Nema mira u Svetoj zemlji. Nema ga ni u svetom gradu Jeršalajimu. No ovog puta, za promjenu, na udaru nisu muslimani nego kršćani. Na udaru je Armenska patrijaršija u istočnom Jeruzalemu, koja je prošlog tjedna upozorila da Izrael namjerava konfiscirati njezinu imovinu u Starom gradu, na ime navodno neplaćenog općinskog poreza od 1994. godine.
Patrijaršija osporava te dugove kao "astronomske i nezakonite", te u priopćenju optužuje općinu Jeruzalem, odnosno njenog službenika "koji je odredio da Patrijaršija duguje astronomski dug, bez obzira na zastaru i bez pružanja jasne osnove za navodni dug". Također ističe da se "ciljani i osakaćujući porezi protiv vjerskog entiteta armenske četvrti Jeruzalema nepravedno naplaćuju".
"Isti općinski službenik odbija preispitati valjanost duga koji je sâm utvrdio, pozivajući se na formalno-proceduralne razloge da je rok za prigovor prošao, iako je Patrijaršija pokazala da joj tužbe nisu uredno dostavljene u predviđenom roku. Drugim riječima, općinski službenik djeluje kao tužitelj, sudac i izvršitelj, sve u jednom, služeći interesima svog poslodavca – Općine", stoji u priopćenju Patrijaršije.
Također, u priopćenju se izražava strah da će "jeruzalemska općina zaplijeniti nekretnine koje pripadaju Patrijaršiji i dati ih na dražbu radi naplate navodnih dugova koji nikada nisu sudski dokazani". Navodi se i kako su crkveni oci podnijeli peticiju "kao pokušaj da se zaustavi proces ovrhe nad nekretninama koje Patrijaršija stoljećima posjeduje".
Patrijaršija ocjenjuje da je ponašanje općine Jeruzalem "posebno neprimjereno" s obzirom na činjenicu da se "značajan dio" navodnog duga odnosi na nekretninu iznajmljenu samoj općini, koja "duguje Patrijaršiji milijune šekela zakašnjele naknade za najam".
‘Ovdje smo od 4. stoljeća‘
Vjerski prvaci armenske zajednice smatraju da ova akcija općine Jeruzalem predstavlja "jasan pokušaj da se Patrijaršija potkopa ekonomskim pritiskom, s ciljem smanjenja njezine prisutnosti u Svetoj zemlji". Također drže da je to udarac za čitavu armensku kršćansku zajednicu u Jeruzalemu.
"Podnošenje zahtjeva protiv Armenske patrijaršije, prisiljavanje na plaćanje navodnog poreznog duga i nastavak ovrhe njezine imovine mogli bi ugroziti našu dugotrajnu misiju u Svetoj zemlji, koja je aktivna od 7. stoljeća, kao i ugroziti nastavak postojanja armenske zajednice u Svetoj zemlji, koja datira iz 4. stoljeća", stoji u priopćenju, u kojem se ističe da naplata nepotvrđenog duga "potkopava slobodu vjere": "Ova akcija potkopava slobodu vjeroispovijesti, koja je temelj svih drugih prava, budući da se konfiskacijom imovine pokušava osporiti pravo na postojanje Pravoslavne armenske crkve, lišavajući je potrebnih ekonomskih resursa za život i djelovanje te uskraćujući lokalnom armenskom narodu pastirsku skrb svoje Crkve", navodi se u priopćenju.
Vjeruje se da su Armenci prvi narod koji je prihvatio kršćanstvo (301. godine), te danas imaju određena prava na svetim kršćanskim mjestima u Jeruzalemu. Armenska četvrt – u kojoj se nalazi patrijaršija - zauzima jednu šestinu Starog grada, a nalazi se u njegovom jugozapadnom dijelu. Danas tu živi oko 1000 stanovnika.
"Oni imaju isti status kao Palestinci u istočnom Jeruzalemu koji je okupirao Izrael – stanovnici, ali ne i građani, zapravo apatridi", piše nedavno Al Jazeera.
Pismo patrijarha
Jeruzalemski armenski patrijarh, nadbiskup Nourhan Manougian poslao je 20. veljače hitno pismo izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu u vezi s pitanjem navodnog poreznog duga. Osim Netanyahua, patrijarh je pozvao i izraelskog ministra unutarnjih poslova Moshea Arbela i čelnika vladinog odbora Tzachija Hanegbija da "odlučno interveniraju i odmah zamrznu sve akcije koje poduzima općina".
