Bitka za Kubu možda tek počinje. Iako je Amerika blokirala dotok nafte karipskom otoku, želeći brzi kolaps kubanskog gospodarstva i posljedični slom komunističkog režima u Havani, možda priča ipak ne završi po ćeifu američkog nasilnika. Ovog tjedna, naime, oglasili su se kubanski saveznici s Istoka – Rusija i Kina.
„Rusija će nastaviti opskrbljivati Kubu naftom”, rekao je ruski ambasador u Havani Viktor Coronelli u intervjuu za državnu agenciju RIA, ukazujući na dugogodišnje energetske veze Moskve s Kubom i podsjećajući da je Rusija više puta isporučivala Kubi naftu posljednjih godina.
„Pretpostavljamo da će se ova praksa nastaviti”, rekao je Coronelli, kako u četvrtak prenosi Reuters.
Dan kasnije, u petak, u Pekingu su se sastali kineski i kubanski šefovi diplomacije, Wang Yi i Bruno Rodríguez Parrilla, obojica ujedno i visoki partijski dužnosnici: Wang je šef Ureda Komisije za vanjske poslove Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, a Rodríguez je član Politbiroa Komunističke partije Kube. Nakon sastanka Kina je objavila da je spremna pomoći Havani „najbolje što može”, poručivši da čvrsto podržava kubanski suverenitet i odbacuje „neopravdano miješanje vanjskih sila”.
Ova ruska i kineska obećanja dolaze u kontekstu pojačanog američkog pritiska ne samo na Kubu, nego i na sve zemlje koje prodaju gorivo toj komunističkoj državi. Nakon nedavne otmice venezuelskog socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura – koji je bio bliski saveznik kubanskih komunista – predsjednik SAD-a Donald Trump je izjavio da Kuba više neće primati naftu iz Venezuele, potom je zaprijetio i Meksiku ako nastavi isporučivati
gorivo Havani, da bi konačno carinski zaprijetio svim potencijalnim kubanskim dobavljačima, odnosno praktički cijelom svijetu.
MN/Antiameričko raspoloženje
Podsjetimo, Trump je 30. siječnja potpisao izvršnu uredbu u kojoj je Kubu nazvao „neobičnom i izvanrednom prijetnjom” američkoj nacionalnoj sigurnosti, te je proglasio „nacionalnu izvanrednu situaciju” zbog koje je spreman uvesti carine svim zemljama „koje prodaju ili na drugi način opskrbljuju Kubu naftom”. Taj široki zamah carinske prijetnje, usmjeren na međunarodnu izolaciju kubanskog vodstva i ograničavanje pristupa energiji, trebao bi u Trumpovoj viziji biti dovoljan da mu se prkosni komunistički otok pokori.
Takva agresivna politika SAD-a već je poremetila tradicionalne naftne rute i dodatno otežala život na Kubi. Kako navodi Reuters, SAD „nastoji blokirati svu naftu koja dolazi do Kube, uključujući i onu od saveznice Venezuele, što već podiže cijene hrane i prijevoza te produbljuje ozbiljne nestašice goriva i višesatne nestanke struje, čak i u glavnom gradu Havani”. Kubanska vlada osudila je ove američke mjere, nazvavši ih „energetskom blokadom” i pokušajem „gušenja” kubanske ekonomije, s ciljem potkopavanja suvereniteta Kube.
Američke postupke kritizirao je i glavni tajnik UN-a António Guterres, koji je ovog tjedna upozorio da Kuba riskira humanitarni kolaps ako ne dobije prijeko potrebnu naftu. Kubanska vlada u četvrtak je izjavila da planira uvesti privremene mjere kako bi se nosila s nestašicom goriva, o čemu će detaljnije izvijestiti idućeg tjedna, a predsjednik države Miguel Díaz-Canel poručio je da je Kuba spremna na dijalog sa SAD-om, ali „bez pritiska i bez preduvjeta”.
Na Kubi su zadnjih dana i tjedana održane i masovne demonstracije, ali ne protuvladine – kakve Trump priželjkuje – već provladine. Antiameričko raspoloženje u kubanskoj javnosti osobito je naraslo nakon prošlomjesečne kriminalne agresije SAD-a na Venezuelu i Madurove otmice, kada su ubijena 32 kubanska vojnika iz Madurova
osiguranja. Najveći prosvjedni skup stoga je održan ispred zgrade američke ambasade u Havani.
