Veliko otkriće u kineskoj špilji mijenja se sve što smo znali o evoluciji ljudske vrste? Ako je to točno...

Ljudska lubanja stara milijun godina pronađena u Kini mogla bi pomaknuti granice našeg originalnog podrijetla za najmanje pola milijuna godina unatrag, javlja BBC.

Prema njihovim nalazima, Homo sapiens počeo se pojavljivati mnogo ranije nego što se dosad mislilo, a naši su preci živjeli rame uz rame s drugim ljudskim vrstama, uključujući neandertalce i to daleko dulje nego što se ranije pretpostavljalo.

Autori istraživanja ističu da njihova analiza „u potpunosti mijenja” dosadašnje razumijevanje ljudske evolucije. Ako je točno, ona bi mogla iz temelja prepisati jedno od ključnih ranih poglavlja ljudske povijesti. No, kako i priliči ovom znanstvenom području u kojem se često lome koplja, drugi stručnjaci kažu da su zaključci intrigantni, ali daleko od konačnih.

Otkriće, objavljeno u uglednom časopisu Science, iznenadilo je i same istraživače – među kojima su bili znanstvenici s kineskog sveučilišta Fudan i londonskog Prirodoslovnog muzeja.

„Od samog početka, kad smo dobili rezultat, činilo nam se nevjerojatno. Kako je moguće da datira tako duboko u prošlost?” rekao je prof. Xijun Ni, suvoditelj istraživanja. „Ali ponavljali smo testiranja, koristili sve modele i metode, i sada smo sigurni u rezultat. Iskreno, jako smo uzbuđeni.”

Pomaknuta crta evolucije

Lubanja, nazvana Yunxian 2, pronađena je u špiljama u kineskoj provinciji Hubei. U početku su je znanstvenici smatrali ostatkom Homo erectusa, prvih ljudi s većim mozgom, jer je stara otprilike milijun godina – razdoblje puno prije nego što se mislilo da su se pojavili razvijeniji oblici čovjeka.

Prema dosadašnjem znanju, Homo erectus se prije 600 tisuća godina počeo razdvajati u dvije grane – neandertalce i Homo sapiens. No nova analiza Yunxiana 2, potvrđena i od strane neovisnih stručnjaka, pokazuje da lubanja ne pripada Homo erectusu, već ranoj inačici vrste Homo longi – sestrinske linije koja je bila na istom stupnju razvoja kao i neandertalci i Homo sapiens.

Ako je to točno, znači da su Homo longi, neandertalci i rani Homo sapiens koegzistirali na Zemlji već prije milijun godina.

„Ovo je dramatično pomaknulo vremensku crtu evolucije ljudi velikog mozga barem pola milijuna godina unatrag”, rekao je prof. Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja, koji je suvodio istraživanje.

Dodao je da vjerojatno postoje i fosili Homo sapiensa stari milijun godina – samo još nisu pronađeni.

Analiza je uključivala dvije ključne metode – proučavanje morfologije lubanje i genetske podatke – a obje su dovele do istog zaključka.

Dalekosežne implikacije otkrića

No, neki istraživači, poput dr. Aylwyna Scallyja, evolucijskog genetičara s Cambridgea, upozoravaju na velike nesigurnosti u datiranju. „Procjene starosti su iznimno teške, bez obzira oslanjate li se na genetske ili fosilne dokaze”, rekao je. „Čak i s ogromnom količinom genetskih podataka teško je točno odrediti razdoblje koegzistencije vrsta unutar 100 tisuća godina – ili i više.”

Unatoč skepticizmu, otkriće ima dalekosežne implikacije. Najstariji poznati fosili Homo sapiensa u Africi stari su oko 300 tisuća godina, što otvara pitanje nije li naša vrsta možda najprije nastala u Aziji. No, kako upozorava prof. Stringer, dokaza za to još nema dovoljno, a u analize treba uključiti i ljudske fosile iz Afrike i Europe stare milijun godina.

Ako se potvrdi, to znači da su tri ljudske vrste – Homo sapiens, Homo longi i neandertalci – dijelile planet gotovo 800 tisuća godina, možda se i međusobno križajući. To bi ujedno riješilo i tzv. „muddle in the middle” – problem fosila starih između 800 i 100 tisuća godina koje je bilo teško smjestiti na ljudsko obiteljsko stablo.

„Ljudska evolucija nalikuje stablu”, rekao je prof. Ni. „To stablo imalo je nekoliko velikih grana, tri koje su bile vrlo bliske i međusobno povezane, a koegzistirale su gotovo milijun godina. To je nevjerojatan rezultat.”

Lubanja Yunxian 2 pronađena je zajedno s još dvjema, no bile su teško oštećene i spljoštene, što je i dovelo do pogrešne prve klasifikacije. Istraživači su uz pomoć kompjutorskog modeliranja rekonstruirali njihov pravi oblik te isprintali replike na 3D pisaču. Upravo im je ta tehnologija omogućila da lubanje prepoznaju kao ostatke naprednijeg ljudskog oblika, piše BBC.