EU upravo donosi sudbonosnu odluku o Ukrajini! Nakon odgode rasprave, procurio nacrt zaključaka summita

Ključni događaji:

Danas pada povijesna odluka o financiranju Ukrajine

Europska unija podijeljena je u dva tabora

Jedan tabor smatra da je neophodno financirati Kijev zamrznutim ruskim sredstvima

Drugi to želi učiniti kroz zajmove

 

Kako isključiti Mađarsku i Slovačku

U Bruxellesu je napetost na vrhuncu i paralelno se razgovara o svim opcijama: ponovno u igru ulazi mogućnost zajedničkog zaduživanja. Čelnici su dobili novi nacrt zaključaka u kojem se formalno spominje isključivo plan sa zamrznutom ruskom imovinom. No istodobno, iza zatvorenih vrata, premijeri i predsjednici i dalje raspravljaju o izdavanju zajedničkog duga za Ukrajinu. Takva opcija zahtijevala bi jednoglasnost, što znači da bi je mađarski premijer Viktor Orbán, poznat po proruskim stavovima, ili njegov slovački kolega Robert Fico, koji se također protivi financiranju Ukrajine, mogli u potpunosti blokirati. Ipak, razmatra se i zaobilazno rješenje prema kojem bi se te dvije države isključile iz aranžmana, čime bi se pokušalo izbjeći veto i spasiti financiranje.

Finalne formulacije

Procurio je nacrt zaključaka summita, koji pokazuje da čelnici EU u završnici sastanka pregovaraju oko finih formulacija kako bi osigurali potporu Belgije. 

Naime, Belgija je danas ostalima podijelila opsežniji i detaljniji dokument od prethodne verzije u kojem navodi svoje zahtjeve za potporu zajmu osiguranom zamrznutom ruskom imovinom i on je predmet tehničkih dogovora koji traju cijeli dan. U njemu se jasno traži zahtjev za potpunom zaštitom u slučaju da Kremlj tuži Belgiju zbog korištenja milijardi eura zamrznute ruske imovine.

Prema dokumentu u koji je imao uvid Politico, najosjetljiviji dio teksta odnosi se na formulaciju o "punoj (i neograničenoj) solidarnosti i podjeli rizika", kojom se nastoji umiriti belgijska zabrinutost da bi zemlja mogla ostati bez zaštite ako Kremlj pokuša povratiti zamrznuta sredstva. Zagrade u tekstu upućuju na to da je upravo taj dio još predmet pregovora.

Belgijski premijer Bart De Wever više je puta zatražio neograničena financijska jamstva, no većina ostalih država članica tome se protivi, odbijajući, kako to opisuju diplomatski izvori, izdati bjanko ček koji bi pojedine članice izložio neograničenom financijskom riziku.

Plan B

Istovremeno s pregovorima oko plana na stolu - za koji su čelnici rekli da je jedini koji uzimaju u obzir - počinje se oblikovati alternativni plan. Skupina država predvođena Italijom i Belgijom podupiru pravni mehanizam poznat kao "pojačana suradnja", koji bi omogućio da se zaobiđe pravilo jednoglasnosti. Takav bi dogovor i dalje morao biti prihvaćen od svih 27 država članica, ali bi konačni aranžman predvidio da u financiranju sudjeluje manja skupina država, iz koje bi Mađarska bila isključena.

Pojačana suradnja je mehanizam predviđen Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju EU, koji omogućuje da najmanje devet država članica pokrene dublju suradnju ili integraciju u određenom području, kada postane jasno da EU kao cjelina ne može postići dogovor u razumnom roku. Time se državama koje to žele omogućuje da idu brže ili dalje od ostalih, dok zemlje koje ne žele sudjelovati mogu ostati izvan tog aranžmana. Mehanizam je osmišljen upravo kako bi se razbio politički zastoj u situacijama kada jedan ili više članova blokiraju prijedlog. Pojačana suradnja ne omogućuje proširenje ovlasti izvan onih koje su već predviđene europskim ugovorima. Za njezino pokretanje potrebna je suglasnost Vijeća EU-a, i to kao posljednje sredstvo, na prijedlog Europske komisije i uz odobrenje Europskog parlamenta. Dosad je taj mehanizam korišten u ograničenom broju područja, među ostalim u obiteljskom pravu (razvod), sustavu europskog patenta, porezu na financijske transakcije te pri osnivanju Europskog javnog tužitelja (EPPO) radi zaštite financijskih interesa EU.

Lukašenko: Orešnik je stigao u Bjelorusiju

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je tijekom današnje konferencije za novinare da je Rusija u njegovu zemlju rasporedila svoj najnoviji raketni sustav Orešnik.

