Godine 2019. tim elitnih specijalnih snaga pokušao je postaviti uređaj za prisluškivanje Kim Jong Unu. Kako piše New York Times, akcija je propala, a cijeli događaj je do danas ostao strogo povjerljiv.
Zimi 2019. godine, skupina američkih mornaričkih SEAL-ova izašla je iz mora i prišuljala se na stjenovitu obalu Sjeverne Koreje. Njihova misija bila je toliko tajna i rizična da je zahtijevala izravno odobrenje predsjednika Donalda Trumpa. Cilj: instalirati elektronički uređaj koji bi omogućio Sjedinjenim Državama da prisluškuju komunikaciju sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una dok su u tijeku pregovori o nuklearnom razoružanju, izvještava New York Times, prenosi Nova.rs.
Ako bi bila uspješna, operacija bi otvorila prethodno zatvoreni prozor u svijet najzatvorenije zemlje na planetu. Ali rizici su bili ogromni – otkrivanje misije moglo bi ne samo uništiti pregovore, već i izazvati talačku krizu ili čak oružani sukob s nuklearno naoružanim protivnikom.
Za ovu operaciju odabrana je elitna jedinica SEAL Team 6, "Crvena eskadrila", ista jedinica koja je 2011. ubila Osamu bin Ladena. Specijalne snage su mjesecima vježbale, znajući da svaki pokret mora biti savršen. Prema planu, nuklearna podmornica trebala ih je dovesti blizu obale, odakle bi bili prebačeni na kopno u minijaturnim podmornicama, instalirali uređaj i vratili se neotkriveni.
Neočekivani susret na moru
Ali ono što se činilo kao mirna i prazna obala ubrzo se pretvorilo u noćnu moru. Sjevernokorejski brod pojavio se u mraku. Kada su reflektori osvijetlili more, SEAL-ovci su posumnjali da su otkriveni i otvorili su vatru. Za samo nekoliko sekundi, posada broda bila je mrtva. Uređaj nikada nije instaliran.
Svi američki vojnici su se izvukli živi, ali akcija je ostala skrivena od javnosti. Trumpova administracija nije čak ni obavijestila ključne članove Kongresa koji nadziru obavještajne operacije, što bi moglo biti kršenje zakona. Bijela kuća i Pentagon odbili su komentirati.
Ove informacije sada prvi put izlaze na vidjelo zahvaljujući intervjuima s više od dvadesetak ljudi upoznatih s operacijom - bivšim dužnosnicima, vojnim časnicima i pripadnicima specijalnih snaga. Svi su govorili anonimno, navodeći tajnu prirodu misije.
Prema njihovim riječima, razlog zašto su odlučili progovoriti je zabrinutost da se neuspjesi specijalnih operacija prikrivaju, dok se javnosti predstavljaju samo herojski uspjesi - poput ubojstva Bin Ladena.
Američke administracije desetljećima pokušavaju obuzdati sjevernokorejski nuklearni program - kombinacijom pregovora, sankcija i pritiska. Gotovo ništa nije dalo rezultate. U vrijeme misije, Donald Trump pokušao je osobnim sastancima s Kimom postići ono što nijedan predsjednik prije njega nije uspio. Međutim, pregovori su propali. Danas, prema američkim procjenama, Sjeverna Koreja posjeduje oko 50 nuklearnih bojevih glava i nastavlja ubrzavati proizvodnju.
Unatoč mjesecima pripreme, misija je imala niz malih pogrešaka koje su se na kraju pokazale kobnima. Jedna od minijaturnih podmornica promašila je poziciju i morala se okrenuti, pa su vozila ostala okrenuta u suprotnim smjerovima. Na obali, SEAL-ovci nisu uočili mali ribarski brod jer njihovi uređaji za noćno gledanje nisu registrirali tijelo ohlađeno u ledenoj vodi. Konačno, buka motora minijaturne podmornice možda je privukla pozornost posade broda.
Kimov režim nikada nije spomenuo incident
Kad su mislili da su otkriveni, komandosi su otvorili vatru. Kasnije se ispostavilo da su ubili civile - vjerojatno ribare. U trenutku povlačenja, američka nuklearna podmornica morala je riskirati i ući u plitke vode kako bi izvukla muškarce.
Nekoliko dana nakon incidenta, američki sateliti registrirali su povećanu sjevernokorejsku vojnu aktivnost u tom području. Međutim, režim u Pjongjangu nikada nije javno spomenuo incident, niti je jasno jesu li ikada saznali tko je odgovoran. Samit u Hanoju u veljači 2019. održan je po planu, ali je završio neuspjehom.
Kasnije te godine Sjeverna Koreja nastavila je lansiranje projektila, a Kim se zavjetovao da će "eksponencijalno" povećati svoj nuklearni arsenal.
Nakon što je akcija izvedena bez znanja Kongresa, sigurnosni i pravni stručnjaci ukazali su da bi to moglo biti kršenje zakona. Iako je dio vojnih dužnosnika procijenio da su ubojstva civila bila "u skladu s pravilima", mnogi u Pentagonu i dalje vjeruju da su takve tajne operacije opasne, jer nose ogroman rizik od eskalacije sukoba.
I dok su neki od sudionika misije kasnije promaknuti, ostaje pitanje: jesu li takvi pothvati više odraz hrabrosti ili nerealni i preambiciozni planovi specijalnih jedinica?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....