Ovi podaci su alarmantni: uskoro će nam nedostajati čak 600 obiteljskih liječnika! Pedijatara i ginekologa kronično fali

Primarnu zdravstvenu zaštitu ozbiljno narušavaju kadrovski minusi i preopterećenost liječnika, pokazalo je anketno istraživanje za 2024. godinu koje je provela Hrvatska liječnička komora.

Hrvatskoj trenutno nedostaju 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara, pri čemu je nedostatak pedijatara i ginekologa sada već kroničan.

Pri tome treba imati na umu i da je 300 obiteljskih liječnika starijih od 65 godina, pa bi u idućim godinama minusi lako mogli biti i još crveniji.

Tako su prošle godine samo četiri županije imale nedostatak manji od 20 posto kada je broj ginekologa u pitanju: Osječko-baranjska županiji nedostajala su tri ginekologa, odnosno 13 posto od predviđenog broja, Požeško-slavonskoj pet ginekologa, odnosno 17 posto, Primorsko- goranskoj četiri, odnosno 17 posto, i Vukovarsko-srijemskoj dva, odnosno 18 posto. U ostalim županijama nedostaje od trećine do preko polovine predviđenog broja ginekologa.

Kada je u pitanju Dalmacija, u Zadarskoj županiji nedostaju četiri ginekologa (31 posto), u Šibensko-kninskoj županiji također četiri (50 posto), u Splitsko-dalmatinskoj županiji sedam (20 posto), te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nedostaju tri ginekologa od predviđenih devet.

Slično je i s pedijatrijskim timovima. U ovom slučaju samo tri županije imaju manjak koji je manji od 20 posto od predviđenog broja: Splitsko- dalmatinska, kojoj nedostaje sedam pedijatara, odnosno 18 posto, u Virovitičko-podravskoj županiji fali jedan (17 posto), kao i u Primorsko- goranskoj županiji (jedan pedijatar, četiri posto od predviđenog broja).

Dalmaciji ukupno nedostaje 16 pedijatara, i to u Zadarskoj županiji njih četvero (29 posto), u Šibensko-kninskoj dvoje (29 posto), Dubrovačko- neretvanskoj troje (25 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj četvoro.

Najmanje loše stanje je kada su u pitanju timovi obiteljske medicine: Splitsko-dalmatinskoj županiji nedostaje jedan tim, Šibensko-kninskoj šest (što je deset posto ukupnih potreba), Dubrovačko-neretvanskoj šest timova (sedam posto) i u Zadarskoj županiji četiri tima, odnosno četiri posto.

Duje Klarić/Cropix

Ne iznenađuje stoga što liječnici imaju sve manje i manje vremena za pacijente. 

- Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dnevno pregledaju prosječno 44 mala pacijenta i obave 25 medicinskih konzultacija s roditeljima. Budući da nas kronično nedostaje, često skrbimo za i do 50 posto više djece od propisanog standarda za jednu ordinaciju - izjavila je pedijatrica Ilonka Artuković, jedna od autorica istraživanja. Gotovo da nemaju vremena za sistematske preventivne preglede, a i vrijeme za skrb oboljele djece im je sve kraće, što povećava i mogućnost liječničke pogreške.

Čak i u stanju kakvo je trenutno, liječnici bi lakše sa svime izlazili na kraj kada ih HZZO ne bi zatrpavao administrativnim poslom. 

Podaci pokazuju kako liječnici obiteljske medicine u domovima zdravlja obave dnevno 32 pregleda u ordinaciji, 40 kontakata zbog konzultacija i savjetovanja te čak 42 kontakta zbog administrativnih razloga. Više posla dakle otpada na "pisarstvo" nego na konzultacije ili preglede.

Kod privatnih ordinacija s ugovorom s HZZO-om omjer je otprilike sličan, 40 - 48 - 42.

Kod pedijatara, u domovima zdravlja dnevno obave u prosjeku 44 pregleda i 25 konzultacija, dok na papirologiju otpada 29 kontakata. Kod privatnika s ugovorom riječ je o 44 pregleda, 24 konzultacije i 30 kontakata zbog administracije.