Lukašenko, koji vlada Bjelorusijom od 1994., nije rekao koliko je raketa raspoređeno niti je dao bilo kakve druge detalje.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je jučer da će novi raketni sustav srednjeg dometa Orešnik ući u borbenu upotrebu do kraja godine.

Šef ruskih objavještajaca: Vodio sam dug razgovor s čelnicom MI6

Ruska državna novinska agencija Tass objavila je da je ruski direktor vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin razgovarao s novoimenovanom šeficom MI6 Blaise Metreweli.

– Prije nekoliko dana vodio sam prilično dug telefonski razgovor s novoimenovanom čelnicom MI6 – potvrdio je Nariškin, dodavši da ruski obavještajci službeno rade u Londonu, dok časnici MI6 službeno rade u Moskvi.

Analitičar Sky Newsa Michael Clarke vjeruje da Nariškin ima dobar razlog zbog kojeg je otkrio informaciju o telefonskom razgovoru s Metreweli.

– Britanci nikada ne bi javno priznali da se takav telefonski poziv dogodio. To je vrlo, vrlo osjetljiva stvar. Britanski šef nikad, ali baš nikad, ne bi trebao otkrivati takve stvari, a činjenica da je to napravio Nariškin pokazuje da ima vlastiti plan. Moskva pokušava implicirati da su im Britanci nekako privlačni, zbog pregovora koji se vode u Washingtonu – komentirao je Clarke.

Ruska središnja banka tužit će europske banke

Ruska središnja banka objavila je u četvrtak da će, osim belgijskog depozitara Eurocleara, tužiti i europske banke na ruskom sudu zbog namjere da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini.

Čelnici EU-a odlučit će na samitu u četvrtak hoće li iskoristiti zamrznutu rusku imovinu kako bi Ukrajini dali milijarde eura beskamatnog zajma. Ukrajina bi taj novac trebala vratiti tek ako i kada joj Rusija plati ratnu odštetu.

"U skladu sa svojim ranije iznesenim stajalištem o zaštiti vlastitih interesa, Banka Rusije objavljuje da će na ruskom trgovačkom sudu tražiti odštetu od europskih banaka za gubitke nastale zbog nezakonitog blokiranja i korištenja njezine imovine, u iznosu koji odgovara protupravno zadržanoj imovini i izgubljenoj dobiti", navodi se u priopćenju Ruske središnje banke.

U priopćenju se ne navodi koje europske banke planira tužiti, ali u odvojenoj izjavi za Reuters Ruska središnja banka rekla je da će tužiti "institucije koje je nezakonito zadržavaju i sprječavaju da raspolaže svojom imovinom".

Gerasimov: Odgovorit ćemo ako SAD nastavi s nuklearnim testiranjima

Nastave li Sjedinjene Američke Države s nuklearnim testiranjima, Rusija će odgovoriti, zaprijetio je u četvrtak vrhovni zapovjednik ruske vojske Valerij Gerasimov.

Kako prenosi Sky News, Gerasimov je ruskoj državnoj novinskoj agenciji Interfax rekao da Washington još nije odgovorio na ruske prijedloge za Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja – ili Novi START – sporazum sa SAD-om osmišljen za ograničavanje upotrebe nuklearnog oružja. Trenutni sporazum istječe 5. veljače sljedeće godine.

– Ako američka strana nastavi ova testiranja, uslijedit će odgovarajuće protumjere – rekao je Gerasimov.

Zelenski želi odluku o financiranju do kraja godine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak da je čelnike EU-a obavijestio da odluku o financiranju njegove zemlje treba donijeti do kraja godine jer će se u suprotnom naći u velikim problemima.

"Naši partneri su obaviješteni da odluku o financiranju treba donijeti do kraja godine", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare nakon što je čelnike država članica EU-a, okupljene na samitu, upoznao sa situacijom u svojoj zemlji.

Istaknuo je da će imati veliki problem, rupu od 50 milijardi u proračunu za sljedeću godinu, ako čelnici EU-a ne postignu dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine za bespovratni zajam Ukrajini.

Zelenski je na marginama samita EU-a imao i bilateralni sastanak s belgijskim premijerom Bartom De Weverom, koji je najveća prepreka za reparacijski zajam.

Ukrajinski predsjednik je rekao da nije siguran je li uvjerio De Wevera da odustane od blokiranja korištenja zamrznute ruske imovine za reparacijski zajam. "Vidjet ćemo je li sastanak bio produktivan. Imali smo dobar razgovor, razumijemo jedan drugoga", rekao je.

Zelenski je, govoreći o pregovorima koji se ovoga tjedna vode u Berlinu, rekao da još ima osjetljivih pitanja koja su ostala neriješena.