"Također ih pozivamo da nastave sa sastancima vladinog odbora kako bi se pronašlo prijateljsko rješenje ovog pitanja u duhu pravde", zaključuje patrijarh u priopćenju, citirajući Prvu poslanicu Korinćanima: "Ako pati jedan ud, s njim pate svi udovi" (12:26).
Općinski udar na armenske kolege osudili su i patrijarsi i poglavari drugih povijesnih crkava u Jeruzalemu. Ističući u zajedničkoj izjavi svoju "postojanu solidarnost" s Armenskom patrijaršijom "u njezinoj potrazi za pravdom protiv nepravednog naloga za oduzimanje imovine", crkveni dužnosnici osudili su pokušaj izraelske vlade da "provede odluku o dugu bez sudske kontrole i prkoseći vladinom odboru uspostavljenom da pregovara o takvim stvarima u dobroj vjeri".
"Ovaj nepromišljeni potez ugrožava Pravoslavnu armensku patrijaršiju i postavlja opasan presedan koji bi mogao ugroziti kršćanske institucije u cijeloj Svetoj zemlji", stoji u priopćenju. Postupak općine Jeruzalem osudio je i Armenski nacionalni odbor Amerike (ANCA), ustvrdivši da je zajednica armenskih kršćana u Starom gradu "suočena s egzistencijalnom prijetnjom", budući da je "Izrael spreman oporezovati, zaplijeniti i prodati imovinu koja je stoljećima bila u vlasništvu" Armenske patrijaršije.
"Ova nezakonita radnja predstavlja izravnu prijetnju opstanku više od 1700 godina stare armenske kršćanske četvrti i svih različitih vjerskih zajednica (u Jeruzalemu)", poručila je ANCA.
Oskrnavljeni grobovi
Ekonomski atak općine tek je dio problema s kojima se u Jeruzalemu susreću armenski kršćani. Prema lanjskom izvještaju međureligijske organizacije Rossingov centar (Rossing Center for Education and Dialogue), sa sjedištem u Jeruzalemu, tijekom 2023. dokumentirano je 20-ak napada na armenski narod i imovinu Patrijaršije, "od kojih su mnogi uključivali ultranacionalističke židovske doseljenike koji su pljuvali po armenskom svećenstvu ili grafite ‘Smrt kršćanima‘ naškrabane po zidovima armenske četvrti".
O teškom položaju armenske zajednice u Jeruzalemu prošlog tjedna piše i iranski državni medij Press TV (koji za Jeruzalem koristi arapski naziv al-Quds), navodeći kako se armenski kršćani "boje za svoju budućnost u Svetom gradu, dok izraelski doseljenici nastavljaju vandalizirati groblja i bogomolje, uz potporu okupacijskog režima".
"Otkako je 2022. najdesnija izraelska vlada došla na vlast, incidenti protiv kršćana u al-Qudsu navodno su postali nasilniji i češći. Početkom 2023. oskrnavljeno je 30 kršćanskih grobova na protestantskom groblju Mount Zion. U armenskoj četvrti vandali su po zidovima sprejom ispisali ‘Smrt Arapima, kršćanima i Armencima‘. Žrtve ovih incidenata kažu da izraelska policija malo čini kako bi uhitila i kaznila napadače", navodi iranski medij. A bliskoistočni portal Middle East Monitor (MEMO), sa sjedištem u Londonu, u članku od 20. veljače ističe porezne i zemljišne probleme s kojima se suočavaju armenska i druge manjinske vjerske zajednice u Jeruzalemu.
"Zadnjih godina izraelske okupacijske vlasti pojačale su svoje mjere tražeći poreze od povijesnih crkava u Jeruzalemu. Crkve također kažu da izraelske vlasti olakšavaju otimanje crkvene imovine u gradu od strane izraelskih doseljeničkih skupina", piše MEMO.
Kako navode lokalni kršćanski aktivisti, krajnji cilj Izraela je ukloniti Armence, a postupno i sve kršćane iz Starog grada i gentrificirati područje samo za židovske stanovnike. Kršćani čine dva posto stanovništva Izraela, a u Jeruzalemu ih živi oko 13 tisuća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....