Predsjednica Moldavije Maia Sandu iznenadila je izjavom da bi na referendumu dala podršku mogućem ujedinjenju Moldavije s Rumunjskom. U britanskom podcastu “The Rest Is Politics” upozorila je da mala država poput Moldavije sve teže može opstati kao suverena i demokratska zemlja, posebno pod stalnim pritiskom Rusije.
- Pogledajte što se događa u svijetu. Za malu zemlju poput Moldavije sve je teže opstati kao demokracija, kao suverena država i oduprijeti se Rusiji - poručila je Sandu, prenosi ugledni Politico.
Rusija već desetljećima ulaže novac i resurse kako bi zadržala Moldaviju u svojoj interesnoj sferi, kroz politički utjecaj, stranke i medije. Iako je Sandu i ranije spominjala mogućnost ujedinjenja s Rumunjskom, krajem 2021. godine bila je znatno opreznija te je naglašavala da bi takva odluka bila moguća samo uz snažnu i jasnu volju građana. Sada je prvi put jasno dala do znanja kako bi i ona osobno podržala takav stav na referendumu.
Potencijalnim ujedinjenjem Moldavije i Rumunjske nastala bi država površine oko 272 tisuće četvornih kilometara, s između 21,5 i 24 milijuna stanovnika. Rumunjska je članica EU-a i NATO-a, s profesionalnom vojskom i znatno jačom ekonomijom, dok Moldavija tek teži članstvu u Europskoj uniji i nema ambicije ulaska u NATO.
Ujedinjenje bi značilo jačanje istočnog krila NATO-a i veći sigurnosni utjecaj EU-a, ali bi istodobno otvorilo ozbiljne političke, ustavne i geopolitičke izazove, prije svega u odnosima s Rusijom i zbog osjetljivog pitanja Pridnjestrovlja. Izjava Maje Sandu predstavlja povijesni presedan jer ovakve poruke dosad nisu dolazile iz predsjedničke palače u Kišinjevu, već isključivo s rumunjske strane.
Moldavija se suočava s dubokim strukturnim problemima: masovnim iseljavanjem, slabom administracijom, kroničnim nedostatkom stručnih kadrova i raširenom korupcijom.
Posebno zabrinjava stanje obrane, zemlja praktički nema ozbiljnu vojsku, a izdvajanja za obranu manja su nego proračun jednog europskog nogometnog kluba. U takvom geopolitičkom okruženju, Moldavija ostaje izrazito ranjiva, a svaka veća kriza mogla bi je ozbiljno destabilizirati, navodi Politico.
Na referendumu 2024. godine, tijesna većina Moldavaca - 50,4 posto - glasala je za članstvo u EU, a glasovanje je obilježilo rusko miješanje. Sandu je ponovno izabrana za predsjednicu na paralelnom glasovanju s oko 55 posto glasova, pobijedivši svog proruskog protivnika.
Unatoč izražavanju osobne podrške, Sandu je dodala da prihvaća da ideju ponovnog ujedinjenja s Rumunjskom ne podržava većina u Moldaviji - za razliku od pridruživanja EU, za što je zemlja podnijela zahtjev 2022. godine, a što je nazvala "realnijim ciljem".
Ankete pokazuju da se oko dvije trećine Moldavaca protivi ponovnom ujedinjenju, dok je podrška tradicionalno veća u Rumunjskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....