Ruski vojnici počeli su u srijedu napuštati poligone u Bjelorusiji gdje su se održale zajedničke vježbe dviju zemalja Zapad-2025, koje su trajale od prošlog četvrtka, javlja Ukrajinska Pravda.
Vojne vježbe Rusije i Bjelorusije snažno su privukle međunarodnu pozornost nakon upada ruskih dronova u zračni teritorij Poljske. Na poligonu je završnu fazu vježbi pratio i ruski vladar Vladimir Putin, odjeven u vojnu uniformu. Vježbe su, kako je izviješteno, završile "porazom hipotetskog neprijatelja i napredovanjem do linije hipotetske državne granice", prenosi Jutarnji.
Vježbama su kao promatrači u ponedjeljak prisustvovali i američki vojni dužnosnici, prihvativši pozivnicu prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. "Američko veleposlanstvo u Minsku u Bjelorusiji primilo je pozivnicu za našeg vojnog atašea da prisustvuje vojnim vježbama Zapad-2025 u Bjelorusiji u sklopu Dana istaknutih posjetitelja (DV) te smo prihvatili pozivnicu u svjetlu nedavnih produktivnih bilateralnih sporazuma između naših zemalja", rekao je glasnogovornik Pentagona Sean Parnell.
No ono što je u zapadnim političkim i vojnim krugovima izazvalo zabrinutost jest činjenica da je Indija poslala svoje vojnike da sudjeluju u manevrima u kojima se uvježbava rat sa susjednim zemljama NATO-a, dok se odnosi između Delhija i Washingtona nastavljaju komplicirati.
Oko 30.000 ruskih i bjeloruskih vojnika predvodilo je vježbu, koja je uključivala lansiranja balističkih raketa i simulirane zračne napade, na širokom području - od baza istočno od Moskve i na Arktiku do Baltičkog mora i zapadnih granica Bjelorusije, u blizini granica s Poljskom i Litvom.
Indijsko ministarstvo obrane priopćilo je da je poslalo 65 pripadnika svojih vojnih snaga, uključujući pripadnike pukovnije Kumaon, jedne od najcjenjenijih indijskih vojnih jedinica. Bili su stacionirani na poligonu Mulino, oko 64 kilometra zapadno od Nižnjeg Novgoroda, daleko od NATO granica, kako piše britanski The Times. New Delhi je priopćio da želi "dodatno ojačati obrambenu suradnju i poticati "drugarski odnos" između Indije i Rusije, kako bi se ojačao duh suradnje i međusobnog povjerenja". Indijsko ministarstvo je objavilo da će njihovi vojnici biti uključeni u "zajedničku obuku, taktičke vježbe i vještine specijalnog naoružanja" zajedno sa svojim ruskim kolegama.
Indija, koja se dosljedno suzdržavala od formalnih savezništava s velikim silama još od ranih dana Hladnog rata, ima dugu povijest vojne suradnje s Moskvom i tradicionalno je jedan od najvećih kupaca ruskog oružja. Sudjelovala je u prethodnim vježbama Zapad prije sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine i od tada je sudjelovala u nekoliko drugih ruskih ratnih vježbi.
No, analitičari kažu da je odluka New Delhija da se pridruži ovoj vojnoj vježbi, u vrijeme pojačanih napetosti između Rusije i NATO-a, uznemirujući signal. NATO je počeo pojačavati svoju zračnu obranu na svom istočnom krilu nakon što je 21 ruski dron prošli tjedan narušio poljski zračni prostor, a još jedan preletio preko rumunjske granice s Ukrajinom tijekom vikenda.
Posljednjih godina Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici uložili su znatne napore kako bi Indiju prisilili da se povuče iz ruske vojne orbite, sklapajući pritom niz značajnih ugovora o naoružanju. Međutim, američki predsjednik Donald Trump otuđio je Delhi od SAD-a nedavnom najavom 50-postotne carine na većinu indijske robe, primanjem zapovjednika pakistanske vojske u Bijeloj kući te uporno tvrdeći da je on osobno okončao četverodnevni sukob između Indije i Pakistana u svibnju, što New Delhi odbacuje.
Krajem prošlog mjeseca, pak, indijski premijer Narendra Modi otputovao je u zemlju koja je najveći indijski rival u regiji, Kinu, kako bi pozdravio "posebno i privilegirano" partnerstvo svoje zemlje s Rusijom te toplo pozdravio kineskog predsjednika Xija Jinpinga i ruskog čelnika Putina na summitu Šangajske organizacije za suradnju, koju predvodi Peking.
