StoryEditorOCM
SvijetARAMEJSKI

Sve manje ljudi govori jezikom kojim je govorio Isus, kažu da će za 10 godina nestati. Evo gdje ga se još može čuti...

Piše T. J.
19. lipnja 2025. - 21:55

Aramejski jezik, kojim je govorio Isus Krist, još uvijek postoji, ali je danas izuzetno ugrožen i gotovo izumro kao svakodnevni govorni jezik. Iako je nekoć bio široko rasprostranjen na Bliskom istoku, danas ga aktivno govori vrlo mali broj ljudi, uglavnom u izoliranim zajednicama.

Najpoznatije mjesto gdje se još uvijek govori aramejski je selo Maaloula (Malula) u Siriji, zajedno s obližnjim selima Bakh’a i Jubb’adin. U tim zajednicama preživio je zapadni aramejski dijalekt, koji se smatra najbližim jeziku kojim je govorio Isus. Međutim, broj govornika je drastično opao – većina su stariji od 60 godina, a mlađe generacije ga gotovo više ne koriste. Procjene govore da je u Maalouli i okolici ostalo tek nekoliko stotina do nekoliko tisuća govornika, a jezik je u ozbiljnoj opasnosti od potpunog nestanka u idućih desetak godina.

Susret Pape i Netanyahua koji se i danas prepričava! Benjamin: Isus je pričao hebrejskim; Frane: ‘Ne, aramejskim‘

Osim u Siriji, aramejski se još može čuti u nekim selima u Iraku, Iranu i Turskoj, gdje ga govore pripadnici kršćanskih zajednica (posebno Asirci i Kaldejci), ali su to uglavnom istočni dijalekti aramejskog, koji se razlikuju od zapadnog dijalekta iz Isusova vremena. Ti dijalekti se također koriste u liturgijske svrhe u nekim crkvama, primjerice u Asirskoj Crkvi Istoka i Sirijskoj pravoslavnoj crkvi.

Aramejski jezik danas je stoga živ samo u vrlo ograničenom obliku, kroz nekoliko ugroženih dijalekata i u vjerskim obredima. Jezik kojim je Isus govorio još se može čuti, ali je njegova svakodnevna uporaba na rubu izumiranja.

image
Antonio Balic/Cropix

Tko su bili Aramejci?

Aramejci, semitski narod poznat od druge polovice II. tisućljeća pr. Kr. Domovina im je sjeverna Mezopotamija. Nakon pada hetitske države 1200. pr. Kr. raširili su se prema Siriji i osnovali više državica, najjaču u Damasku, koje su u drugoj polovici VIII. st. pr. Kr. postupno podjarmljivali Asirci. Poslije su potpali pod Arape i uglavnom asimilirani, piše Hrvatska enciklopedija LZ Miroslav Krleža.

Jezik. Aramejski jezik pripada sjeverozapadnoj skupini semitskih jezika. Dijelio se na istočne dijalekte, u koje pripadaju sirski i židovski aramejski kojim je napisan Babilonski Talmud, te zapadne, među kojima su biblijski aramejski (tragova ima u Bibliji) i palestinski aramejski, kojim su pisani targumi i Palestinski Talmud, a koji se u Palestini govorio u doba Krista. U toj su skupini i samarijanski, palmirski i nabatejski jezik. Hebrejski jezik mlađih biblijskih spisa Staroga zavjeta, nastalih nakon babilonskoga sužanjstva (587. do 539. pr. Kr.), pod snažnim je utjecajem aramejskoga. Aramejski jezik bio je govorni jezik Asirije i Babilonije (od XIV. st. pr. Kr.), Sirije i Palestine (od X. st. pr. Kr. do jače helenizacije u IV. st., dijelom i do provale Arapa u Palestinu u VII. st.). Razlikuje se od hebrejskog jezika izgovorom nekih suglasnika, gramatičkom i sintaktičkom elegancijom, ali je leksički siromašniji. Neka su evanđelja izvorno bila pisana aramejskim jezikom (npr. Matejevo), a neke su aramejske riječi u evanđeljima sačuvane (npr. talita kumi: djevojko ustani). Širenjem arapskog jezika aramejski jezik nestaje. Danas njime govore u nekim selima Sirije, Turske, Iraka i Irana.

Pismo. Aramejsko pismo najvažniji je ogranak sjevernosemitskog pisma. Potječe od drevnoga feničkog pisma (linearno pismo iz XII. st. pr. Kr.) iz kojeg se razvilo grčko pismo, a potom i druga pisma (ćirilično, koptsko i latinično pismo). Od VIII. st. pr. Kr. proširilo se zajedno s aramejskim jezikom po Mezopotamiji, Siriji i Palestini. Iz aramejskog pisma razvilo se poslije (u II. st. pr. Kr.) kvadratno hebrejsko pismo, kojim se Židovi služe i danas, te druga pisma semitskih jezika (nabatejsko, palmirsko).

image


Uprizorenje Muke Kristove u mjestu Borovci kraj Metkovića

Denis Jerkovic/Cropix

Na rubu izumiranja

Aramejski jezik, kojim je govorio Isus Krist, danas je na rubu izumiranja, ali njegova priča i dalje fascinira znanstvenike, vjernike i lingviste diljem svijeta. Ovaj drevni semitski jezik bio je jezik svakodnevnog života na Bliskom istoku još od šestog stoljeća prije Krista, nakon povratka Židova iz babilonskog sužanjstva.

Aramejski je u Isusovo vrijeme bio dominantan jezik Palestine, a tragovi njegove uporabe jasno su vidljivi u evanđeljima: izrazi poput "Abba" (Oče), "Eloi, Eloi, lema sabachtani" (Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?) i "rabbunì" (Učitelju moj) autentični su aramejski izrazi koji su preživjeli tisućljeća.

Danas aramejski govore tek male zajednice, ponajviše u sirijskom selu Maloula i okolnim mjestima Bakh‘a i Jubbadin. Upravo u Malouli osnovan je Institut aramejskog jezika, a stanovnici ulažu velike napore kako bi sačuvali ovaj jezik od zaborava. Unatoč tome, broj govornika je u stalnom padu, a većina ih je starije životne dobi. Jezik je preživio stoljeća zahvaljujući usmenoj predaji, no u novije vrijeme stvoren je i poseban alfabet temeljen na staroaramejskom pismu, čime se pokušava ojačati njegova pismenost i očuvanje. Svakodnevno se pišu nove riječi, a lokalne škole i crkve igraju ključnu ulogu u prenošenju jezika na mlađe generacije.

Aramejski jezik ima i važnu liturgijsku ulogu, posebno u istočnim kršćanskim crkvama, gdje se još uvijek koristi u bogoslužju. U digitalnom dobu, pojavile su se i aplikacije koje omogućuju učenje molitvi na aramejskom, poput Očenaša, čime se dodatno popularizira i čuva jezik.

Unatoč svim naporima, stručnjaci upozoravaju da bi aramejski mogao nestati u idućih desetak godina ako se trendovi ne promijene. Ipak, njegova povijesna i duhovna vrijednost ostaje neprocjenjiva, a svaki pokušaj očuvanja ovog jezika doprinosi bogatstvu svjetske kulturne baštine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 08:49