Trump se već naveliko priprema za poricanje svojega izglednoga poraza na međuizborima u studenome. Nijedno imenovanje, nijedna nominacija u njegovoj administraciji u zadnje vrijeme ne može proći bez test pitanja: "Tko je pobijedio na predsjedničkim izborima 2020.?". Prošli tjedan je, primjerice, isto dobio Jay Clayton, kandidat za sljedećeg ravnatelja Nacionalne obavještajne službe.
Da nije izbjegao dati točan odgovor, kazavši tek da je "Joe Biden imenovan predsjednikom" sigurno bi sebi uništio karijeru i jako uzrujao svog šefa. On ni šest godina kasnije ne želi priznati da je njegov demokratski suparnik 2020. osvojio sedam milijuna glasova više od njega. Isključivo poricatelje tih davnih izbora zato smišljeno gura na ključne pozicije za provedbu idućih međuizbora za Kongres: jedan od takvih je i ravnatelj FBI-a Kash Patel. Oni će ga, smatra, sigurno spasiti od još jedne izborne sramote.
Četiri mjeseca prije međuizbora Trump je najprije šokirao Ameriku raspuštanjem neovisnoga izbornoga povjerenstva. Demokrati su ga optužili za produciranje kaosa u izbornom procesu i instalaciju lojalističkih dužnosnika. Paralelno sa strateškim rasporedom svojih kadrova, Trump i MAGA spremaju se i propagandno za nepriznavanje suparničke pobjede. Prošli tjedan se predsjednik obratio naciji govorom kojim je iznova oživio mit o tobožnjoj izbornoj prijevari iz 2020. i o tome kako je pokraden. Unaprijed je posijao sumnju i u demokratski sustav s kojim nikad nema problema ako on pobijedi te je plasirao laž o "stranom miješanju u izbore još 2020.".
Optužio je Kinu da je pribavila javne podatke o 220 milijuna američkih birača, što je Peking odlučno demantirao, a za svaki slučaj je za buduću izbornu urotu optužio i zavjeru "duboke države", jednu od svojih i MAGA-inih omiljenih paranoidnih doktrina. Bijela kuća objavila je stotine navodnih dokumenata koji to tobože dokazuju, no čak su i njemu lojalni mediji ostali na sve prilično indiferentni. Što nije nimalo slučajno: Fox News je za širenje laži o navodnoj izbornoj prijevari 2020. naknadno morao platiti gotovo 800 milijuna dolara kazne zbog klevetanja američkih institucija za prebrojavanje glasova. Trump možda i može lagati besplatno, ali ovi oko njega baš i ne.
S marketinško-propagandnim akcijama za spas od poraza Bijela kuća je pokrenula i zakonodavnu: tzv. Zakon o spašavanju Amerike, koji je zapravo ambiciozna izborna reforma po Trumpovu ukusu. Prijedlog zakona je, međutim, zastao u Kongresu jer su ga kao neozbiljan pamflet u izbornoj godini protumačili čak i mnogi republikanci. Ideja Trumpove administracije je na brzinu promijeniti pravila i uvesti strožu identifikaciju birača koji moraju imati pisani dokaz državljanstva, premda je SAD zemlja bez savezne osobne iskaznice, a otprilike 50 posto stanovnika nema ni putovnicu.
Trumpov zakon bi, kad bi bio donesen, uskratio ili otežao biračko pravo za barem 21 milijun ljudi, utvrdili su eksperti, a među njima su i sve žene koje su promijenile ime nakon udaje. Čak je i konzervativna većina u parlamentu svjesna da bi time uoči izbora sebi napravila više štete nego koristi. Svi članovi Zastupničkog doma i trećina članova Senata kandidati su za reizbor na međuizborima u studenome, a uz ekstremnu nepopularnost predsjednika, usred rata protiv Irana kojem se ne nazire kraj, te s rastom troškova života i vrtoglavim cijenama benzina, samo im još treba oduzimanje biračkog prava milijunima i priča o tobožnjoj izbornoj prijevari otprije šest godina da zaokruže izgledan potop.
