Niz sve suludijih Trumpovih izjava te odluka i postupaka njegove administracije izazivaju opravdane strahove da se američki predsjednik namjerava silom umiješati u međuizbore za Kongres u studenome, vjerojatno znatno agresivnije nego što je to pokušao učiniti na predsjedničkim izborima 2020. godine.
Zašto? Kaže onaj stari vic da je nogomet igra dviju momčadi od po 11 igrača u kojoj na kraju pobjeđuje Njemačka. Vrlo sličan, no nimalo šaljiv pogled na izbore u SAD-u očito ima Donald Trump: on smatra da su oni utrka dviju stranaka u kojoj uvijek pobjeđuje on. U suprotnome, riječ je o drskoj krađi.
Sve ankete u Americi pokazuju drastičan pad Trumpove popularnosti. To je uglavnom rezultat dvaju nagomilanih problema koji su ga doveli u Bijelu kuću još 2014.: migracija i ekonomija. Većina američkih birača, čak sedam od deset prema anketi Pew Research Centra, uvjerena je da je nacionalna ekonomija SAD-a na posve krivom putu. Stopa odobravanja Trumpovih poteza iznosi 41 posto, što je kardinalan pad u odnosu na razdoblje otprije godinu dana.
Nastavi li se ovaj trend nesmanjenom snagom, Republikanska stranka strahuje od vrlo teškog poraza na međuizborima za Kongres 3. studenoga. Već se više nego vjerojatnim drži da će demokrati, sadašnja oporba, preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, gdje republikanska prednost i sad iznosi samo četiri parlamentarna mjesta od ukupno 435. No prvi put u drugome mandatu profašističkog tajkuna, republikanci vjeruju da je vrlo izgledno da izgube i gornji dom, Senat. A tamo trenutno imaju većinu od šest mandata, 53 naspram 47.
Ključna je ekonomija, a tu su demokrati pobijedili praznog razmetljivca i osvetničkog mahača carinama. Itekako su relevantni i troškovi zdravstvene zaštite, gdje su demokrati oduvijek bili bolji od republikanaca. Ova pitanja bit će ključna na izborima u studenome, a obje teme itekako koriste demokratima, priznaju otvoreno čak i neki republikanski prvaci.
Kontrola nad Kongresom omogućila bi demokratima da gotovo u potpunosti blokiraju Trumpovu agresivnu političku agendu i da nametnu proceduralna ograničenja autokratu koji se u svojoj prvoj godini mandata nije suočio s praktički nikakvim otporom. No ono čega se Trump i republikanci najviše boje je da bi demokratska pobjeda otvorila vrata postupku njegova opoziva. U slučaju impeachmenta ovaj bi put on lako mogao rezultirati njegovom prijevremenom smjenom s predsjedničke dužnosti. Zato je već po ponovnome ulasku u Bijelu kuću lani Trump počeo vršiti pritisak na zakonodavce u državama pod kontrolom republikanaca da hitno odobre promjene izbornih karata koje idu u korist njegovoj stranci. Također agresivno gura u parlamentu i tzv. Zakon o spašavanju, a kojim bi se zabranilo glasanje poštom, osim u iznimnim okolnostima.
Dok su ankete o padu popularnosti izazivale sve veću paniku među republikancima, Trump je jačao svoju retoriku o navodnim sve većim rizicima od izborne prijevare i potrebi poduzimanja "preventivnih akcija". Isto je činio i 2020., par mjeseci prije poraza na predsjedničkim izborima od Joea Bidena. Danima je na svojim društvenim mrežama objavljivao poruku: "Izbori u Sjedinjenim Državama su namješteni, ukradeni i predmet ismijavanja cijelog svijeta. Ili ćemo popraviti izbore, ili ćemo ostati bez države. Pozivam sve republikance da se bore za Zakon o spašavanju Amerike", pisao je fašistički prvak navještajući time "proročanstvo koje samo sebe ispunjava".
Prije dva tjedna, kakva li čuda, iznova je naglo oživio paranoidnu "pokrast će me" retoriku. Spomenuo je mogućnost "otkazivanja izbora", ma što to značilo, a tjedan kasnije progovorio je o njihovoj "nacionalizaciji". Organizacija izbora u SAD-u je odgovornost saveznih država, a to je propisano člankom 1. Ustava. Ustav je nerealiziranom diktatoru po značenju ravan toalet papiru, pa sad naprosto poziva kolege republikance da kažu: "Želimo preuzeti vlast." To je izjavio u podcastu prošlog ponedjeljka.
