Pet pravila za starije od 40 godina. Evo kako dočekati duboku starost: Što vježbati? Kako jesti? Koje preglede obaviti?

Pet važnih pravila za osobe koje su starije od 40 godina: evo kako dočekati duboku starost, uz što manje posjeta liječniku. No, ove savjete trebali bi uvažiti i mlađi...  

/Shutterstock

1. HRANA

Jedite umjereno svega, ne pretjerujte u mesu, ali ga možete, sukladno smjernicama nutricionista, imati povremeno na tanjuru. S mesom jedite salate, začinite ih jabučnim octom i maslinovim uljem. Jedite barem jednom tjedno ribu, najbolje s prilogom od povrća poput blitve. Salame i sve prerađene proizvode (paštete, mesne doručke, konzerve) izbjegavajte u širokom luku. Jedite dosta povrća, voća, ubacite šaku orašastih plodova dnevno. Smanjte konzumni šećer, slatkiše, izbacite proizvode iz pekarnica, fast food, smanjite kruh, sami ispecite doma integralni. Sir jedite umjereno, jaja vam neće naškoditi ako ih jedete umjereno, a često bi trebalo jesti i običan jogurt. Pun je probiotika i kalcija koji je bitan za održavanje zdravih kostiju. 

/Shutterstock

2. PIĆE

Ne pijte gazirana pića, čak ni ona umjetno zaslađena i s oznakom "zero sugar". Naime, čak i ona, po posljednjim istraživanjima, mogu jako štetiti. Voda je najbolje piće, a nekad može i nezaslađeni ili blago zaslađeni čaj, te limunada. Stevia se pokazala kao siguran zaslađivač, pa limunadu možete zasladiti njom, kao i kavu koju možete piti, jer je pokazala razne benefite, ali nemojte pretjerivati. Alkohol ne pijte, i najmanje količine štete organizmu. Ako pijete, neka to bude izuzetno rijetko i u specijalnim prigodama. Ne povodite se za onom da dnevno jedna čaša vina poslije ručka ili pivo ne štete. Štete. 

/Shutterstock

3. VJEŽBANJE I REKREACIJA

Kretanje je izuzetno važno kako biste u dobrom ili relativno dobrom zdravlju dočekali starost. Vježbanje prevenira padove, a ako i padnete, bit ćete otporniji. Naime, u starosti jedan ozbiljan pad može značiti i težu invalidnost i nemogućnost samostalnog života. Koje vježbe odabrati? Sve dolazi u obzir: brzi hod, vježbe snage u teretani, HIIT treninzi (intervalni treninzi kroz izmjenu napornog treninga i odmora u istom trenigu), grupni treninzi, pilates. Bitno je barem malo se oznojiti i biti aktivan 3 do 4 puta tjedno, po sat, sat i pol vremena. O vrstama treninga, s obzirom na vašu dob i zdravstveno stanje, najprije se posavjetujte s liječnikom i iskusnim trenerom da ne bi bilo nepovoljnih posljedica. 

/Shutterstock

4. OSTALE DOBRE NAVIKE

Probajte odlaziti na spavanje u približno isto vrijeme. Dobar i uredan ritam spavanja bitan je za dobru psihu, imunitet. Nabavite kućnog ljubimca, mačku, psa, dokazano je da smanjuju anksioznost, poboljšavaju imunitet i produžuju život. Bitno je boraviti i u prirodi, povremeno na suncu, ne se pržiti, ali redovno i umjereno izgalanje dnevnom svjetlu i suncu potrebno je i zdravo. Također, rješavajte križaljke, imajte neku zanimaciju, nemojte sve slobodno vrijeme potrošiti ispred televizora, previše gledanja TV-a  znak je da polako kopnite. Zašto križaljke? One održavaju ‘budnima‘ naše neurone. Od suplemenata možete dnevno popiti multivitamin iza obroka, zajedno s omega 3 masnim kiselinama. Također, savjetujte se s farmaceutom o mogućem uzimanju vitamina D3 u kombinaciji s vitaminom K u vrijeme zime, te magnezija. Status vitamina D možete doznati i medicinskom pretragom, a magnezija ima nekoliko vrsta, informirajte se koja je vrsta najbolja za vas.  

/Shutterstock

5. POSJET LIJEČNIKU

Jednom godišnje treba napraviti veliki sistematski pregled. Liječnik će znati što vam točno treba. Možete se obratiti liječniku opće prakse da vam da uputnice, a ako vam se žuri i želite sve obaviti u dan-dva, onda sistematski možete napraviti i kod privatnika, koštaju od 300 do 600 eura.

Što se pregledava?

Krv: KKS, SE, GUK, HbA1C, ureja, kreatinin, urati, AST, ALT, GGT, bilirubin, kolesterol, HDL-kolesterol, LDL-kolesterol, trigliceridi, TSH, T3, T4, K, Na, FE, TIBC, UIBC, LDH, feritin, hs Troponin, vitamin D, D-dimeri, HOMA indeks. Tu spada i kompletna pretraga urina, potom stolica na okultno krvarenje, kao i tumorski markeri:  CEA, CA 19-9, CA 125 i CA 15-3. 

Tu je i EKG, spirometrija, CD srca, a na indikaciju: RTG pluća, ergometrija, denzitometrija. UZV abdomena , UZV štitnjače, CD-UZV karotida, ginekološki pregled sa UZV, Papa test, UZV dojki i 3D mamografija. Tu je pregled oftalmologa. Zatim na kraju dolazi klinički pregled, mjerenje tlaka, mjerenje zasićenost kisika u krvi, izračun indeksa tjelesne mase i kardiovaskularnog rizika.