Pronalaženje nove svrhe već postojećim lijekovima nije rijetkost u medicini. Tijekom godina mnogi su lijekovi, izvorno razvijeni za jednu bolest, pokazali učinkovitost i kod sasvim drugih stanja. No malo je što izazvalo toliku pozornost i kontroverze kao ivermektin – antiparazitik širokog spektra, koji je posljednjih godina središnja tema brojnih opasnih dezinformacija na društvenim mrežama, piše Faktograf.
Lijek s dugom poviješću
Ivermektin pripada skupini avermektina, prirodnih spojeva koje proizvode bakterije Streptomyces avermitilis. Slične bakterije zaslužne su i za otkriće mnogih antibiotika. Avermektine su 1970-ih izolirali japanski znanstvenik Satoshi Omura i irski parazitolog William Campbell. Za svoje otkriće, koje je revolucioniralo liječenje parazitskih bolesti, 2015. godine dobili su Nobelovu nagradu za medicinu.
Lijek je prvi put odobren 1987. za liječenje infekcije koju uzrokuje parazit Onchocerca volvulus – poznate kao riječna sljepoća – i od tada je spašavao milijune ljudi diljem svijeta. U godinama koje su uslijedile pokazao se učinkovitim i protiv brojnih drugih parazita, uključujući one gastrointestinalne, uzročnike svraba i ušiju. U pojedinim zemljama koristi se i protiv malarije, bolesti spavanja (tripanosomijaze) te lišmanijaze. U veterinarskoj medicini njegova je primjena još raširenija.
Pandemija i eksplozija dezinformacija
Iako je u medicinskim krugovima dobro poznat, ivermektin je široj javnosti dugo bio gotovo nepoznat. Sve se promijenilo tijekom pandemije covida-19, kada su društvene mreže preplavile tvrdnje da ovaj lijek pomaže u liječenju zaraze koronavirusom. Pojedini političari, uključujući Donalda Trumpa i u Hrvatskoj Ivana Vilibora Sinčića, promovirali su ga kao “čudotvorni lijek”. Izvor su bila manja, često metodološki upitna istraživanja koja su pokazivala određeni učinak u laboratoriju, no ta se nada ubrzo raspršila.
Do danas je najmanje 12 znanstvenih radova iz tog razdoblja povučeno zbog problema s metodologijom ili premalog broja ispitanika. Veće i ozbiljnije kliničke studije nisu potvrdile učinkovitost ivermektina protiv covida-19, a Europska agencija za lijekove (EMA) upozorila je da bi visoke doze potrebne za eventualni učinak mogle biti toksične ili čak smrtonosne.
Novi val: ivermektin protiv raka?
Sada, nekoliko godina nakon pandemije, ivermektin ponovno doživljava nagli rast popularnosti – ovaj put zbog tvrdnji da liječi rak. Na društvenim mrežama, osobito na platformi X, počele su se širiti stare studije provedene u laboratorijima (in vitro) ili na životinjama (in vivo), od kojih mnoge imaju vrlo nisku znanstvenu vrijednost ili citiranost.
Jedan rad iz 2014. godine, objavljen u časopisu skromnog utjecaja, deset je godina bio praktički neprimijećen. No ove je godine doživio eksploziju dijeljenja, potaknut i time što ga je u siječnju spomenuo glumac Mel Gibson gostujući u podcastu Joea Rogana.
Posljedice nisu bezazlene. Mediji u SAD-u izvještavaju o porastu samoinicijativne uporabe ivermektina među onkološkim pacijentima koji traže “prirodniju” ili “lakše podnošljivu” alternativu klasičnim terapijama. Problem je, međutim, što ne postoje klinički dokazi na ljudima da lijek u ovom obliku može liječiti rak.
Što kaže znanost
Faktograf je provjerio i što piše znanstvena literatura - ona doista pokazuje jest da ivermektin u određenim laboratorijskim uvjetima može imati antitumorski učinak – i to kroz nekoliko različitih mehanizama. Neka istraživanja na mišjim modelima pokazala su da lijek može potaknuti imunološki sustav da prepozna i reagira na tumorske stanice. No te su studije koristile doze previsoke da bi bile sigurne za ljude, a rezultati nikada nisu potvrđeni u velikim kliničkim ispitivanjima.
Jedino takvo ispitivanje trenutačno se provodi u SAD-u, pod vodstvom dr. Petera P. Leeja, voditelja Odjela za imuno-onkologiju na Beckman Research institutu bolnice City of Hope. Dr. Lee i njegov tim tragali su za lijekom koji može izazvati vrstu smrti stanica tumora koja potiče imunološki odgovor. U potrazi su naišli na ivermektin.
„U početku mi se činilo neobično da antiparazitik može imati takav učinak, ali laboratorijski rezultati su to potvrdili“, objašnjava dr. Lee za Faktograf. Nakon studija na staničnim kulturama, proveli su pokuse na miševima s tumorom dojke i otkrili da ivermektin privlači imunološke stanice u tumor. Sam po sebi, međutim, nije smanjio tumor – no u kombinaciji s imunoterapijom postignuti su puno bolji rezultati.
Dr. Lee naglašava: „Ivermektin sam po sebi neće biti dovoljan za liječenje raka, a visoke doze mogu biti vrlo opasne. Ljudi ne bi smjeli prekidati konvencionalno liječenje i eksperimentirati na svoju ruku.“
Paradoksalno, širenje dezinformacija o “čudotvornim svojstvima” ivermektina otežava njegovu ozbiljnu znanstvenu evaluaciju. „Mnogi u akademskoj zajednici, kad čuju da radimo na ivermektinu, automatski pomisle na teorije zavjere, što nam smanjuje šanse za financiranje“, kaže Lee.
Hrvatska situacija
U Hrvatskoj ivermektin nije odobren za slobodnu prodaju. Može se nabaviti samo uz suglasnost HALMED-a za pojedinačne slučajeve liječenja. Unatoč tome, potrošnja raste. Primjerice, 2023. godine potrošnja tableta od 3 mg gotovo se udvostručila u odnosu na godinu prije, a u posljednjih pet godina porast je višestruk. Slično je i s kremom, čija je potrošnja također značajno narasla.
Onkolog dr. Davor Kust, voditelj mreže onkologija.net. za Faktograf ističe da ivermektin nije tema ozbiljnih terapijskih rasprava u struci, ali da povremeno pacijenti spominju taj lijek nakon što pročitaju tvrdnje na internetu. „Dezinformacije da ivermektin liječi rak vrlo su opasne jer lijek nije prošao potrebna klinička ispitivanja. Samoinicijativno uzimanje može odgoditi učinkovitu terapiju, izazvati nuspojave ili ometati postojeće liječenje“, kaže Kust.
Dodaje da su današnje konvencionalne terapije – osobito imunoterapija i ciljana terapija – sve učinkovitije i često s manje nuspojava nego prije. „Vidimo da oboljeli žive dulje i kvalitetnije, a stope izlječenja polako, ali sigurno rastu“, zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....