Meteorolozi najavljuju snažan prodor hladnog zraka i temperature koje će pasti duboko ispod nule pa dalmatinski voćari i povrtlari sa strepnjom gledaju u nebo. Krumpir je već niknuo, blitva, kupus i špinat odavno se beru, a voćke su u punom cvatu – breskve, trešnje, višnje, marelice i jabuke. No, dovoljna je samo jedna noć ledenog udara da sve nestane!
Strah od ponavljanja 2021. godine, kada su voćnjaci doslovno izbrisani u jednoj noći, sve je prisutniji. Tada, prije točno četiri godine, ista vremenska situacija donijela je katastrofu – domaće voće nestalo je s tržnica, a voćari su ostali praznih ruku. Ako se sada obistine crne prognoze, isti scenarij mogao bi se ponoviti!
A najgore bi tek moglo doći ako temperature zaista nastave padati. Pognoze nisu obećavajuće. Svi poljoprivrednici su na udaru, bez obzira uzgajaju li na otvorenom ili u plastenicima sa sustavima grijanja. Predviđene temperature od -5 °C smrtonosne su za mlado povrće poput krastavaca, rajčica i paprika, kojima su optimalni uvjeti ključni za rast.
Vinogradari su zasad u nešto boljoj situaciji jer loza još nije potpuno procvjetala, ali rane sorte na osunčanim padinama već su izložene ledenom naletu. Hoće li priroda još jednom pokazati svoju surovost i ostaviti poljoprivrednike u očaju?
Dalmatinski voćnjaci bez zaštite od mraza– poljoprivrednici očajnički traže rješenje!
Dalmatinska poljoprivreda ostavljeni su na milost i nemilost vremenskim neprilikama. Takozvani „Anti-frost“ sustavi, koji bi mogli spasiti nasade od ledene katastrofe, u Dalmaciji praktički ne postoje – potvrđuju nam agronomi s kojima smo razgovarali upozoravajući da poljoprivrednici ovih dana nemirno spavaju.
Voćke su u punom cvatu, ali to nije sve – mraz nemilosrdno prijeti i osjetljivim nasadima lubenica u dolini Neretve. Očajni poljoprivrednici prekrivaju ih agril folijama u posljednjem pokušaju zaštite, no kad temperature padnu ispod nule, ni to više ne pomaže.
U borbi s ledenim valom koriste se sve moguće metode – neki posežu za atomizerima kojima orošavaju nasade, dok drugi primjenjuju očajničke, gotovo srednjovjekovne taktike – loženje vatre među voćkama, paljenje slame i čak auto guma ne bi li bar malo ugrijali nasade. No, priroda je neumoljiva, a ove metode u ovakvim uvjetima više nalikuju na posljednje trzaje pred katastrofu nego na stvarnu zaštitu.
I dok europski voćnjaci koriste moderne sustave orošavanja koji štite nasade od smrzavanja, Dalmacija ih još uvijek nema. Nismo iskoristili sredstva EU fondova, a sada se suočavamo s posljedicama – uništenim urodom i praznim tržnicama.
U ovim trenucima svi pričaju o jednom uređaju – "Lovcu na mraz", spasonosnom stroju koji bi mogao promijeniti sudbinu voćnjaka. No, postoji problem – ovaj sofisticirani sustav košta vrtoglavih 20 tisuća eura! Za većinu dalmatinskih poljoprivrednika to je nedostižan luksuz, pogotovo bez financijske pomoći države ili fondova.
Klimatske promjene su neumoljive – proljetni mrazovi i temperature ispod nule više nisu rijetkost ni u Dalmaciji. Ciklički se ponavljaju svakih nekoliko godine pa se postavlja logično pitanje-hoće li se napokon ulagati u zaštitu voćnjaka ili će svaka nova godina donositi istu katastrofu?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....