Rekao je da pitanje Donbasa nije riješeno, kao i pitanje nuklearke u Zaporižju.

Treće neriješeno pitaje odnosi se na novac i tu sve ovisi o EU-u, rekao je Zelenski.

Također je rekao da su Ukrajini potrebna snažna sigurnosna jamstva jer bez toga neće biti završetka rata, nego da bi moglo doći do određene stanke, nakon čega bi Rusija ponovno napala.

Zelenski je na konferenciji za novinare rekao da se želi obratiti američkoj javnosti.

"Sjedinjene Države su one koje donose odluke i koje stvarno mogu zaustaviti Putina i ja računam na to, računam na pritisak Sjedinjenih Država na Rusiju", rekao je ukrajinski predsjednik.

Istaknuo je da sada SAD više posreduje u pregovorima, a da on želi da izvrše veći pritisak na Rusiju.

Zelenski najavio nove pregovore u SAD-u

Novi pregovori između Kijeva i Sjedinjenih Država kojima se nastoji okončati rat u Ukrajini održat će se u petak i subotu u SAD-u, najavio je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"U petak i subotu naš tim bit će u SAD-u, već je na putu za SAD, a Amerikanci ih tamo čekaju. Ne znam tko bi još mogao biti nazočan, možda će tamo biti i Europljani", rekao je novinarima.

Nije pojasnio koji će biti sastav ukrajinske delegacije.

Do tih će novih američko-ukrajinskih pregovora doći prije najavljenog susreta ruskih i američkih izaslanika koji je, po dužnosniku Bijele kuće, predviđen za vikend na Floridi.

Bijela kuća nije objavila nikakve pojedinosti o sastavu ruske i američke delegacije.

Po portalu Politico, SAD će predstavljati izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff i zet predsjednika Trumpa Jared Kushner, dok će Moskva poslati izaslanika Kremlja za ekonomska pitanja Kirila Dmitrieva.

"Svi znamo stav Rusije: želi zauzeti cijeli Donbas, a trenutno želi da napustimo Donbas – to je njezin stav", rekao je u četvrtak Zelenski.

Ukrajinsko industrijsko središte Donbasa obuhvaća Luhansku regiju, gotovo u potpunosti pod kontrolom Moskve, i Donecku regiju, od koje gotovo 20 posto kontrolira ukrajinska vojska.

"Naš stav je također jasan: nismo spremni poduzeti mjere u skladu s tim. Sjedinjene Države traže kompromis", dodao je ukrajinski čelnik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u srijedu rekao da će ciljevi ofenzive u Ukrajini "bez svake sumnje biti postignuti".

Detalji američkog plana, nakon njegove revizije u Berlinu s Ukrajincima, nisu poznati, ali Kijev je naznačio da on uključuje teritorijalne ustupke.

Kijev i Europljani su izvorni američki dokument doživljavali kao uglavnom povoljan za Kremlj.

Costa i Von der Leyen: Ne možemo završiti samit bez odluke o financiranju Ukrajine

Samit čelnika Europske unije, koji počinje u četvrtak, ne smije se završiti bez odluke o financiranju Ukrajine, poručili su uoči sastanka predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"Nećemo napustiti Europsko vijeće bez konačne odluke o financiranju ukrajinskih potreba za 2026. i 2027.", rekao je po dolasku na samit Antonio Costa.

"Podržavam izjavu predsjednika Europskog vijeća da ne možemo završiti samit bez rješenja za financiranje Ukrajine u sljedeće dvije godine", rekla je Von der Leyen.

Financiranje Ukrajine ključna je tema samita 27-orice, kojima se u četvrtak pridružio ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.

Na stolu su dvije opcije koje je predložila Komisija.

Prva je zajedničko zaduživanje, za što bi jamčio europski proračun, a druga beskamatni zajam Ukrajini na temelju zamrznute ruske imovine, koji bi trebala vratiti tek ako i kada Rusija plati ratnu odštetu.

Za prvu opciju potrebna je suglasnost svih država članica, koju je u ovoj situaciji nemoguće dobiti, a za drugu je dovoljna kvalificirana većina.

Međutim, reparacijski zajam nailazi na nepopustljiv otpor Belgije u kojoj se nalazi većina zamrznute ruske imovine, a još nekoliko zemalja je skeptično u pogledu korištenja suverene imovine jer bi to bilo bez presedana.

Njemački kancelar Friedrich Merz najveći je zagovornik reparacijskog zajma.

"Znate moj stav, želim da zamrznutu rusku imovinu koristimo za financiranje Ukrajine. Ne vidim bolju opciju", rekao je Merz, dodajući da ima dojam da će se postići dogovor.