Poslodavac je dužan omogućiti svakom zaposlenom da iskoristi zakonom zagarantirane dane odmora što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.
U praksi se često događa da zbog obveza na poslu radnici nisu u mogućnosti koristiti godišnji odmor kada bi željeli, a često se događa da dane neiskorištenog godišnjeg odmora prebacuju u narednu godinu.
Stoga je važno da se dobro upoznate sa svojim pravima i vodite vlastitu evidenciju odobrenih i iskorištenih dana godišnje odmora, piše Zoran Korda za Tportal.
U svakoj godini imate pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora. Pritom minimalni broj dana godišnjeg odmora može biti 20 ili 24 dana ovisno o tome je li vaš poslodavac rasporedio radni tjedan na pet ili šest radnih dana. U godišnji odmor nikad se ne smiju uračunavati blagdani i neradni dani.
Pravo na korištenje godišnjeg odmora dobivate nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako ste u određenoj kalendarskoj godini bili zaposleni samo dio godine, imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora prema vremenu provedenom u radnom odnosu.
pravo na dodatne slobodne dane
Na razmjerni dio dana godišnjeg odmora imate pravo i kada u tekućoj godini prekidate radni odnos. Primjerice, ako ste radni odnos prekinuli 1. svibnja, a puni godišnji odmori iznosi 24 dana, imate pravo na osam dana plaćenog godišnjeg odmora za tekuću godinu.
Ukoliko prilikom promjene poslodavca niste u mogućnosti iskoristiti pripadajući godišnji odmor u cijelosti radi prestanka radnog odnosa, poslodavac vam je dužan platiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Pored godišnjeg odmora, tijekom godine imate pravo i na dodatne slobodne dane uz naknadu plaće za neke osobne potrebe poput sklapanja braka, rođenja djeteta, preseljenja, teže bolesti ili smrti u obitelji.
Prema zakonu za navedene potrebe možete dobiti do sedam slobodnih dana godišnje, a to može biti i više ako je tako uređeno. Plaćeni dopust možete ostvariti i po osnovi darivanja krvi i to najmanje jedan dan po darivanju.
Poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do kraja lipnja za tekuću godinu u skladu s organizacijom rada. U izradi rasporeda poslodavac treba uključiti i prijedloge zaposlenika, ali ih ne treba prihvatiti ako ne odgovaraju potrebama organizacije rada. U većim tvrtkama, u kojima postoji radničko vijeće, raspored korištenja godišnjih odmora donosi se nakon provedenog savjetovanja s ovim tijelom.
Isplata regresa je pravo, a ne obveza
Godišnji odmor obično se koristi u više navrata. U pravilu koristi se najmanje dva tjedna godišnjeg u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem ne postignete drugačiji dogovor. Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor, preostale slobodne dane morate iskoristiti do 30. lipnja naredne godine.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac vam je dužan isplatiti punu plaću i to najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
U ljetnoj sezoni, kada se koristi najveći dio godišnjeg odmora, poslodavci obično nagrađuju zaposlene dodatnom isplatom u vidu regresa. Isplata regresa nije zakonska obveza već ovisi o odluci poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru.
Iznos regresa nije ograničen, ali postoji ograničenje za neoporezivu isplatu za tu svrhu. U ime različitih prigodnih nagrada u koje ulazi i regres za godišnji odmor poslodavac može godišnje neoporezivo isplatiti do 700 eura eura godišnje.
Većina poslodavaca taj neoporezivi iznos rasporedi na dvije do tri nagrade, a obično su to regres, božićnica i uskrsnica, piše Tportal.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....