Suočene s rastućom ruskom agresijom i sve slabijim povjerenjem u transatlantske saveznike, europske obavještajne službe ubrzano grade zajedničku mrežu koja se prije smatrala gotovo nezamislivom. Ovaj potez, potaknut geopolitičkim previranjima, uključujući prekid razmjene obavještajnih podataka između SAD-a i Ukrajine u ožujku 2025., označava novu eru suradnje unutar Europske unije.
Prema izvorima Politica, sedam visokih obavještajnih i sigurnosnih dužnosnika, europske prijestolnice sve više šalju svoje obavještajne časnike u Bruxelles, gdje jedinica EU za unutarnju obavještajnu službu, poznata kao INTCEN, izravno izvještava visoke dužnosnike poput predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i šefice vanjske politike Kaje Kallas.
„Administracija Donalda Trumpa, htjela ona to ili ne, dala je Europi poticaj da objedini svoje obavještajne kapacitete“, primijetio je jedan zapadni obavještajni izvor, pod uvjetom anonimnosti.
Prekid povjerenja u SAD-u
Nagli prekid razmjene podataka između Washingtona i Kijeva izazvao je zabrinutost u Europi. Nizozemska obavještajna služba priznala je da je ograničeno dijelila informacije sa svojim američkim kolegama zbog političkog uplitanja i pitanja ljudskih prava.
„Postoji osjećaj da bi SAD u nadolazećim mjesecima mogli biti manje predani razmjeni obavještajnih podataka, kako unutar NATO-a, tako i šire“, rekao je Antonio Misiroli, bivši visoki dužnosnik NATO-a.
Oslabljeno povjerenje potaknulo je europske zemlje da preispitaju svoje obavještajne prakse. Dok neke države, poput Francuske, Njemačke i Nizozemske, traže bližu suradnju unutar manjih i pouzdanih grupa, druge se i dalje suočavaju s desetljećima starim nepovjerenjem. Nedavna otkrića o mađarskim obavještajnim časnicima koji su se, prerušeni u diplomate, pokušali infiltrirati u institucije EU, pokazala su koliko je povjerenje krhko.
Tradicionalni kanali više nisu dovoljni
Europske službe tradicionalno komuniciraju kroz Bernski klub, neformalnu mrežu osnovanu prije 50 godina. Međutim, platforma je ograničena formalnom strukturom i strogim nacionalnim pravilima o razmjeni podataka.
„Bernski klub je koristan, ali nije dovoljan za današnje izazove“, kaže Filip Davis, direktor Centra za obavještajne studije na Brunelu u Londonu.
INTCEN, zajedno s direktoratom EU za vojnu obavještajnu službu, formira Jedinstveni kapacitet za analizu obavještajnih podataka (SIAC), koji izrađuje zajedničke procjene za donositelje odluka. U rujnu 2024. bivši šef SOA-e Danijel Markić preuzeo je vodstvo INTCEN-a s ciljem jačanja razmjene informacija i izravnog pristupa liderima EU.
Bivši finski predsjednik Sauli Niinisto prošle godine predložio je osnivanje obavještajne agencije po uzoru na CIA-u, koja bi koordinirala strateške i operativne potrebe EU. Iako ideja dobiva na značaju, suočava se s preprekama – od različitih nacionalnih prioriteta do zabrinutosti da bi prevelika autonomija mogla zategnuti odnose sa SAD-om.
„Povjerenje je ključno. Bez njega, suradnja je ograničena“, rekao je Niinisto za Politico, dodajući da je stvaranje pune EU obavještajne agencije još daleka budućnost.
Polako se gradi europska obavještajna zajednica
Bruxelles ipak postupno jača svoju obavještajnu zajednicu. Većina stalnih misija zemalja članica sada ima obavještajne časnike, dok belgijske sigurnosne službe aktivno prate špijunske aktivnosti oko institucija EU.
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo predvode inicijative poput Koalicije voljnih, koja je proširila razmjenu podataka s Ukrajinom nakon povlačenja SAD-a. Nizozemska razmatra dublju suradnju s Poljskom, nordijskim zemljama i drugima, uključujući razmjenu sirovih podataka. Međutim, s 27 članica EU i različitim interesima, izgradnja potpunog povjerenja i dalje ostaje veliki izazov, piše Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....