Ginekolozi u domovima zdravlja uspiju obaviti 20 pregleda i 18 konzultacija, dok im birokracija "pojede" 20 kontakata dnevno, koliko je i fizičkih pregleda pacijenata. U privatnim ordinacijama taj je omjer 27 - 22 - 25.

Usporedba s istraživanjem za 2022. godinu pokazuje da se, unatoč digitalizaciji zdravstva, opseg administrativnog posla nije nimalo umanjio.

Prema istraživanju, prosječno vrijeme za pacijenta kod obiteljskih liječnika je 10 minuta, kod pedijatara 16 minuta, a kod ginekologa devet minuta!

Pri tomu je 17 posto obiteljskih liječnika kazalo kako je bilo izloženo verbalnom nasilju od strane pacijenata, kao i 18 posto u ginekologiji i šest posto pedijatara. 

Odakle toliko administracije, pitamo dr. Vikicu Krolo, zamjenicu predsjednika Hrvatske liječničke komore.

- Nakon što smo 2008. godine informatizirani, HZZO je pola stvari koje su oni do tada obavljali jednostavno prebacio liječnicima obiteljske medicine - pojašnjava ona. 

Na fotografiji: Vikica Krolo

Željko Puhovski/Cropix

Kontrola i doznake za ortopedska pomagala, trakice za dijabetičare, doznake za pelene, uloške i sl. Potom potvrde: za vozačke ispite, za upise u vrtiće, škole, fakultete. Da im ne bude dosadno, potrudili su se i iz MUP-a, pa tako liječnici obiteljske medicine kontroliraju i tko je sposoban za nošenje oružja ili upravljanje vozilom, a tu su i centri za socijalnu skrb, koji traže ispise kartona pri odobrenju inkluzivnog dodatka, a neki su čak sastavili i posebne upitnike koje bi liječnici trebali ispuniti. Zatim, tu su i invalidske komisije. 

Potom, tu je i e-naručivanje, pri čemu opet za neke pretrage obiteljski liječnici mogu naručiti pacijenta, a za neke ne. Nakon što pacijent i obavi pregled u bolnici, specijalist ga ponovno šalje njegovu obiteljskom liječniku kako bi ga naručio na preglede koje traži specijalist - iako bi logika nalagala kako bi puno racionalnije i efikasnije bilo da ga odmah u bolnici naruče na daljnje pretrage. U pravilu to tako ne funkcionira -pojašnjava dr. Krolo.

- Kada mladi liječnici vide koliko vremena trošim na administraciju, a koliko na pacijenta, budu frustrirani jer to nije ono za što su se školovali. Za pacijente nam u radnom danu ostane jedva 30 posto vremena - kaže ona.

Pa dobro, svi su podaci alarmantni, svi su problemi dijagnosticirani, a za dobar dio Liječnička komora ima predloženu i terapiju. Jesu li možda zaboravili javiti Ministarstvu da postoje problemi s obzirom na to da se ništa ne događa? Možda u Ministarstvu ne znaju za probleme?

Dr. Krolo se na ovu sugestiju slatko nasmijala.

- Već deset godina upozoravamo na trendove koji su svi vodili prema sadašnjem stanju u zdravstvu. Svakom ministru nakon imenovanja prve riječi bile su "primarna zdravstvena zaštita". Kako je treba obnoviti, kako je treba unaprijediti, rasteretiti liječnike... I što se dogodilo? Ništa! Pogledajte npr. broj liječnika: u bolnicama ih je 9800, od čega 3600 specijalizanata. Prije 10 godina u bolnicama je bilo 6600 liječnika. Valjda to sve govori!

Istina, kaže dr. Krolo na kraju, u zadnje vrijeme se popravio materijalni status liječnika, no liječnici u bolnicama i dalje imaju puno više prilika za dodatnu zaradu od onih u primarnoj zaštiti.

- Ali i za taj porast plaća morali smo u štrajk - podsjeća dr. Krolo kao odgovor na hvalu Ministarstva.