U Njemačkoj nešto smrdi: Od početka godine oblak zagađenog zraka lebdi nad Berlinom

Od početka godine oblak zagađenog zraka lebdi nad Berlinom. Zrak u njemačkoj prijestolnici, pogođenoj iznimno hladnim valom, višestruko je premašio granice štetne za zdravlje. Koncentracije čestica fine prašine (ispod 2,5 mikrometra) dosegle su i tri puta više od europskih granica. Berlin se tako privremeno popeo na vrh liste najzagađenijih europskih prijestonica prema IQAiru, daleko lošiji od Pariza i Londona.

„Povećanje zagađenja zraka zimi nije neuobičajeno“, navode iz gradske uprave, uspoređujući s rekordom iz 2010. Uz promet – koji stvara čestice iz ispuha, kočnica i guma – zagađenju doprinosi i grijanje. Peći na drva, popularne zbog ugodne topline i niske cijene, emitiraju puno fine prašine, a njihova upotreba slabije je regulirana nego u Parizu. Tabloidi optužuju poljske termoelektrane na ugljen, čiji dim navodno struji zapadno.

„Grad uzrokuje samo polovicu zagađenja“, kaže Andreas Held s Tehničkog sveučilišta u Berlinu. Ostatak dolazi iz Njemačke ili Europe, ali točna podjela teško se dokazuje. Ključni uzrok je hladnoća: temperature ispod -10 °C stvaraju gusti zračni poklopac koji je zarobio zagađene čestice u uvjetima bez vjetra. 

Sve ovo dovodi do pitanja koja je uloga automobila u gradu biciklista. Berlin ima 1,5 milijuna vozila (+18% od 2008.), ili 0,32 po stanovniku – dvostruko više neg Pariz. Četvrtina dnevnih putovanja obavlja se autom (nasuprot 10% u Parizu). „Automobila je mnogo, to je glavni izvor zagađenja više od grijanja ili elektrana“, upozorava Held, posebice zbog vozača iz Brandenburga kojima javni prijevoz nije alternativa. Smanjenje prometa smanjilo bi dušikov oksid i prašinu, iako je trenutni val dominantno posljedica vremena.

Četvrtina berlinske automobilske flote su dizelaši, unatoč porastu električnih auta i hibrida. Pariz je bolje ograničio promet, dok je Berlin prijatelj automobila: kratki semafori za pješake i prometna fluidnost su na prvom mjestu. Od 2001. socijaldemokrati uvode zonu niske emisije štetnih plinova („ring“ unutar S-Bahna) s ograničenjem brzine na 30 km/h. No, konzervativac Kai Wegner, župan od veljače 2023., ukinuo je nove biciklističke staze, vratio brzinu od 50 km/h na 23 glavne ceste u rujnu 2025.