StoryEditorOCM
DubrovnikSVJETSKI REKORD

Prometni stručnjak secirao je dubrovačku ‘zonu posebnog režima‘: u 9 mjeseci napisano 34 milijuna eura kazni!? Kako?

Piše Silvia Rudinović
3. ožujka 2026. - 11:58
Marušić upozorava na propuste u dubrovačkom slučaju zone posebnog režima prometovanja oko spomeničke jezgre, prvom takvom primjeru u HrvatskojCropix

Kazne za neovlašteni ulazak u zonu posebnog režima prometovanja oko dubrovačke spomeničke jezgre tijekom prošle godine dostigle su 34 milijuna eura. Ta je nestvarna brojka iznos godišnjeg troška vrtića i osnovnih škola, odnosno predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u Dubrovniku. Stoji li iza desetaka tisuća prekršaja svjesno kršenje propisa ili manjkavost sustava, odgovorio je naš poznati prometni stručnjak.

Neosporno je pravo jedinice lokalne samouprave da, radi zaštite povijesne jezgre, sigurnosti pješaka i protočnosti prometa, propiše poseban prometni režim. Jednako tako, neosporno je njezino pravo kazniti neovlašteni ulazak u zonu. Uspostava sustava kontrole i kažnjavanja nije sporna, štoviše, u gradovima s izrazitim turističkim opterećenjem često je i nužna, kaže prometni stručnjak Željko Marušić, redoviti profesor u trajnom zvanju, ali upozorava i na propuste u dubrovačkom slučaju zone posebnog režima prometovanja oko spomeničke jezgre, prvom takvom primjeru u Hrvatskoj.

– Ključno je pitanje transparentnosti postupka i odgovornosti. S prometnog aspekta, učinkovit sustav upravljanja zonom posebnog režima mora imati tri elementa: jasnu i nedvosmislenu signalizaciju, pravodobnu i transparentnu informaciju korisnicima – posebno turistima, te sustav sankcioniranja koji je pravičan, pravno održiv i provediv. Ako jedan od tih elemenata izostane, dolazi do masovnih prekršaja koji više ukazuju na manjkavost sustava nego na svjesno i namjerno kršenje pravila – komentirao je Marušić.

image

I ulazak u zonu posebnog prometnog režima oko dubrovačke povijesne jezgre može biti skup

Tonći Plazibat/Cropix

Nakon izjave dubrovačkoga gradonačelnika Mata Frankovića kako pravnici rade na prijedlogu izvansudske nagodbe s rent-a-car agencijama, ukazano je na niz pravno dvojbenih pitanja. Jedno od njih glasi: tko je odgovoran i tko plaća kaznu za kršenje gradske odluke o uvjetima ulaska, prometovanja i izlaska iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni grada Dubrovnika, vozač ili agencija?

– Prema temeljnim načelima prekršajnog prava, odgovornost za prekršaj snosi počinitelj, dakle osoba koja je upravljala vozilom u trenutku ulaska u zonu bez valjane propusnice. U slučaju rent-a-car vozila, to je najmoprimac, odnosno korisnik vozila, a ne agencija, osim ako se ne utvrdi da je pravna osoba na neki način poticala, omogućavala ili propustila spriječiti prekršaj unatoč postojanju zakonske obveze nadzora.

Rent-a-car agencije su vlasnici vozila, ali nisu nužno i počinitelji prekršaja. Njihova odgovornost može postojati samo ako je tako izrijekom propisana posebnim propisom. Primjerice, kroz objektivnu odgovornost vlasnika vozila uz mogućnost oslobađanja dostavom podataka o vozaču. U suprotnom, prebacivanje tereta gotovo 16.000 kazni, u ukupnoj vrijednosti od oko 29 milijuna eura, na pravne osobe otvara ozbiljna pitanja razmjernosti i pravne održivosti. Dodatno, činjenica da su prekršaji počinjeni ljeti, a kazne počele pristizati tek od prosinca stvara operativni problem.

