Znate li što je s idejom da se u osnovne škole uvede novi predmet koji bi bio alternativa vjeronauku? Što je s onim predmetom "kritičko mišljenje" ili tako nešto, koji je trebao, kao etika u srednjim školama, biti izborni predmet ponuđen osnovcima koji ne pohađaju vjeronauk?
Pitanje je to pristiglo od čitatelja čije bi dijete od ponedjeljka i nove školske godine trebalo krenuti u prvi razred osnovne škole i koji se još premišlja hoće li ga upisati na (katolički) vjeronauk.
– Što mi drugo preostaje? Da sjedi samo na hodniku ili u knjižnici dok traje nastava vjeronauka? – pita se ovaj roditelj.
Pitanje je to koje već godinama zadaje glavobolju roditeljima, ali i osnovnim školama koje (organizacijski) ne uspijevaju u potpunosti uskladiti raspored tako da djeca koja ne pohađaju konfesionalni vjeronauk (katolički, islamski, pravoslavni...) za vrijeme toga sata ne budu prepuštena sama sebi. Ove godine obilježit ćemo punih 30 godina otkad je (izborni) predmet etika uveden u srednjoškolski sustav kao alternativa isto tako izbornom vjeronauku (vraćen u osnovne i srednje škole 1991. godine). Međutim, u osnovnoškolskom sustavu do danas slična mogućnost ne postoji, osim u cjelodnevnim eksperimentalnim školama (CDŠ) – njih ukupno 62, koje su s tim eksperimentalnim programom počele u školskoj godini 2023./2024.
U jednosmjenske cjelodnevne škole, podsjetimo i to, odmah je uveden novi izborni predmet pod nazivom Svijet i ja, koji se u radnoj verziji doista nazivao "kritičko mišljenje". Zamišljen je kao alternativa za one učenike koji ne pohađaju konfesionalni vjeronauk, iako su njegovi autori u više navrata isticali kako Svijet i ja nije sadržajna, nego više formalna ("tehnička") alternativa vjeronauku. Provodi se, kao i vjeronauk, dva školska sata tjedno, i to od 1. do 8. razreda, a učenici koji ga odaberu dobivaju iz njega ocjene. Iako je u cjelodnevnim školama naišao na solidan prijem, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) neće ni u novoj 2025./2026. godini izborni predmet Svijet i ja ponuditi kao izbornu mogućnost u ostalim, redovitim osnovnim školama u kojima se ne provodi program cjelodnevne nastave, pa je to odmah i odgovor čitatelju s početka našeg teksta.
– Ne, zasad nećemo ići s tim programom u ostale osnovne škole. Predmet će najvjerojatnije biti uveden u sve osnovne škole tek nakon okončanja eksperimentalne provedbe programa cjelodnevne škole, dakle ne prije 2028. godine. Svijet i ja do tada će se provoditi samo u eksperimentalnim cjelodnevnim osnovnim školama – kratko su poručili iz Ministarstva ministra Radovana Fuchsa na naš upit.
Vjeronauk pohađa 86 posto osnovaca
Vjeronauk tako u većini osnovnih škola do daljnjega ostaje bez prave "opozicije", a prema zadnjim podacima Ministarstva za proteklu 2024./2025. školsku godinu, pohađalo ga je čak 86,35 posto osnovnoškolske populacije, ili 249.205 učenika. U čak 14 županija (među njima su i sve dalmatinske županije) taj postotak prelazi 90 posto učenika osnovnih škola, a najviše u Krapinsko-zagorskoj (97,25 posto), dok ih je najmanje u Istarskoj (63,14 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (68,28 posto).
No što pokazuje iskustvo iz eksperimentalnih cjelodnevnih škola, ima li u njima interesa za alternativni izborni predmet Svijet i ja? Brojke ukazuju na to da nije neka luda navala, ali ne može se reći da zainteresirane djece i roditelja nema. Ovisi, naravno, od sredine do sredine. Jer, podsjetimo, od 62 osnovne škole koje su se odlučile ući u eksperimentalni program cjelodnevne škole, a koje broje oko 12 tisuća učenika, ni jedna nije iz gradova Splita ili Rijeke, Zagreb ih ima samo jednu, a Osijek tri. Većina cjelodnevnih škola uglavnom je iz manjih sredina, a u Dalmaciji ih je svega nekoliko – iz Splitsko-dalmatinske županije pet, Dubrovačko-neretvanske dvije te Zadarske i Šibensko-kninske po jedna.