"Trebali bismo preuzeti glasanje na najmanje 15 mjesta. Republikanci bi trebali nacionalizirati glasanje", ustvrdio je Donald Trump. Nije precizirao kojih "15 mjesta" ima na umu, ali se po svemu može zaključiti kako cilja na neke od država kojima upravljaju demokrati. Već sljedećeg dana tu svoju tvrdnju pokušao je argumentirati i navodnom "korupcijom na izborima" u nekim državama, "a to savezna vlada ne bi smjela dopustiti"
U intervjuu za TV mrežu NBC Donald Trump je prošlu srijedu izjavio isto što je već učinio i 2020. Najavio je otvoreno da neće priznati rezultate izbora budu li nepovoljni po njega. Dan kasnije, na nacionalnom molitvenom doručku koji su organizirali zastupnici iz obje stranke, u svom je govoru postavio pitanje "kako ijedan kršćanin može glasati za demokrate?". Njegove znakovite izjave prate i slične paskvile Stevea Bannona, njegova bivšeg političkog savjetnika i ideologa krajnje desnice koji sve češće tvrdi kako "migranti bez dokumenata hrle na američka birališta" i da se to mora spriječiti. Bannon je već zaprijetio da će na biračka mjesta (u studenome) iz tih razloga rasporediti ICE, Trumpovu paramiliciju u formi savezne službe za imigraciju i carine.
"Naravno da ćemo imati ICE oko svih birališta kada dođe studeni", izjavio je Steve Bannon u svom podcastu War Room. "Nećemo sjediti prekriženih ruku dok nas ponovno kradu." Ostvare li se ova predviđanja, Americi se najesen doista sprema pravi građanski rat za obranu demokracije, s krvlju do koljena.
Već i mogućnost slanja postrojbi ICE-a na nadzor birališta za Kongres, a nakon što su se u Minneapolisu već proslavili ubojstvima nevinih građana, predstavlja sovjetizaciju SAD-a. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt to svejedno izbjegava odbaciti kao opciju: "Ne mogu jamčiti da u studenom neće biti nikakvih agenata ICE-a u blizini biračkih mjesta. Ono što mogu reći jest da nisam čula da predsjednik govori o bilo kakvim formalnim planovima za raspoređivanje ICE-a na biračka mjesta."
Povrh svega toga, Trumpovo Ministarstvo pravosuđa još od prošle godine vrši pritisak na države da im uruče svoje popise birača, te su podnijeli tužbe protiv otprilike polovice njih kako bi ih dobile. Dosad je 11 od ukupno 50 država, sve s republikanskim administracijama, ispunilo taj zahtjev. U Minnesoti lokalne vlasti tvrde da je savezna vlada od njih tražila te popise u zamjenu za povlačenje agenata ICE-a, a čija je prisutnost tamo izazvala masovne prosvjede i čije je nasilje rezultiralo ubojstvima dvoje američkih građana. Ucjene i pritisci samo svjedoče koliko im je stalo da opstruiraju slobodu izbornog procesa i obrane svoju vlast silom.
Potez koji je najviše zabrinuo demokratsku oporbu u SAD-u dogodio se također prošli tjedan. Dok Trump i dalje inzistira, usprkos svim službenim istragama i zaključcima, da je pobijedio na predsjedničkim izborima 2020., Ministarstvo pravosuđa zaplijenilo je glasačke listiće u okrugu Fulton u Georgiji kako bi otvorilo istragu o tamošnjim rezultatima. U ovoj neobičnoj operaciji, na jednom od mjesta gdje je Trump dosljedno tvrdio da se dogodila izborna prijevara, bila je prisutna i direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard. Cijela njegova administracija očito je upregnula sve snage da pošto-poto nađu ili isfabriciraju bilo kakav dokaz da je on u prošlosti bio izborno oštećen kako bi uskoro mogli suspendirati američku demokraciju i slobodne izbore.
"Mislim da imamo predsjednika koji ne može preboljeti činjenicu da je izgubio izbore 2020. i pokušat će učiniti sve što može kako ne bi pretrpio još jedan poraz 2026.", rekao je novinarima demokratski senator Mark Warner.
Napori da se na bilo koji način spriječi poraz u studenome se nastavljaju. FBI je upravo poslao pozive visokim izbornim dužnosnicima iz raznih američkih saveznih država na sastanak kako bi razgovarali o pripremama za međuizbore. Prema portalu Politico, na sastanku će biti prisutni i predstavnici Ministarstva pravosuđa i domovinske sigurnosti, Poštanske službe i izbornog povjerenstva. Paniku u Trumpovim redovima podebljavaju rezultati zadnjih izbora u nekim okruzima: republikanci su upravo uvjerljivo izgubili mjesto senatora u državi Teksas, gdje nisu zabilježili poraz od 1991. U Minnesoti su u dva okruga demokrati nedavno pobijedili s više od 91 posto glasova. Sudeći po raspoloženju birača, sprema im se ne poraz, nego biblijski potop u studenome, no Trump bi prije njega mogao lako pokušati potopiti cijelu Ameriku.
Demokrat Bernie Sanders nazvao je nedavno Trumpa najopasnijim predsjednikom u američkoj povijesti. Zemlju koja se već 250 godina bori za slobodu, koja je srušila kolonijalizam Britanskog Carstva i donijela snažan Ustav i Deklaraciju o neovisnosti, aktualni vođa je spreman srušiti i uzurpirati u svoju korist sve ovlasti parlamenta. Da isključivo on sa svojim tehnološkim mogulima i bogataškim prijateljima ima slobodu i da može bez zapreka kontrolirati čitav politički proces. Uz njihovu pomoć već uspješno ruši i rastače stoljetne lanterne neovisnoga novinarstva poput Washington Posta. Zašto onda ne bi sutra suspendirao i izbore koji ne idu njemu u prilog?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....