U praksi, rent-a-car agencije često više nemaju neposredan kontakt s korisnicima, a dio njih su strani državljani. Ako sustav nije bio postavljen tako da se prekršaji pravodobno individualiziraju i usmjere prema stvarnim vozačima, tada se teret administrativne neučinkovitosti ne bi smio automatski prebacivati na vlasnike vozila – komentira prof. Marušić.

Na izjavu o mogućoj inicijativi nagodbe, sugovornik kaže kako se „ona može tumačiti kao pokušaj smanjenja pravnog rizika i dugotrajnih sudskih postupaka”.

– Međutim, postavlja se pitanje stvara li se time presedan prema kojem će vlasnici vozila snositi kolektivnu odgovornost za ponašanje korisnika, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice za poslovanje rent-a-car sektora u turističkim središtima. Ta je odluka višestruko sporna. Ako je postupak pravno utemeljen, kazne se trebaju potpuno podmiriti, jer bi u protivnom nastala šteta za gradski proračun, a time i za građane. Time bi gradonačelnik i odgovorne osobe mogle počiniti kazneno djelo, po Kaznenom zakonu čl. 246., Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, i čl. 247., Prijevara u gospodarskom poslovanju – mišljenje je prof. Marušića.

image

Stoji li iza desetaka tisuća prekršaja svjesno kršenje propisa ili manjkavost sustava?

Tonći Plazibat/Cropix

Njegovo je mišljenje da se pristajanjem na plaćanje kazne na temelju izvansudske nagodbe u sličnu opasnost dovode i same rent-a-car kuće.

– Grad bi trebao zatražiti obustavu pravnog postupka naplate štete, zatražiti od rent-a-car tvrtki informacije o korisnicima vozila odgovornih za počinjenje konkretnih prekršaja te protiv njih pokrenuti pravni postupak naplate kazne, neovisno o tome jesu li građani Republike Hrvatske ili stranci – smatra Marušić i nudi prijedloge kako se i 2026. godine ne bi ponovila ovakva neželjena situacija.

Najprije, ističe da je prijeko potrebna jasna i nedvosmislena signalizacija.

– Trebalo bi napraviti tri uzastopne signalizacije približavanja zoni zabrane prometa, tako da se vozači mogu pravodobno preusmjeriti, odnosno vratiti – poručuje Marušić.

Drugi je prijedlog pravodobna i transparentna informacija korisnicima, posebno turistima.

– Treba izraditi kratku videouputu o prometnim pravilima u Dubrovniku, vezanu za zonu zabrane prometa, na svim ključnim jezicima, koja bi preko internetske platforme bila poslana osobi koja unajmljuje automobil. Ona je prije preuzimanja vozila treba pregledati i potvrditi da je razumjela, i to bi se trebalo unijeti u ugovor o iznajmljivanju vozila, kojim bi bilo definirano da kaznu za prometne i komunalne prekršaje koje počini unajmljenim vozilom snosi vozač – kaže sugovornik.

image

Željko Marušić

Tonći Plazibat/Cropix

Treći je savjet pravičan, pravno održiv i provediv sustav sankcioniranja.

– Trebalo bi napraviti sustav informiranja koji bi u realnom vremenu, dakle odmah, obavještavao rent-a-car tvrtke o prekršaju koji je počinio NN vozač iznajmljenim vozilom njihove tvrtke, a rent-a-car tvrtke bi komunalnim službama Grada odmah prosljeđivale podatke o vozaču koji je počinio prekršaj i njega bi pri vraćanju vozila čekao prekršajni nalog, te bi kaznu u 50-postotnom iznosu mogao platiti u roku od tri dana ili se suočiti s pravnim postupkom – predlaže prof. Željko Marušić.

{infobox–red_full}601929{/infobox–red_full}

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. ožujak 2026 12:16