Ukupno je, prema podacima MZOM-a, nastavu alternativnog predmeta Svijet i ja u tim cjelodnevnim školama prošle nastavne godine pohađalo 614 učenika, što je malo povećanje u odnosu na prvu godinu "eksperimenta", kada ih je bilo 593. To je u globalu oko pet posto učenika tih škola, budući da vjeronauk i dalje pohađa većina učenika CDŠ-a – lani njih 11.168, ili 95 posto. No treba reći kako ima županija čije su škole uključene u program CDŠ-a, a da u njima ni jedno dijete nije upisano u predmet Svijet i ja. To su cjelodnevne eksperimentalne škole iz Primorsko-goranske, Brodsko-posavske, Zadarske i Šibensko-kninske županije. U cjelodnevnim školama Splitsko-dalmatinske županije u predmet Svijet i ja prošle školske godine bilo je upisano 12 učenika, u Dubrovačko-neretvanskoj tek njih četvero, naspram škola Osječko-baranjske županije gdje ih je bilo 176, Grada Zagreba sa 135 učenika, škola Sisačko-moslavačke županije s njih 64, Karlovačke 45 i sl.
Samo pozitivne reakcije na Svijet i ja
– Zadovoljni smo tim predmetom, i djeca i učitelji. U nas nastavu izbornog predmeta Svijet i ja pohađaju uglavnom djeca druge vjeroispovijesti koja nije katolička, a iskustva su samo pozitivna – kazuje Marijo Karin, ravnatelj OŠ "Tin Ujević" iz Krivodola u Splitsko-dalmatinskoj županiji, jedne od škola koja sudjeluje u programu cjelodnevne eksperimentalne škole. Imaju ukupno sedam učenika koji pohađaju nastavu tog predmeta, a Svijet i ja predaju uglavnom učitelji kojima nedostaje satnice te su prošli edukaciju za taj predmet. Ukupno je u toj školi, zajedno s područnim školama, 236 učenika, ove godine upisali su i nešto više prvašića.
Nemaju problem ni s uklapanjem predmeta Svijet i ja u školski raspored.
– Nastava tog predmeta organizira se paralelno za vrijeme nastave vjeronauka – objašnjava ravnatelj Karin, koji ne krije ni zadovoljstvo eksperimentalnom cjelodnevnom školom, zbog koje su učenici u Krivodolu dobili mogućnost sudjelovanja u više od 40 različitih aktivnosti.
Djeca uče kritički misliti
Porazgovarali smo i s jednim od glavnih autora kurikuluma novog predmeta Svijet i ja i voditeljem stručne radne skupine za izradu toga kurikuluma izv. prof. dr. sc. Brunom Ćurkom, s Odsjeka za učiteljski studij splitskoga Filozofskog fakulteta. Profesor Ćurko, inače Zadranin, jedan je od najzaslužnijih hrvatskih filozofa koji ovu plemenitu znanstvenu disciplinu godinama približava najmlađima. Putem svoje udruge "Mala filozofija" od 2009. godine organizirao je više od 1500 radionica i različitih edukacija djece i mladih upravo na teme filozofije s djecom i kritičkog mišljenja, i to u svim zemljama Europske unije te Koreji, Brazilu i Kini. A to je samo djelić njegova prebogatog opusa, pa zato i predmet Svijet i ja vidi kao prozor koji će mladima otvoriti put kritičkom promišljanju svijeta koji ga okružuje, naučiti ih kako, a ne što misliti.
– Želja svih nas koji smo radili na kurikulumu predmeta Svijet i ja jest da on u eksperimentalnim osnovnim školama u kojima se provodi ne bude samo alternativa vjeronauku, nego da ga, budući da je riječ o izbornom predmetu, mogu izabrati i oni učenici koji pohađaju vjeronauk. Naravno, nadam se da će jednom Svijet i ja ući u sve škole, što ne bi trebalo biti problem. U ovom trenutku imamo gotov kurikulum, smjernice koje su napisane na 260 stranica, imamo udžbenike za eksperimentalne škole za svih osam razreda, a kontinuirano se provode edukacije za učitelje i nastavnike koji predaju taj predmet – kaza je profesor Ćurko, koji je i danas jedan od voditelja tih edukacija.
– Dosad je ukupno 50-ak učitelja i nastavnika osnovnih škola prošlo edukacije za podučavanje predmeta Svijet i ja, koji u osnovnim školama mogu predavati učitelji razredne, ali i predmetne nastave, od učitelja glazbene kulture do informatike. Dojmovi su najvećim dijelom pozitivni. Radimo sve što je u našoj moći da Svijet i ja krene u svim školama, ali odluke donose nositelji obrazovne politike – kaže profesor Bruno Ćurko.
{infobox–gray_full}570789{/infobox–gray_full}
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....