Zamjenik zapovjednika finske obrane, 58-godišnji general-pukovnik Vesa Virtanen, još je u travnju u intervjuu njemačkom Die Weltu rekao da Rusija povećava svoju vojnu prisutnost u regiji, gomila trupe i radi na izgradnji nove vojne infrastrukture duž granice s Finskom.
Nove satelitske snimke sada pokazuju značajnu rusku vojnu aktivnost u blizini istočne granice Finske. Analitičari tvrde da se na nekoliko ključnih baza povećava broj smještajnih kapaciteta za vojnike, raspoređuju zrakoplovi i gradi nova infrastruktura, piše Helsinki Times.
Snimke je objavila švedska televizija SVT, a prikupila ih je tvrtka Planet Labs. Na njima se vide intenzivne aktivnosti na četiri lokacije: Kamenka na Karelijskoj prevlaci, Petrozavodsk, Severomorsk-2 i Olenja.
U Kamenki, koja je udaljena samo 60 kilometara od finske granice, od veljače ove godine podignuto je više od 130 vojnih šatora koji prema procjenama mogu primiti do 2000 vojnika. To područje je sve do 2022. bilo potpuno prazno.
U Petrozavodsku, koji se nalazi 175 kilometara od granice, izgrađene su tri velike skladišne hale, od kojih svaka može primiti oko 50 oklopnih vozila. Trenutno se gradi još jedna hala, a analitičari misle da vi svrha tih objekata mogla biti prikrivanje pravog broja raspoređenih vozila.
Na sjeveru se obnavlja nekadašnja zračna baza Severomorsk-2. Na njoj se već mogu vidjeti helikopteri, a vjeruje se da bi se uskoro tamo mogli naći i borbeni zrakoplovi s fiksnim krilima.
Nove aktivnosti zabilježene su i u zračnoj bazi Olenja, iz koje se, prema ukrajinskim izvorima, bombarderi koriste za napade na ukrajinske ciljeve.
Što je u pozadini?
Smatra se da je ovo odgovor Rusije na ulazak Finske i Švedske u NATO, a s tim se slažu i vojni analitičar Emil Kastehelmi, koji je ocijenio da je riječ o "zakašnjeloj provedbi mjera koje je Rusija ranije najavila kao odgovor na širenje NATO-a", te vrhovni zapovjednik švedske vojske Michael Claesson, koji je rekao da su ova kretanja potvrda ruske najave "vojno-tehničkog odgovora na širenje NATO-a".
Kao odgovor na rusku aktivnost, Finska jača vlastite obrambene kapacitete i gradi NATO-ov zapovjedni centar u Laponiji, koji bi trebao biti operativan do kraja godine.
Također je, zajedno s Poljskom, Latvijom, Estonijom i Litvom (koje sve graniče s Rusijom), počela proces povlačenja iz Ottawskog sporazuma kojim se zabranjuje uporaba protupješačkih nagaznih mina.
Nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty International upozorila je da Finska svojom odlukom ugrožava živote civila te kako se radi o ‘uznemirujućem koraku unatrag‘. Zemlje su, pak, rekle da njihove oružane snage trebaju veću ‘fleksibilnost i slobodu izbora‘ kako bi ojačale obranu istočnog boka NATO-a te dodale kako ih neće koristiti na isti način kao ruske snage, rekavši da postoje ‘vrlo različite filozofije dizajna‘ u zemljama koje ne brinu o civilnim žrtvama ili ih čak namjerno pokušavaju uzrokovati i u zemljama koje broj žrtava pokušavaju smanjiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....