StoryEditorOCM
Svijetuspon desnice

Bruxelles strahuje od pobjede radikalne desnice u najvažnijoj članici Unije: njena pobjeda bila bi kraj za Europu

Piše Vijesti SD
9. listopada 2025. - 20:02

Strah Bruxellesa od političke klime u državi osnivačici Europske unije koja skreće u krajnju desnicu naglo se ponovno aktivirao ovog tjedna, piše Politico.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pod izvanrednim pritiskom nakon što je posljednji pokušaj njegovog premijera da formira funkcionalnu vladu propao za samo 14 sati, a novi izbori u nadolazećim mjesecima, ako ne i tjednima, izgledaju sve vjerojatniji.

I na predsjedničkoj i na parlamentarnoj razini, pobjeda Nacionalnog fronta Marine Le Pen sada je sasvim moguća, što znači da bi euroskeptična, krajnje desničarska figura uskoro mogla govoriti u ime Francuske u ključnim institucijama EU-a, pridonoseći se rastućem zboru populističkih, desničarskih glasova.

„Imamo kontinent koji je iskusio rat, karantenu, neku vrstu blage diktature u Budimpešti, navikli smo nastaviti funkcionirati s mnogo šokova“, rekao je dužnosnik Europske komisije, koji je, kao i drugi citirani u ovoj priči, dobio anonimnost kako bi otvoreno govorio.

image

Marine Le Pen 

Geoffroy Van Der Hasselt/Afp

Ali „Le Pen je drugačija“, smatrao je, referirajući se na široko podijeljenu procjenu u Bruxellesu da bi radikalna promjena francuskog vodstva imala dalekosežne posljedice za EU.

Dok krajnja desnica potiče Macrona da raspiše nove parlamentarne izbore, događaji ovog tjedna također otvaraju mogućnost ranijih predsjedničkih izbora ako Macron u nekom trenutku bude prisiljen odstupiti - nešto što je on oduvijek snažno isključivao, obećavajući da će ostati do kraja svog mandata 2027. godine.

Ako bi Nacionalni front dobio izvršnu vlast u Francuskoj, to bi značajno povećalo glavobolje EU-a, koju već za stolom Vijeća personificiraju Viktor Orbán iz Mađarske i Robert Fico iz Slovačke, a vjerojatno će im se uskoro pridružiti i Andrej Babiš nakon nedavnog izbornog trijumfa u Češkoj.

Obnovljeni populistički val prijeti poremetiti politike bloka u ključnim sektorima, a zabrinutost je posebno izražena u vezi s Rusijom i obrambenom politikom. Orbán i Fico obojica su stajali na putu naporima EU-a da nametne sankcije Moskvi od njezine potpune invazije na Ukrajinu.

Babiš se zakleo da će ukinuti inicijativu o streljivu za Ukrajinu, osporiti planove NATO-a za povećanje vojne potrošnje i suočiti se s Komisijom oko Zelenog plana - koji je također na meti Le Pen.

Štićenik Marine Le Pen, Jordan Bardella, bit će u poziciji preuzeti premijersko mjesto i imenovati krajnje desničarsku vladu.

image

Jordan Bardella 

Romeo Boetzle/Afp

Francuski krajnje desničarski vođa dosljedno se protivio povećanju pomoći Kijevu, optužujući Macrona za ratno huškanje kada se, na primjer, suprotstavio europskom razmišljanju i predložio puštanje vojnika na teren u Ukrajini.

Iako Francuska nije bila najveći financijski donator Kijeva za vojnu pomoć, Macronovo retoričko "liderstvo" u Ukrajini bilo je glavni pokretač podrške ugroženoj zemlji i izgradnji europske obrane, rekao je visoki dužnosnik vlade EU. Nakon što on ode, "to bi bilo potpuno ugroženo - znamo da Le Pen ne bi nastavila istim putem."

Nacionalni front žestoko se protivio Macronovoj viziji kada je u pitanju moguće dijeljenje francuskog nuklearnog kišobrana ili udruživanje vojnih resursa kako se rat širi na kontinentu.

Na nedavno pitanje na TV kanalu LCI bi li francusko nuklearno oružje jednog dana moglo biti stacionirano u Njemačkoj ili Poljskoj, Le Pen je oštro odgovorila: "Što onda sljedeće?"

Također je ponovila ranija obećanja o napuštanju integriranog vojnog zapovjedništva NATO-a, iako se zavjetovala da će nastaviti suradnju sa saveznicima, uključujući Sjedinjene Države, na ključnim vojnim misijama.

image

Emmanuel Macron 

Nicolas Tucat/Afp

Najgori scenarij za eurofile se, naravno, možda nikada neće ostvariti. Unatoč svoj svojoj optimističnoj retorici, Nacionalni front još nije dokazao da može probiti izborne barijere koje su ga dosljedno ograničavale.

U neobičnom francuskom dvokružnom izbornom sustavu, stranke moraju imati efektivnu podršku više od 50 posto birača u drugom krugu da bi pobijedile. Taj je prag bio posebno teško prijeći Le Pen i njezinim trupama, jer su birači različitih političkih uvjerenja do sada bili motivirani da se ujedine iza kandidata glavne struje kako bi krajnju desnicu držali podalje - iako sa smanjenom razlikom.

Unatoč tome, Nacionalni front ostvario je izvanredne dobitke i sada je najveća politička skupina u donjem domu, kontrolirajući zajedno sa svojim saveznicima otprilike četvrtinu mjesta. Imali su samo nekoliko mjesta 2017. kada je Macron prvi put izabran.

Ako Le Penina stranka osvoji apsolutnu većinu na prijevremenim parlamentarnim izborima ili se približi pobjedi, njezin štićenik Jordan Bardella bit će u poziciji preuzeti premijersku poziciju i imenovati krajnje desnu vladu.

To znači da bi Nacionalni front predsjedavao francuskom pozicijom u Vijeću EU-a, gdje predstavnici vlada pregovaraju o zakonima zajedno s Europskim parlamentom.

Veliko pitanje koje se nadvija nad Europom jest mogu li se višestruki oblici desničarskog populizma na kontinentu u nekom trenutku ujediniti i formirati blokirajuću manjinu, zaustavljajući mehanizam EU.

Matthieu Gallard iz instituta za ankete Ipsos rekao je da je takav scenarij malo vjerojatan u kratkom roku, unatoč tome što krajnje desničarske stranke imaju visoke ocjene na nadolazećim izborima, poput nizozemskih izbora krajem listopada.

„Kada pogledate druge zemlje, imate situacije koje su zapravo prilično kontrastne“, rekao je. „Na primjer, u Nizozemskoj, na prvi pogled, [Geertova Wildersova] Stranka za slobodu vodi u anketama, ali vjerojatno će biti znatno niže nego na prošlim izborima.“

Populistički nacionalisti vjerojatno će također biti ključni igrači na izborima sljedeće godine u Švedskoj i Mađarskoj, gdje Viktor Orbán cilja na reizbor. Na njemačkim izborima u veljači ove godine, birači su krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD) dali njezin najbolji nacionalni rezultat ikada s 21 posto glasova, što je čini drugom najvećom strankom u zemlji.

„Najstrateškiji način da se to sagleda jest shvatiti da će svaka zemlja manje-više imati svoj trenutak ‘populističkog poglavlja‘“, rekao je Grégoire Roos, programski direktor za Europu i Rusiju u think tanku Chatham House u Londonu. „Jedno čemu se možemo nadati jest da se sva ova poglavlja neće dogoditi u isto vrijeme.“

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. listopad 2025 15:28