Niz je vanjskopolitičkih aktivnosti kojima se Donald Trump aktivno bavi, od Venezuele, kamo šalje diplomate da otvore ambasadu, preko Irana i mirovnog plana za Pojas Gaze do traženja modela kako se dokopati Grenlanda.
Sve to u određenoj mjeri djeluje kao dimna zavjesa glede ključnog pitanja njegova predsjednikovanja, izbora na polovici mandata početkom studenoga: ako republikanci izgube sada tijesnu kontrolu nad Kongresom, njegove brojne odluke naići će na zakonodavne blokade.
"Mnogi Amerikanci kažu da se Trump usredotočuje na pogrešne prioritete, prema brojnim anketama, uključujući AP-NORC iz siječnja, i uglavnom misle da Trump zanemaruje pitanje troškova kućanstava, piše Jutarnji list.
Njegove probleme dodatno pogoršavaju znakovi da raste frustracija zbog njegova pristupa imigraciji (op. žt: zbog čega se smiruje djelovanje federalne agencije za imigracije, ICE, u Minneapolisu; Trump je u subotu naložio ministrici domovinske sigurnosti Kristi Noem da se ne miješa u prosvjede u gradovima gdje su na vlasti demokrati, osim ako lokalne vlasti ne zatraže saveznu pomoć), a neke od njegovih nedavnih fiksacija, poput preuzimanja Grenlanda, krajnje su nepopularne", tumači AP.
Amerikanci mu više ne vjeruju
Posljednje istraživanje The New York Timesa potvrđuje da oko polovice registriranih birača smatra da su Trumpove politike "učinile život većini Amerikanaca manje priuštivim".
Istraživanje desno orijentiranog Fox Newsa donosi slične rezultate, 7 od 10 registriranih birača, uključujući oko pola republikanskih, smatra da Trump ne posvećuje dovoljno vremena ekonomiji.
U tom istraživanju samo 2 od 10 kažu da im je predsjednikova ekonomska politika bila na korist, a 45 posto očekuje ekonomsko pogoršanje ove godine.
Trump je pobijedio na izborima 2024. godine prije svega zbog lošeg ekonomskog stanja američkih kućanstava i brojni republikanci koji će biti kandidati bolno su svjesni da se na tom planu stanje nije popravilo, koliko god Trump pričao da javnost tek treba shvatiti da je već počelo "zlatno doba".
Zanimanje budi posljednje istraživanje Pew Research Centra koje pokazuje da 56 posto republikanaca podržava "sve" ili "većinu" Trumpovih planova i politika, što je pad u odnosu na 67 posto netom nakon što je preuzeo dužnost prošle godine.
Uz to, bilježi se i nagli pad povjerenja republikanaca u Trumpovu mentalnu sposobnost da služi kao predsjednik, poštuje demokratske vrijednosti zemlje ili djeluje etički na dužnosti.
Samo je oko 4 od 10 republikanaca sada "izuzetno" ili "vrlo" uvjereno u to da će Trump djelovati etički, što je pad u odnosu na 55 posto početkom prošle godine, prenosi AP.
trumpova rasprava o preduhitrujućim mjerama
Trump će tijekom kampanje davati podršku kandidatima kojima ankete najavljuju tijesnu borbu s demokratima, a uz ovakav stav javnosti prijeporan je pozitivan utjecaj njegova angažmana.
U posljednjem nastupu u podcastu koji vodi Dan Bongino, bivši zamjenik direktora FBI-ja kojeg je Trump imenovao, a ovaj se brzo povukao, opet mu se omaklo pa nas je izvijestio da se u njegovu krugu raspravlja o preduhitrujućim mjerama koje bi osigurale izbornu pobjedu.
"Republikanci bi trebali reći: ‘Želimo preuzeti kontrolu‘. Trebali bismo preuzeti glasanje, glasanje barem na 15 mjesta. Republikanci bi trebali nacionalizirati glasanje", prenio je The New York Times predsjednikove riječi.
Nije definirao na kojih 15 mjesta, ali toliko ih je, aproksimativno, u svom zatvorenom univerzumu, koji ne prihvaća fizikalne i ine zakone, smatrao spornima na izborima 2020. godine za koje i danas tvrdi da su bili namješteni.
Američki federalni sustav provedbu izbora prepušta zakonima saveznih država, a provode ih okruzi i gradovi. Nacionaliziranje bi dalo saveznoj vladi ovlasti provedbe izbora, što bi dovelo u pitanje njihovu vjerodostojnost, ali Trump je ionako svojedobno rekao da nakon 2024. više i ne treba glasati.
Zabrinutost javnosti uvećava prošlotjedna operacija agenata FBI-ja koji su zaplijenili glasačke listiće i drugu izbornu dokumentaciju okruga Fulton, savezna država Georgia, iz 2020. godine.
Okrug je, treba li napomenuti, premoćno glasao u korist demokrata. Agente je osobno pratila Tulsi Gabbard, nacionalna obavještajna direktorica koja tvrdi da je to od nje tražio Trump.
jamčenje izborne pobjede republikancima
U pismu Kongresu ova bivša demokratkinja priznaje da je "olakšala" kratak telefonski razgovor Trumpa i agenata FBI-ja, inzistirajući da ni ona ni predsjednik nisu izdavali nikakve naredbe.
Javnost interesira uloga nacionalne obavještajne direktorice u akciji FBI-ja, koja ni na koji način nije povezana s obavještajnim djelovanjem.
AP tumači da bi Gabbard mogla imati ulogu utvrđivanja vanjskog uplitanja u izbore 2020., čime bi se otvorio prostor stvaranju uvjeta da savezne vlasti, koje kontrolira jedna stranka, preuzmu izborni proces radi "očuvanja integriteta budućih izbora".
Nacionalna obavještajna direktorica nije u Trumpovoj milosti jer je u lipnju prošle godine izjavila da Iran ne stvara nuklearno oružje, što je on opovrgnuo kako bi se mogao priključiti izraelskim napadima na Teheran.
Nakon toga je ostala u potpunosti isključena iz planiranja i provedbe niza operacija, uključujući otmicu bivšeg venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura.
Uključivanjem u operacije razbijanja izbornog sustava nastoji vratiti Trumpovu naklonost. Neovisne revizije potvrdile su da su izbori 2020. i 2024. godine bili pošteni, bez prijevara, ali stalno potpirivanje sumnje u ishod administraciji bi omogućilo djelovati u vlastitu korist.
Trump i njegovi akoliti ne kriju da je jedan od važnih ciljeva ove administracije osigurati uvjete koji će jamčiti republikancima izborne pobjede u sljedećim ciklusima: pretvoriti SAD iz liberalne demokracije, čiji su temelj slobodni izbori, prvo u izbornu demokraciju koja raznim mjerama favorizira pobjedu vladajuće stranke (Mađarska, Srbija), a zatim u izbornu autokraciju u kojoj se održavaju izbori, ali bez ikakvih kontrola i ravnoteža (terminologiju sam preuzeo sam od prof. Kristijana Kotarskog).
Trump je, razgovarajući s Bonginom, rekao da republikanci neće pobijediti na izborima ako ne izbace nedokumentirane imigrante iz zemlje pokušavajući tako objasniti mjere ICE-a.
NYT tumači da nema dokaza da je znatan broj nedržavljana glasao na bilo kojim američkim izborima. "Revizija državnog tajnika Georgije iz 2024. godine otkrila je da samo 20 od 8,2 milijuna ljudi registriranih za glasanje u Georgiji nisu bili državljani, a samo devet ih je ikada glasalo", tumači dnevni list, prenosi Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....