Trumpovi aktivniji analitičari i kritičari, međutim, njegove zadnje operacije svakako vide kao uvertiru u moguće odbijanje prihvaćanja rezultata izbora u slučaju republikanskog poraza. Taj scenarij ne isključuje čak ni proglašenje izvanrednog stanja u SAD-u, na što je nedavno upozorio i Tonči Tadić. Izmišljanje ili proizvodnja ugroze je majka političkog opstanka svih nepopularnih hulja. Tadić je napomenuo da bi u tom kontekstu Trump mogao pokušati iskoristiti i produljenje rata s Iranom koji je najavio atentat na njega.
Ako se zna da je njegov prijatelj Netanyahu radi vlastita opstanka i izbjegavanja pravde pokrenuo najmanje 3 rata (Gaza, Iran i Libanon), te proveo još i sustavne progone Palestinaca na Zapadnoj obali, treba imati na umu da ni Trumpov kapacitet nije ništa manji, makar je otpornost američke demokracije na takve pojave znatno veća. Vrhovni sud SAD-a je, naime, već jednom spriječio predsjednika Trumpa da proglasi izvanredno stanje kako bi uveo svoje slavne carine.
Hoće li se povijest poricanja izbornih rezultata u Trumpovoj režiji iznova ponoviti, makar kao farsa, nitko pouzdano ne zna. Prvi put 2020. je sve završilo vrlo neslavno: proglasio je izvanredno stanje i krenuo stvarati pritisak na dužnosnike da mu pronađu glasove koji su mu navodno nedostajali, podnoseći tužbe diljem zemlje, te prisiljavajući povjerenstva na ponovna prebrojavanja glasova koja su dala opet isti rezultat. Na koncu je huškao na pobunu i rulju koja je upala na Kapitol 6. siječnja 2021., obračunavala se s policijom i uništavala Kongres.
Mnogi od onih koji su Trumpa pratili u toj misiji završili su poslije u zatvoru jer su povjerovali u njegove laži. No, nakon ponovne pobjede pomilovao je više od 1600 desničarskih divljaka koji su bili po zatvorima zbog sudjelovanja u tom danu bijesa. Tinu Peters, izbornu dužnosnicu Colorada, osuđenu na devet godina zatvora zbog manipuliranja uređajem za brojanje glasova kako bi izmislila nepostojeću prijevaru u korist Trumpa, također je izvadio iz tamnice političkim pritiscima na guvernera.
Već godinu i pol dana američki predsjednik vrši snažne pritiske i za preraspodjelu izbornih jedinica u korist svoje stranke. Smanjio je drastično financiranje odjela za kibernetičku sigurnost (zaduženih za obranu od stranih sila koje ga tobože jako brinu) i izdao naredbe o ukidanju glasanja putem pošte, što mu je jedna od glavnih opsesija.
Otpustio je sve demokrate iz Komisije za pomoć pri izborima i pozvao na "nacionalizaciju izbora" i oduzimanje saveznim državama ovlasti koje im daje Ustav (u SAD-u su savezne države zadužene za provedbu izbornog procesa). Od 30 saveznih država (mahom s demokratima na vlasti) zatražio je i detaljne popise birača kako bi tobože spriječio manipulacije. Postoji opravdan strah da će Trump na neka biračka mjesta u studenome rasporediti svoje ICE agente za provođenje imigracijskih zakona. Ta okrutna služba je sastavljena uglavnom od njegovih ideoloških istomišljenika, a zadatak bi joj bio obeshrabriti mnoge imigrante, bilo legalne ili one bez valjanih dokumenata, od glasanja. Strah je Trumpovo glavno oružje u pomanjkanju izborne ljubavi.
Nakon svega ovoga čak i dijete može odgovoriti na pitanje: ponaša li se ovako političar s realnom potporom i širokom bazom u biračkom tijelu svoje zemlje? Jesu li manipulatorski i represivni postupci Trumpove administracije priličniji stranom okupatoru ili stvarnom američkom domoljubu? Misterij do daljnjega ostaje samo jedno: može li se u SAD-u još uvijek demokratskim metodama obračunati s osvjedočenim štetočinom i nedemokratom?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....