Na adrese čelnika četrnaest, prema svemu sudeći, nasumično izabranih zemalja, ovoga je tjedna stiglo pismo američkog predsjednika Donalda Trumpa. Sadržaj - gotovo identičan. Nova diplomatski upakirana prijetnja carinskim ratom ako ne pristanu na, po Ameriku povoljne, uvjete trgovinske razmjene. Razlika se sakrila u detalju - carinskoj stopi koja je varirala od 25 do 40 posto. Novi rok za postizanje dogovora je 1. kolovoza, a predsjednik, u svom stilu, nije želio specificirati koliko će biti rigidan oko poštovanja tog vremenskog okvira, čime daje naslutiti da manevarski prostor za određeni kompromis ipak postoji, prenosi Jutarnji.hr.
Upozorenje su prvi dobili Japan i Južna Koreja, a Trump je Tokiju zaprijetio stopom od 25 posto; jedan postotni bod većom od one inicijalne, prezentirane u sklopu travanjskog "dana oslobođenja". Premijer Shigeru Ishiba najavio je spremnost nastavka pregovora s SAD-om te je još jednom naglasio spremnost da dogovore razuman trgovinski sporazum na obostranu korist. Međutim, za nas najinteresantnija informacija krije se u činjenici da su se u društvu Mjanmara, Laosa, Tunisa, Južnoafričke Republike i Bangladeša našle i Srbija te Bosna i Hercegovina; po stopama od 35 i 30 posto. Iako Aleksandar Vučić i srpska vlada javno nisu dali izjavu kojom bi komentirali sadržaj Trumpova pisma, iz prvih poteza diplomatskih krugova u Beogradu dali su naslutiti da su spremni na pregovore da bi se izbjegao trgovinski rat. Do završetka ovoga izdanja, iz Sarajeva se o Trumpovim carinama službeno nije oglasio nitko.
Kako izbjeći carine? Prebaciti proizvodnju svoje robe u Sjedinjene Države. Štoviše, u svih 14 pisama eksplicitno je naglašeno da će carine biti još i veće od ovih najavljenih ako ijedna od dotičnih zemalja Washingtonu zaprijeti recipročnim carinama na američku robu.
"Molim vas da na umu imate činjenicu da su carine nužne da bi ispravile višedesetljetnu nepravdu trgovinskog deficita Sjedinjenih Američkih Država", napisao je američki predsjednik Donald Trump na svom službenom profilu zaključivši da trgovinski deficit smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a.
Očekivano, tržište je promptno reagiralo. Burzovni indeksi, kako američki tako i azijski, pali su, dok se volatilnost na tržištu povećala. S&P 500, jedan od ključnih indikatora "zdravlja" američke ekonomije, pao je za 0,8 posto iako je ostao blizu povijesnog maksimuma od prošlog tjedna. Nasdaq i Dow Jones pali su po 0,9 posto. Zanimljivo, Volatility Index (VIX), poznat kao "mjerač straha" Wall Streeta, porastao je za oko devet posto, što je indikativno, ali je ispod razine zabilježene na "dan oslobođenja" u travnju. Isti je trend zabilježen i na azijskom tržištu, gdje je japanski Nikkei indeks pao za čak pet posto, dok je Taiex zabilježio pad od čak 6,2 posto. Interesantno, vrijednosti dolara i jena blago su porasle dok se bitcoin približio svojoj rekordnoj vrijednosti od 108.000 dolara.
Rasprodaja koja je uslijedila diljem svjetskih burzi signalizira nesigurnost i strah investitora od eskalacije trgovinskog rata i rasta inflacije, a analitičari ponavljaju da bi nastavak carinskog sukoba mogao dovesti do poremećaja u lancima opskrbe, zbog čega nastavlja rasti rizik od recesije.
"Najave se mijenjaju svakih pola sata, što je tipičan pregovarački stil Donalda Trumpa. No tržište je sve umornije kako to traje", objašnjava John Belton, portfelj-menadžer u Gabelli Fundsu, reporterima Wall Street Journala.
Od onih kojima je Trump poslao svoje pismo potrebno je istaknuti onoga kome pismo nije poslao - Europskoj uniji, dežurnom krivcu i trnu u peti novog/starog američkog predsjednika. Crtica je to koja daje osnove za optimizam da pregovori napreduju. Podsjetimo, trenutačno je na snazi produljenje statusa quo od 1. kolovoza, čime obje strane imaju dovoljno vremena da pokušaju dogovoriti načelni sporazum o trgovini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....