StoryEditorOCM
4 kantunaTKO ŠALJE PORUKE?

Na udaru kibernetičke prijevare: ime rektora Faričića u lažnim mailovima Sveučilišta u Zadru

Piše B. S.
23. rujna 2025. - 18:37

Sveučilište u Zadru upozorilo je na novu prijevaru koja se ovih dana širi elektroničkom poštom. Nekoliko institucija, tvrtki i pojedinaca zaprimilo je e-mailove koji izgledaju kao da stižu s adrese sveučilišta, no u stvarnosti se radi o klasičnom lažiranju – tzv. Phishingu.

- Tijekom jučerašnjeg dana izvijestili smo o prijevari; lažiranju e-mail adrese i sadržaja e-maila Sveučilišta u Zadru. Slijedom e-mailova koje su primili brojni korisnici, institucije i tvrtke, a koji su potom kontaktirali Sveučilište u Zadru, o događaju smo izvijestili Policijsku upravu zadarsku kao i javnost - naveli su sa zadarskog Sveučilišta.

Napomenuli su kako sporne e-poruke nisu poslane s Microsoft poslužitelja kojima se koristi Sveučilište u Zadru i nisu dolazile stvarno s e-adrese [email protected], nego je bila riječ o lažnom predstavljanju.

- Ipak, kako je u potpisu bilo Sveučilište u Zadru i rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, smatrali smo potrebnim izvijestiti javnost o lažnom predstavljanju i potencijalnoj neugodnosti koju je mogao prouzročiti sporni e-mail - poručili su sa Sveučilišta.

image

Rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić
 

Luka Gerlanc/Cropix

O kakvim se sadržajima radilo zasad nije poznato.

Phishing prijevare inače funkcioniraju tako da prevaranti šalju e-mailove koji izgledaju kao da dolaze od pouzdanih institucija – u ovom slučaju Sveučilišta. Prema informacijama Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) Phishing se odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije, primjerice banka, tijela javne vlasti ili internet stranica za kupovinu, a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

U takvim e-porukama od vas se najčešće traži da preuzmete priloženi dokument ili kliknete na poveznicu. Prevaranti tako mogu dobiti pristup lozinkama, podatcima s kreditnih kartica ili korisničkim imenima. U phishing e-porukama najčešće se od primatelja traži da klikne na poveznicu ili preuzme priloženi dokument.

S obzirom na učestalost online prijevara, koje su često uspješne za napadača, građane podsjećaju na oprez prilikom slanja osobnih podataka putem e-poruka ili društvenih mreža.

Navodi se tako da se ne upisuju osobni podaci, te oni o kreditnoj kartici. Također se ne smiju slati ne preslike osobnih iskaznica, pinovi kartica, CVC kodovi s kartica, kao niti kodovi koje generira mobilno bankarstvo. U AZP-u napominju kako institucije poput banaka, tijela javnih vlasti neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Naglašavaju kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa, te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s kartice poput broja, datuma isteka i CVC koda.

27. listopad 2025 00:42