MN/Meksička dilema
Trumpovom agresivnom politikom prema Kubi u nezavidan je položaj doveden Meksiko. Kao drugi najveći kubanski dobavljač nafte, nakon Venezuele, Meksiko je nakon Madurove otmice pokušao nadomjestiti Kubi potrebne energente koji su joj ranije stizali iz Venezuele – pa je u tom smislu meksička vlada poslala u Havanu određene količine sirove nafte i rafiniranih proizvoda – ali su Trumpove carinske prijetnje prema svim kubanskim dobavljačima zaustavile taj aranžman.
Meksička vlada našla se između Trumpovog čekića i humanitarnog nakovnja. „Meksiko ne želi uvođenje carina, ali također je odlučan pomoći kubanskom narodu”, izjavili su za medije visoki meksički dužnosnici, otkrivajući da se u pregovorima s Trumpovom administracijom traže načini kako poslati gorivo na Kubu – čime bi se spriječio humanitarni kolaps karipske države - a da se pritom ne izazove carinska odmazda Washingtona.
„Nametanje carina zemljama koje opskrbljuju Kubu naftom moglo bi izazvati dalekosežnu humanitarnu krizu, što bi izravno utjecalo na rad bolnica, hranu i druge osnovne usluge za kubanski narod”, rekla je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum, čija vladajuća stranka Morena održava ideološke i povijesne veze s Kubom, i koja je pod pritiskom unutar svoje ljevičarske koalicije da ne napusti saveznike u Havani.
Izvori unutar meksičke vlade navode da bi Meksiko, ukoliko se postigne dogovor s Trumpovom administracijom, mogao poslati tanker s naftom na Kubu u roku od nekoliko dana, skupa s hranom i drugim potrepštinama klasificiranim kao humanitarna pomoć.
MN/Cinizam imperijalne logike
Interesantno je da usred ovog pokušaja da ekonomski uguši Kubu, Amerika nastoji pokazati i svoje „humano lice” prema odmetnutom otoku. Tako su u četvrtak iz State Departmenta poručili da će SAD
osigurati Kubi dodatnih šest milijuna dolara humanitarne pomoći za saniranje posljedica uragana Melissa – koji je Kubu pogodio u listopadu – čime će se iznos američke pomoći kubanskim žrtvama uragana povećati na devet milijuna USD.
Zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Carlos Fernandez de Cossio nazvao je taj američki potez dvoličnim. „Prilično je licemjerno primjenjivati drakonske prisilne mjere kojima se milijunima ljudi uskraćuju osnovni ekonomski uvjeti, a zatim najavljivati juhu i konzerve za nekolicinu”, napisao je De Cossio na društvenim mrežama.
Visoki dužnosnik State Departmenta Jeremy Lewin, koji je medijima objavio da će Amerika povećati pomoć za žrtve uragana na Kubi, negirao je da je za humanitarnu krizu na Kubi odgovorna američka politika, okrivivši umjesto toga kubansku vladu.
„To je zato što vlada nije u stanju staviti hranu na police... Pustili su da se ove državne trgovine potpuno isprazne. Nisu opskrbljene”, rekao je Lewin, pokazavši sav cinizam imperijalne politike SAD-a: najprije Kubi uvedeš najveći i najduži embargo u povijesti čovječanstva – koji traje već preko 65 godina – a onda za ekonomske teškoće izazvane tim embargom hladnokrvno okriviš „nesposobnost” lokalnih komunista.
Kako bilo, Kuba se nalazi u teškoj energetskoj i egzistencijalnoj situaciji. Njeni regionalni saveznici i dobavljači su u limbu (Venezuela) ili uplašeni prijetnjom američkih carina (Meksiko), tako da opstanak komunističkih vlasti možda i presudno ovisi o potezima Rusije i Kine, koje su ipak na drugom kraju svijeta. No, izjave iz Moskve i Pekinga sugeriraju da Havana neće biti prepuštena bez borbe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....