Optužnica koju su SAD podigle protiv Raula Castra mogla bi zapečatiti i posljednju preostalu šansu za dogovor kojim bi se izbjegao oružani sukob između Sjedinjenih Država i Kube.
Savezna optužnica protiv bivšeg kubanskog vođe Raúla Castra zbog rušenja civilnog zrakoplova 1996. godine raspalila je sentimente kubanske emigrantske zajednice u Miamiju, gdje je optužnica objavljena u srijedu – na isti dan kada kubanska dijaspora obilježava neovisnost Kube od Španjolske.
Režim u Havani djeluje sve slabije i iscrpljenije, a antikastrovski emigranti već dugo zagovaraju politiku bez ikakvih kompromisa. Nikakav dogovor s Havanom koji bi ostavio kubanske dužnosnike na vlasti za njih nije prihvatljiv.
No, za Kubance na otoku koji i dalje podupiru revoluciju gotovo je nezamislivo da bi Castro mogao završiti bilo gdje drugdje osim u vlastitoj zemlji, a kamoli u sudnici u Miamiju.
"On je živo utjelovljenje revolucije", rekao je za CNN bivši američki diplomat Ricardo Zúñiga.
Zúñiga je bio dio tajnog pregovaračkog tima koji je tijekom Obamine administracije dogovorio obnovu diplomatskih odnosa s Kubom – zajedno s kubanskim dužnosnicima, među kojima je bio i sin Raúla Castra. Prema njegovim riječima, optužnica protiv Castra kao sredstvo pritiska na Havanu mogla bi se lako pretvoriti u ozbiljan politički promašaj.
"Frustracija na obje strane mogla bi na kraju dovesti do sukoba. Washington ovom optužnicom zatvara kanale komunikacije s kubanskom vladom", upozorio je bivši diplomat.
No mnogi kubanski emigranti vjeruju da se revolucija koju su izgradili Fidel i Raúl Castro već raspada te da je potreban još samo jedan snažan udarac kako bi se ubrzao, po njima, neizbježan kolaps režima.
"Vrijeme Castrovih je završilo", objavila je na mreži X republikanska kongresnica kubanskog podrijetla María Elvira Salazar.
Za emigrantsku zajednicu u Miamiju rušenje dvaju civilnih zrakoplova humanitarne organizacije Brothers to the Rescue 1996. godine – pri čemu su poginula četvorica kubansko-američkih aktivista – teroristički je napad za koji više od tri desetljeća nitko nije odgovarao.
Donald Trump, premda često naglašava svoju popularnost među kubansko-američkim biračima, ipak nije isključio mogućnost dogovora kojim bi se izbjegao američki napad na Kubu.
"Mogu postići dogovor, bez obzira promijeni li se režim ili ne. Bio je to brutalan režim i ubili su mnogo ljudi", rekao je Trump novinarima u utorak: "No to je zemlja kojoj očajnički treba pomoć. Ljudi ne mogu upaliti svjetlo, nemaju što jesti. Ne želimo gledati takvu katastrofu."
Trump tvrdi da je kubanska vlada "očajna" i spremna na dogovor. Isto je, međutim, govorio i za Venezuelu i Iran – prije nego što su pregovori ondje naglo završili američkim vojnim udarima.
Državni tajnik Marco Rubio, također kubansko-američkog podrijetla i jedan od najžešćih protivnika Castrovih, otvoreno tvrdi da vrh kubanskog režima mora otići.
Suočena s takvim izborom, kubanska bi vlast mogla zaključiti da je bolje pasti u borbi nego prepustiti vlast bez ispaljenog metka.
Uostalom, riječ je o zemlji u kojoj gotovo svaki politički govor završava pokličem: "Domovina ili smrt!"
Trumpova administracija, kroz naftnu blokadu Kube, dodatno je gurnula otok prema rubu potpune ekonomske i humanitarne katastrofe.
Sankcije protiv stranih kompanija koje posluju s kubanskom državom natjerale su čak i pojedine brodarske kompanije koje dopremaju hranu na otok da obustave poslovanje.
Nestašice i višesatni nestanci struje već su izazvali sporadične protuvladine prosvjede – koje kubanske vlasti tradicionalno guše bez mnogo oklijevanja.
Izvanredni posjet direktora CIA-e Johna Ratcliffea prošlog tjedna bio je, prema američkim dužnosnicima, jasna poruka Havani: vrijeme za ustupke istječe, piše CNN.
U ponedjeljak je State Department objavio novi paket ekonomskih sankcija protiv visokih kubanskih dužnosnika.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel odbacio je mjere uz podsmijeh, rekavši da nijedan kubanski dužnosnik "nema imovinu koju bi morao štititi pod američkom jurisdikcijom".
No optužnica protiv Raúla Castra, koji je u vrijeme rušenja zrakoplova bio na čelu kubanske vojske, podigla je tenzije između dvaju hladnoratovskih neprijatelja na razinu kakva nije viđena desetljećima.
Optužbe ujedno otvaraju prostor i za potencijalnu američku vojnu operaciju čiji bi cilj bilo Castrovo izručenje – po uzoru na ono što je Washington pokušao s venezuelanskim predsjednikom Nicolásom Madurom, bliskim saveznikom Havane.
Ali za razliku od Venezuele, gdje je Madurova vojska pružila mlak otpor i brzo se raspala pod pritiskom SAD-a, kubanski režimski tvrdolinijaši vjerojatno bi reagirali daleko agresivnije.
Kao i u slučaju rušenja zrakoplova 1996. – kada su aktivisti organizacije Brothers to the Rescue prethodno iznad Havane bacali proturežimske letke – kubanske vlasti tvrde da imaju pravo braniti vlastiti suverenitet.
Kubanska vojska već se priprema za mogući američki napad, a Díaz-Canel je poručio da svakog potencijalnog osvajača čeka "krvoproliće".
Diljem otoka vojska provodi manevre, a vlast upozorava stanovništvo da bude spremno na napad.
Svaki pokušaj uhićenja ili uklanjanja Castra gotovo bi sigurno značio otvoreni rat – premda je Kuba vojno neusporedivo slabija od SAD-a.
Iako službeno umirovljen, 94-godišnji Raúl Castro na Kubi se i dalje naziva vođom revolucije i armijskim generalom. Kad se rijetko pojavi u javnosti, još uvijek nosi vojnu uniformu.
Gotovo svaki visoki politički i vojni dužnosnik osobno je izabran upravo po Castrovu kriteriju, a njegov nasljednik Díaz-Canel otvoreno priznaje da se sve ključne odluke i dalje donose uz Castrovo odobrenje.
"Gađanje Castra moglo bi kubanskim vlastima ostaviti vrlo malo prostora za manevriranje", upozorio je ponovno Zúñiga.
"Ako zbog ove optužnice potpuno nestane komunikacija između dvije strane, Kubanci možda neće shvatiti da bi sljedeća faza iz Washingtona mogao biti nekakav oblik vojnog udara. A opet, na Kubi više gotovo da nema ničega što već nije urušeno i propalo", poručuje Zúñiga za CNN.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....