Unatoč zrnatoj snimci, bilo je jasno da se američki marinci spuštaju užetom iz helikoptera Black Hawk na palubu naftnog tankera u blizini obale Venezuele. Zauzimanje jednog od sankcioniranih brodova koji su ilegalno prevozili sirovu naftu, bio je uvod u drugi čin kampanje Donalda Trumpa za svrgavanje Nicolása Madura, piše The Telegraph.
U roku od nekoliko dana, američki predsjednik najavio je potpunu pomorsku blokadu s ciljem presijecanja ekonomske žile kucavice venezuelanskog predsjednika.
- Venezuela je u potpunosti okružena najvećom armadom ikada okupljenom u povijesti Južne Amerike. Ona će samo rasti, a šok za njih bit će nezapamćen - izjavio je Trump u utorak.
Stručnjaci taj potez vide kao kreativnu kalkulaciju kako bi se “izgladnjela” Madurova vlada, čiji opstanak ovisi o prodaji sirove nafte u inozemstvo, uz istodobno prisiljavanje njegovih saveznika u Moskvi i Pekingu da ga napuste.
- Bijela kuća posvećena je naporima protiv režima i smjeni Madura - rekao je izvor blizak administraciji.
To je plan koji stoji iza Trumpove blokade i kampanje za koju se Bijela kuća nada da će Venezuelu lišiti globalnog utjecaja.
Maduro se oslanjao na izvoz venezuelanskih naftnih rezervi kako bi održao zemlju na životu.
Ispod Venezuele nalazi se više sirove nafte nego ispod Saudijske Arabije, Rusije ili SAD-a, a taj resurs, prozvan “tekućim zlatom”, čini oko 88 posto od ukupno 24 milijarde dolara venezuelanskog izvoza. Trump to nastoji zaustaviti još od 2019. godine.
Izolacija režima
U svom prvom mandatu sankcionirao je venezuelansku državnu naftnu kompaniju PDVSA i zaprijetio sekundarnim sankcijama svima koji s njom posluju. Madurova vlada okrenula se tajnoj floti ostarjelih tankera kako bi izbjegla sankcije i nastavila isporučivati naftu kupcima u Kini, Rusiji i na Kubi.
- Ono što rade u suštini je pokušaj da se vladi odsiječe svaki preostali izvor prihoda kako bi je se uzdrmalo i natjeralo na promjenu režima - rekao je o Trumpovoj taktici Christopher Sabatini, viši istraživački suradnik za Latinsku Ameriku u Chatham Houseu.
Gušenjem prihoda od nafte žele izolirati Madura i izazvati novu razinu nestabilnosti, do točke u kojoj će biti prisiljen dati ostavku ili izazvati pobunu njegovih nezadovoljnih saveznika.
Odnosi Washingtona i Caracasa na najnižoj su točki. SAD i mnogi njegovi saveznici smatraju da je Maduro diktator. Ipak, zahvaljujući izvozu venezuelanske nafte, Maduro je izgradio mrežu lojalnih vojnih zapovjednika i međunarodnih saveznika koji održavaju njegovu vlast.
Najveći kupac je Kina, koja preuzima oko 80 posto izvoza. Peking tu naftu ne prima kao komercijalni uvoz, već kao otplatu duga za procijenjenih 60 milijardi dolara zajmova koje su uložili u venezuelanske naftne projekte.
Ako se nafta više ne može isporučivati, Maduro prestaje biti benefit za Kinu i postaje pravni teret, dok Peking traži povrat duga.
- Moglo bi doći do točke u kojoj Kina kaže: “Bolje nam je riješiti se ove glavobolje i riješiti se Madura nego nastaviti bilo kakvu aktivnu potporu” - napominju stručnjaci.
Peking je i ranije pokazao malo suosjećanja u sličnim situacijama. U Africi i središnjoj Aziji više su se puta distancirali od čelnika koje više ne smatraju pouzdanim partnerima. Za Trumpa je blokada još jedan korak u planu koji su upućeni prozvali “Donroe doktrinom”, čiji je cilj ukloniti kineski utjecaj.
Na nišanu je i Havana, koja se dugo oslanjala na subvencioniranu venezuelansku naftu. Stručnjaci upozoravaju da će blokada biti “katastrofalna za Kubu”, povijesnog neprijatelja SAD-a, te procjenjuju da će izvoz dramatično pasti.
- Pokušavaju izgladniti vladu, a time zapravo izgladnjuju i narod - kazali su za The Telegraph.
Rusija je također “u sjeni” bila ključni omogućavatelj projekata povezanih s naftom za Venezuelu. S obzirom na to da čelnik Vladimir Putin nastoji pridobiti Trumpovu naklonost od njegova povratka u Ovalni ured, mogao bi preusmjeriti flote tankera, dodatno izolirajući Madura.
Znakovi promjene stava Moskve već su vidljivi. Izvješća s kraja studenoga sugerirala su da je Rusija započela evakuaciju svojih državljana iz regije.
Priprema za rat?
Formiranje armade, najveće američke vojne prisutnosti u regiji u posljednjim desetljećima, započelo je nizom udara na brodove za koje je Trumpova administracija tvrdila da prevoze ilegalne narkotike u SAD. Mjesecima su američke snage izvodile smrtonosne udare na mala plovila koja su se kretala međunarodnim vodama.
To je navelo mnoge Venezuelance, ali i mnoge Amerikance, da povjeruju kako se Trump priprema za rat, koji on sam nije isključio. Blokada je, sugeriraju upućeni, jedna od blažih vojnih eskalacija o kojima je predsjednik posljednjih tjedana pregovarao sa svojim kabinetom.
Navodno su visoki vojni dužnosnici američkom predsjedniku iznijeli opcije vojne intervencije u regiji koje uključuju i kopnene udare. Druge opcije koje je, prema izvješćima, razradio Pentagon uključuju izravne napade na Madurovu osobnu zaštitu ili operacije zauzimanja naftnih polja u zemlji.
Nadaju se i okrenuti same kartele, za koje vojni dužnosnici tvrde da sudjeluju u krijumčarenju fentanila u SAD, protiv njihovih vođa, gušenjem načina na koji se financiraju. Za oružane snage Venezuele, prihodi od nafte ljepilo su koje drži sustav na okupu. Generali kontroliraju luke, carine i distribuciju goriva, čineći vojsku glavnim stupom Madurove moći.
Ista taktika vrijedi i za Madurove navodne veze s organiziranim kriminalom. Oslanjaju se na pristup lukama za pranje novca, a sve to održava gotovina generirana prodajom nafte. Trump se navodno protivi idejama koje bi mogle dovesti američke vojnike u opasnost ili se pretvoriti u neuspjeh.
- Ova je administracija pokazala da je spremna koristiti vojnu silu, ponekad i ishitreno. Svakako je moguće da bi pokrenuli zračni udar. No, pokretanje rata protiv Venezuele teško bi predsjedniku donijelo Nobelovu nagradu za mir - navode stručnjaci za The Telegraph.
Ako protok nafte potraje, Maduro će ostati na vlasti. Ako bude zaustavljen, Kina bi mogla zaključiti da se dug ne isplati naplatiti, a Madurovi financijski osiromašeni poručnici mogli bi se okrenuti protiv njega. Washington računa na činjenicu da režimi ne padaju kad su napadnuti, nego kad su napušteni, piše The Telegraph.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....