Jedan intrevju iz 2024. godine ponovno zaokuplja pažnju javnosti na Bliskom istoku...
Naime, bivši iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedžad iznio je tada šokantne tvrdnje o dubokoj infiltraciji izraelske obavještajne službe Mossad u vrh iranske sigurnosne strukture, što je, prema njegovim riječima, dovelo do ozbiljnih sigurnosnih propusta i curenja nuklearnih tajni. Sada njegove riječi imaju dodatrnu težinu...
U intervjuu za CNN Turk, Ahmadinedžad je izjavio da je šef specijalne jedinice iranske obavještajne službe, zadužen za suzbijanje izraelske špijunaže, zapravo bio dvostruki agent koji je radio za Mossad. Prema njegovim navodima, ovaj agent, zajedno s još dvadesetak drugih pripadnika iste jedinice, godinama je dostavljao Izraelu povjerljive informacije o iranskom nuklearnom programu.
Ahmadinedžad tvrdi da su upravo ti dvostruki agenti omogućili Mossadu spektakularne uspjehe na iranskom tlu, uključujući krađu nuklearne arhive iz Teherana 2018. godine, kao i atentate na nekoliko iranskih nuklearnih znanstvenik. Ove informacije su, prema njegovim riječima, bile ključne za izraelske operacije i imale su dalekosežne posljedice po iransku nacionalnu sigurnost.
Uloga žena u Mossadovim operacijama
Iako Ahmadinedžad nije eksplicitno naveo da je ključni Mossadov agent bila žena, brojni izvori i nova knjiga izraelskih autora otkrivaju da su žene igrale značajne uloge u najosjetljivijim Mossadovim operacijama u Iranu. Prema navodima iz knjige “Mossad’s Female Warriors”, ženske agentice bile su uključene u prikupljanje obavještajnih podataka, infiltraciju, pa čak i atentate na iranske naučnike. Jedna od njih je, navodno, odigrala ključnu ulogu u atentatu na nuklearnog naučnika 2010. godine, dok su druge sudjelovale u pripremi terena za krađu nuklearne arhive 2018. godine.
Nevidljivi rat
Godinama traje nevidljivi rat između izraelskog Mossada i iranskih sigurnosnih službi. Pitanje koje se danas postavlja nije samo koliko je Mossad prodro u iranske institucije, već i koliko je taj prodor promijenio ravnotežu snaga na Bliskom istoku.
Operacije bez presedana: Sabotaže, atentati i krađa dokumenata
Posljednjih godina Mossad je izveo niz spektakularnih operacija unutar Irana: atentate na vodeće nuklearne znanstvenike, sabotaže u nuklearnim postrojenjima, uništavanje vojnih skladišta i napade dronovima na strateške ciljeve. Prema izvještajima izraelskih i međunarodnih medija, ove operacije ne bi bile moguće bez snažne mreže doušnika, logističke podrške i lokalnih operativaca unutar samog Irana.
Najveću pažnju privukla je operacija iz 2018., kada je manje od 24 Mossadovih agenata provalilo u strogo čuvano skladište u južnom Teheranu i za samo nekoliko sati iznijelo desetke tisuća dokumenata i CD-ova s najosjetljivijim informacijama o iranskom nuklearnom programu. Iranske vlasti pokrenule su masovnu potragu, ali agenti su uspjeli izvući materijal iz zemlje, dijelom i zahvaljujući digitalnom prijenosu podataka.
Val uhićenja i čistki: Iranska reakcija
Nakon posljednjih izraelskih napada na vojne i nuklearne ciljeve u Iranu, iranske vlasti provele su val uhićenja. Samo u lipnju 2025. godine, službeno je uhićeno najmanje 28 osoba optuženih za špijunažu u korist Mossada, uključujući pripadnike sigurnosnih službi, znanstvenike i logističare. Otkrivena je i tajna tvornica dronova povezana s izraelskim operacijama, a pronađeni su i skladišta eksploziva te sofisticirane opreme za sabotažu.
Unatoč ovim uhićenjima, analitičari upozoravaju da su ti potezi više znak nemoći nego stvarne kontrole. Izraelske operacije postale su toliko sofisticirane da je Iran morao izdati zabranu korištenja pametnih telefona za visoke dužnosnike i pozvati građane da prijave sve sumnjive najmodavce nekretnina, bojeći se novih infiltracija.
Mossadove metode: Kombinacija ljudske i umjetne inteligencije
Izraelski izvori ističu da Mossad danas koristi kombinaciju klasične ljudske špijunaže i napredne umjetne inteligencije. Prikupljeni podaci iz Irana analiziraju se sofisticiranim AI sustavima, a agenti na terenu služe kao ključne karike za identifikaciju i označavanje ciljeva. Upravo ta kombinacija omogućila je precizne napade na iranske vojne i nuklearne objekte, kao i eliminaciju visokih dužnosnika Revolucionarne garde.
Prema procjenama stručnjaka, Mossad u Iranu ima između 30 i 40 aktivnih ćelija, koje se sastoje većinom od lokalnih suradnika, a ne izravno izraelskih agenata. Neki su zaduženi za prikupljanje informacija, drugi za logistiku, a treći za izvođenje sabotaža i atentata.
Koliko je duboka infiltracija?
Dubina Mossadove infiltracije najbolje se vidi kroz niz uspješnih operacija koje su iz temelja poljuljale sigurnost iranskog režima. Od spektakularne krađe dokumenata, preko atentata na znanstvenike, do sabotaža i napada dronovima – sve to pokazuje da Mossad ima izuzetno snažnu mrežu unutar Irana, uključujući i visoke razine sigurnosnog aparata.
Bivši Mossadovi dužnosnici ističu da je za ovakve operacije potrebna višegodišnja priprema, regrutacija lokalnih suradnika i izgradnja povjerenja, ali i velika doza smjelosti. Mossadova infiltracija iranskog sigurnosnog aparata vjerojatno je najdublja i najuspješnija u povijesti modernih obavještajnih ratova. Iran se danas suočava s ozbiljnim sigurnosnim izazovom: ne samo da je kompromitiran vrh njegovih obavještajnih službi, već je i velik dio strateških vojnih i nuklearnih projekata izložen izraelskim operacijama.
Iako iranske vlasti provode čistke i pojačavaju sigurnosne protokole, analitičari upozoravaju da je povjerenje unutar režima ozbiljno narušeno, a Mossadova mreža i dalje aktivna. Koliko je duboka ta infiltracija? Dovoljno da je Iran danas prisiljen mijenjati način rada, stalno tragati za izdajnicima i živjeti u stalnom strahu od nove sabotaže ili curenja informacija – dok izraelska obavještajna sjena i dalje lebdi nad Teheranom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....