Novi premijer bit će imenovan do petka, najavljeno je iz Elizejske palače, dok raste pritisak na predsjednika Emmanuela Macrona da raspiše prijevremene izbore. To bi mogla biti posljednja prilika političarima da povrate kredibilitet i spriječe dolazak na vlast krajnje desnice, izjavila je u četvrtak francuska ministrica Aurore Bergé za RTL radio.
Macron se nada da će novi premijer, šesti u manje od dvije godine, uspjeti skupiti dovoljno glasova za državni proračun. Zbog velikog javnog duga morao bi uključivati nepopularne rezove, na što stranke koje očekuju izbore ne žele pristati, prenosi Jutarnji.
Premijer Sébastien Lecornu u ponedjeljak je podnio ostavku nakon samo 26 dana na dužnosti. Lecornuova odluka ostavila je Macronu malo mogućnosti, piše Guardian: raspisati prijevremene parlamentarne izbore, dati ostavku na mjesto predsjednika ili pronaći novog premijera.
Dužnički uteg
Nakon ostavke Lecornua sve češće se postavlja pitanje može li se riješiti politička kriza u Francuskoj bez Macronova odlaska. Nakon osam godina Macron je pod sve snažnijim pritiskom: treći put u godinu dana njegov premijer podnosi ostavku, a gotovo tri četvrtine birača smatra da bi i predsjednik trebao odstupiti, prenosi BBC.
Macron je više puta ustvrdio da neće otići prije isteka mandata 2027. Sadašnja politička kriza korijen ima u njegovoj odluci da raspiše prijevremene parlamentarne izbore u lipnju 2024. Nakon loših rezultata na europskim izborima Macron se nadao popravku, no dobio je podijeljeni parlament u kojem su njegovi centristički partneri izgubili većinu. Parlament je jako fragmentiran i teško je sklopiti vladu, posebno kad Francusku pritišće velik javni dug, što uvelike otežava sklapanje političkih dogovora.
Početkom godine javni je dug dosegnuo gotovo 114 posto BDP-a, pa je Francuska u eurozoni odmah iza Grčke i Italije. Prema OECD-u, iznosio je 116,5 posto BDP-a u 2023., dok je američki iznosio 122,9 posto. Procjenjuje se da će proračunski deficit ove godine dosegnuti 5,4 posto BDP-a.
Lecornuovi prethodnici Michel Barnier i François Bayrou pokušali su smanjiti deficit mjerama štednje, pa im je parlament izglasao nepovjerenje nakon samo tri, odnosno devet mjeseci. Bayrou je dao ostavku prošli mjesec, nakon što je pokušao progurati plan štednje koji je uključivao ukidanje dvaju državnih praznika i zamrzavanje javne potrošnje.
Lecornu je naišao na zid čim je predstavio svoj kabinet u nedjelju popodne. Dan poslije podnio je ostavku. Stranke u vladi napao je tvrdeći da se "sve ponašaju kao da imaju većinu".
Pred Francuskom su četiri opcije i nijedna ne izgleda dobro, analizira BBC. Buduću bi vladu mogli voditi socijalisti, ali to bi Macrona skupo stajalo: morao bi odustati od teško izborene reforme kojom se dob za umirovljenje do 2030. povisuje sa 62 na 64 godine. Od utorka se nagađa da Macron razmatra imenovanje ljevičarskog premijera, piše Politico. No u srijedu je lider socijalista Olivier Faure izjavio da nisu dobili garancije za odustajanje od nepopularne mirovinske reforme.
Iz Elizejske su palače poručili da će Macron, ako se ne postigne dogovor, "preuzeti odgovornost". To bi vjerojatno značilo parlamentarne izbore - što bi najviše koristilo krajnje desnoj stranci Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.
Prosvjedi protiv štednje
Treća je varijanta da Macron podnese ostavku. No pitanje je bi li to riješilo krizu. Moguće je i to da se stranke i bez koalicije dogovore o proračunu za 2026. Ali francuska politika nije poznata po kompromisima, navodi BBC.
Jean-Luc Mélenchon iz radikalno lijevog LFI-ja poziva na Macronov opoziv. Podržavaju ga Zeleni. Macronovu centrističku stranku Renesansa vodi Gabriel Attal - koji kaže da više ne razumije predsjednikove odluke. Na desnom su centru republikanci Bruna Retailleaua.
Vlada se jako zadužila radi pomoći stanovništvu kod ublažavanja posljedica pandemije i naglog porasta cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, prenosi CNN. Francuski političari duboko su podijeljeni oko toga je li rješenje previsokog javnog duga u obuzdavanju potrošnje ili povećanju poreza, s obzirom na to da su porezi već visoki. Strankama je teško postići dogovor dok traju masovni prosvjedi protiv mjera štednje. Ove je godine vlada pokušala smanjiti iznos koji država pokriva taksistima za prijevoz pacijenata do bolnice - što je izazvalo prosvjede.
Trenutno kreditori zaračunavaju Francuskoj više kamate nego Italiji iako Italija ima veći dug i manji gospodarski rast. Ali Italija ima stabilnu vladu koja je krenula u smanjenje deficita.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....