šefa države. Sve je još značajnije jer je Lav XIV. već u niz navrata javno govorio protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa, a i Trump je njega prilično oštro kritizirao. Robert Prevost, inače, ima tri državljanstva: američko, peruansko i vatikansko.
"Papa Lav XIV. iskoristio je svoje pravo glasa kao građanin Sjedinjenih Država kad god je imao priliku. Tiskovni ured Svete Stolice potvrđuje da je, u skladu s ovom ustaljenom praksom građanskog djelovanja, Papa već poslao svoj glasački listić poštom u Chicago", izjavila je Sveta Stolica, dodajući da je Sveti Otac i prije papinske dužnosti koristio svoje pravo glasa kad god je imao priliku, pa tako i tijekom godina provedenih u Peruu.
Chicago Sun-Times izvijestio je da je, prema evidenciji birača u saveznoj državi Illinois, Robert Prevost glasao na općim izborima u Americi 2012., 2014., 2018. i 2024., samo godinu prije nego što je izabran za papu u svibnju 2025. Također je Prevost glasao i na republikanskim predizborima 2012., 2014. i 2016. te na demokratskim predizborima 2008. i 2010.
Premda je Prevost očito bio angažirani birač cijeli svoj život, pa to nastavlja biti i nakon izbora za Papu, vijest da je glasao na aktualnim međuizborima (i vrlo očito protiv Trumpa) nosi veliku specifičnu težinu i mogla bi izazvati kontroverziju unutar Katoličke crkve, budući da redefinira povijesnu društvenu ulogu ove institucije. Još je, naime, nakon ujedinjenja Italije i pada Papinske Države 1874. godine Papa Pio IX. bio zabranio katolicima sudjelovanje na izborima. Pape, sve redom Talijani, nikad nisu glasali na izborima sve do 1978. i godine posljednjeg talijanskog pape. Ni Ivan Pavao II. nije nikad glasao na izborima u Poljskoj; niti je Benedikt XVI. glasao na izborima u Njemačkoj; a ni papa Frane nije za svog papinstva glasao na izborima u Argentini. Novi korak Lava XIV. je iz crkvene perspektive revolucionaran i dalekosežan, jer odvaja osobnu sferu Roberta Prevosta od institucionalne i svete sfere pape Lava XIV. Čovjek iza papinskog imena nije nestao, poruka je tog čina, nego je još uvijek tu i ostaje aktivan u demokratskom izbornom procesu.
Donald Trump još je otprije bio jako ljut na Papu zbog njegove javne obrane migranata, kao i međunarodnog prava nakon Trumpove blitz-invazije na Venezuelu. Javno ga je tada bio optužio da se dodvorava "radikalnoj ljevici", te da je slab po pitanju kriminala i "katastrofalan" u vanjskoj politici. Tadašnji odgovor Lava XIV. odjeknuo je diljem svijeta: "Ne bojim se Trumpa i nastavit ću govoriti protiv rata." I ne samo govoriti, nego – reklo bi se – i glasati.
U svojem znakovitom govoru članovima Europske pučke stranke u travnju ove godine, papa Lav XIV podsjetio ih je na to da građani nisu samo pasivni primatelji političkih odluka; "oni su, prije svega, pozvani biti aktivni sudionici koji dijele odgovornost za svaku političku akciju". Uključivanje građana u politički proces, rekao je tada papa Prevost, najbolji je protuotrov populizmu, koji traži samo lako odobravanje, kao i elitizmu koji teži djelovanju bez konsenzusa.
Acta, non verba. Papa svojim djelima samo dosljedno slijedi sadržaj svojih ranijih razmišljanja. Te poručuje na čijoj je strani u ovom času i njegov raspeti poslodavac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....