Mossad, izraelska tajna služba, već desetljećima zaokuplja maštu javnosti, ali i izaziva strahopoštovanje među protivnicima Izraela. Riječ je o jednoj od najpoznatijih i najtajanstvenijih obavještajnih agencija na svijetu, čija je povijest isprepletena spektakularnim uspjesima, moralno upitnim akcijama, ali i brojnim kontroverzama.
Mossad je osnovan 1949. godine na inicijativu Reuvena Shiloaha, bivšeg pripadnika židovskog otpora Haganah, a na zahtjev tadašnjeg premijera Davida Ben-Guriona. Prvotno je nosio naziv Centralni institut za koordinaciju, ali je 1951. prešao pod izravnu kontrolu premijera, čime je dobio gotovo neograničenu autonomiju u svom djelovanju. Danas se procjenjuje da Mossad ima oko 7.000 zaposlenika i godišnji proračun od gotovo tri milijarde dolara, iako su točne brojke strogo čuvana tajna.
Struktura Mossada podijeljena je na više specijaliziranih odjela. Najveći je Tzomet, zadužen za klasično špijuniranje, gdje operativci, poznati kao katsas, djeluju pod lažnim identitetima diljem svijeta. Odjel Caesarea specijaliziran je za posebne operacije, uključujući i elitnu jedinicu Kidon, koja je zadužena za atentate. Keshet se bavi elektroničkim nadzorom i hakiranjem, dok Metsada provodi sabotaže i takozvane “mokre poslove” izvan Izraela. Mossad ima i vlastitu cyberdiviziju koja razvija napredne tehnologije i ulaže u izraelske startupove kako bi ostao korak ispred protivnika.
Najveći uspjesi Mossada često su postali dijelom popularne kulture. Jedna od najpoznatijih operacija bila je hvatanje Adolfa Eichmanna, arhitekta Holokausta, kojeg su agenti Mossada 1960. pronašli u Argentini, oteli i prebacili u Izrael na suđenje. Operacija “Damoklov mač” iz 1962. godine bila je usmjerena protiv njemačkih znanstvenika koji su u Egiptu razvijali raketni program – Mossad je ubio financijera projekta Heinza Kruga i zastrašio ostale, što je dovelo do kolapsa egipatskog raketnog programa.
Godine 1966. irački pilot Munir Redfa prebjegao je u Izrael s najnovijim sovjetskim lovcem MiG-21, što je omogućilo Izraelu i CIA-i da prouče slabosti tog aviona. Nakon masakra izraelskih sportaša na Olimpijadi u Münchenu 1972., Mossad je pokrenuo operaciju “Bijes Božji” i ubio jedanaest članova palestinske skupine Crni rujan, ali je u norveškom Lillehammeru greškom ubijen konobar, što je izazvalo diplomatski skandal. U novije vrijeme, Mossad je u suradnji s CIA-om razvio računalni virus Stuxnet, koji je 2010. uništio tisuću centrifuga u iranskom nuklearnom postrojenju Natanz, a 2018. je izveo spektakularnu krađu nuklearnih dokumenata iz skladišta u Teheranu.
Međutim, Mossadova povijest obilježena je i brojnim kontroverzama. Godine 1997. agenti Mossada pokušali su u Ammanu otrovati Khaleda Mashala, vođu Hamasa, ali su uhvaćeni, što je Izrael prisililo da preda protuotrov i oslobodi sedamdeset palestinskih zatvorenika. U Dubaiju 2010. agenti Mossada ubili su vođu Hamasa Mahmouda al-Mabhouha koristeći krivotvorene putovnice, što je izazvalo međunarodni skandal i osudu iz Australije i Velike Britanije.
Prema tvrdnjama bivšeg agenta Victora Ostrovskyja, Mossad je 1983. znao za plan napada na američke marince u Bejrutu, ali nije upozorio CIA-u, pa je u eksploziji poginulo 241 američkih vojnika. Mossad je često optuživan i za tzv. “digitalni terorizam”, osobito nakon što su njihovi hakeri izazvali eksploziju u iranskim nuklearnim postrojenjima. U borbi protiv Hamasa i Hezbollaha, Mossad je navodno koristio taktiku “kolektivne kazne”, ciljajući članove obitelji vođa kako bi izvršio psihološki pritisak.
Jedan od ključeva Mossadove učinkovitosti je globalna mreža doušnika, poznatih kao sayanim, dobrovoljaca iz židovskih zajednica diljem svijeta koji pružaju logističku podršku agentima. U Turskoj je 2023. razotkrivena mreža od 56 Mossadovih agenata koji su koristili lažne web-stranice za hakiranje meta, dok je u Iranu 2024. otkriveno da Mossad ima doušnike u najmanje 28 zemalja, uključujući strateške objekte u Damasku. Najnovija taktika uključuje korištenje “turističkih putovanja” u Bangkok, gdje agenti prolaze obuku za špijunažu.
Mossad je često kritiziran zbog djelovanja “izvan zakona”. Agencija ne mora poštovati izraelske zakone izvan zemlje, što je dovelo do brojnih atentata i tajnih operacija koje su izazvale diplomatske krize. Bivši agenti govore o kulturi emocionalnog otuđenja i velikom psihološkom pritisku, a žene čine samo četvrtinu operativaca i rijetko napreduju na najviše pozicije. Posebno su kritizirani atentati na znanstvenike, osobito iranske nuklearne stručnjake, što međunarodna zajednica smatra kršenjem međunarodnog prava.
Unatoč svemu, Mossad uživa gotovo mitski status u izraelskom društvu, gdje ga se doživljava kao “štit naroda”, ali i izvan granica Izraela, gdje ga se smatra jednom od najefikasnijih i najopasnijih obavještajnih službi na svijetu. Ipak, kako se svijet sve više okreće cyber ratovanju i novim oblicima prijetnji, ostaje pitanje hoće li Mossad zadržati svoju reputaciju ili će ga vlastiti uspjesi i kontroverze učiniti žrtvom vlastite legende. Sve u svemu, Mossad ostaje simbol tajne moći, ali i podsjetnik na cijenu koju često plaćaju i meta i agenti u nevidljivom ratu informacija, sabotaža i atentata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....