Američki geostrateški konzultant David Merkel, koji je ranije vodio odjele za Europu i Euroaziju američkog State Departmenta, kaže da indijska odluka da se pridruži sadašnjoj ratnoj vježbi Zapad naglašava koliko New Delhi još uvijek cijeni i njeguje svoje veze s Moskvom. "Aktivno sudjelovanje Indije u vježbi Zapad, nakon upada dronova u Poljsku i zahlađenja odnosa između Washingtona i New Delhija, izaziva zabrinutost oko budućeg opsega sigurnosnih odnosa između SAD-a i Indije", rekao je Merkel. "Pokazuje prioritet koji New Delhi pridaje svojim odnosima s Moskvom, što je nešto na što se Modi više oslanja s obzirom na neizvjesnost svog odnosa s predsjednikom Trumpom", dodao je.
Ulrich Speck, njemački vanjskopolitički analitičar, smatra da je Indija ovime "prešla crvenu liniju", a Sari Arho Havren, finska stručnjakinja za strateško predviđanje, komentira da je indijsko sudjelovanje bilo nepotrebno i "grozna optika".
Vježba je prošla bez nekakvih značajnih zbivanja, unatoč zabrinutosti u NATO-u da bi mogla poslužiti kao platforma za nove ruske provokacije na istočnim granicama zapadnog vojnog saveza. Posebno se Minsk činio zainteresiran za minimiziranje neprijateljstava, inzistirajući da vježbe nisu prijetnja Zapadu i da će se uglavnom održavati na određenoj udaljenosti od istočne granice NATO-a. Bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo je da su promatrači iz tri države članice NATO-a - SAD-a, Turske i Mađarske - prisustvovali vojnoj vježbi, a susjedne Poljska, Latvija i Litva odbile su poziv da pošalju predstavnika.
Iako je Bjelorusija ključni ruski saveznik i dopustila je Kremlju da koristi njezin teritorij kao platformu za napade na Ukrajinu, bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko nastoji u posljednje vrijeme poboljšati odnose sa zapadnim zemljama, kako bi ublažio sankcije i spriječio da države članice Europske unije trajno zatvore svoje granice s njegovom zemljom.
Minsk je prošloga tjedna priopćio da su njegove snage oborile nekoliko "zalutalih" dronova prije nego što su mogli ući u Poljsku, iako nije precizirao jesu li dronovi bili ruski. Bjelorusija je također upozorila Poljsku da dronovi lete prema njezinom zračnom prostoru, kako je rekao šef poljskih oružanih snaga.
U četvrtak je Lukašenko naredio oslobađanje 52 politička zatvorenika tijekom posjeta američkog izaslanika Johna Coalea Minsku. Zauzvrat, SAD je ukinuo dio sankcija bjeloruskoj nacionalnoj zrakoplovnoj tvrtki Belavia. Coale je također rekao da će Washington ponovno otvoriti svoje veleposlanstvo u Minsku, koje je zatvoreno nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, "u vrlo bliskoj budućnosti".
Jedan od zatvorenika koje je Lukašenko oslobodio bio je Mikola Statkevič, bivši predsjednički kandidat koji je iza rešetaka bio od 2020. godine. Za razliku od ostalih zatvorenika koje je Lukašenko oslobodio, Statkevič je odbio deportaciju u Litvu pa je vraćen u zatvor u Bjelorusiji. Julia Fenner, supruga britanskog diplomata, također je puštena u sklopu dogovora. Fenner, koja ima dvojno britansko-bjelorusko državljanstvo, uhićena je prošle godine i osuđena na sedam godina zatvora pod optužbom da predstavlja prijetnju javnom redu i pomaže ekstremističkim aktivnostima. Poput susjedne Rusije, Bjelorusija definira ekstremizam kao protivljenje predsjedniku.
Prošlog mjeseca Lukašenko je također pustio na slobodu Serhija Tihanovskog, supruga bjeloruske oporbene čelnice u egzilu Svjatlane Tihanovske, tijekom posjeta Keitha Kellogga, Trumpovog posebnog izaslanika za Ukrajinu.
No, više od 1000 političkih zatvorenika i dalje je iza rešetaka u Bjelorusiji. Unatoč ovim potezima, Lukašenko ne pokazuje znakove da će rušiti mostove koje vežu Minsk i Moskvu. "Neprijateljska politika Zapada prema nama razvija se u otvoreno agresivnu politiku", rekao je on za ruske medije u intervjuu objavljenom u ponedjeljak. Također je najavio da će Bjelorusija pomoći Moskvi u razvoju poljoprivrede u područjima ukrajinske Hersonske regije pod ruskom okupacijom, kako prenosi The Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....