Čime nas sve truju? Ilegalni pesticidi koji se koriste u poljoprivredi uzrok su masovnih pomora pčela diljem Hrvatske. Za pčele kao i za ljude su najopasniji insekticidi,a među njima se posebno ističu neonikotinoidi. Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da tretiranje čak i sjemena bilja može izlučiti toksičnu koncentraciju. Problem leži u nezakonitoj i nestručnoj primijeni kemijskih pesticida u bilo kojoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa čak i u vrtovima hobista koji proizvode samo za vlastite potrebe, a koriste kemiju primjerice protiv rasta korova ili protiv nametnika.
Glavni uzrok pomora pčela posljednjih je godina bilo tretiranje uljane repice, važne ratarske kulture za pčelare i pčelinje paše. Problem kod pomora pčela najvećim dijelom stvara manji broj poljoprivrednika koji iz neznanja naprave velike greške prilikom tretiranja pojedinih ratarskih kultura pesticidima i drugim zaštitnim sredstvima, koja su najčešće u Hrvatskoj zabranjeni, a često su glavni uzročnik pomora pčela, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Kako bi se ovi problemi prevenirali Hrvatskoj poljoprivrednoj komori održan je zajednički sastanak četiri odbora - Odbora za pčelarstvo, Odbora za voćarstvo, Odbora za povrtlarstvo i krumpir te Odbora za ratarstvo, na kojem se razgovaralo o načinu na koji je potrebno osvijestiti poljoprivredne proizvođače biljnih kultura o važnosti pčela i njihovoj zaštiti te sprečavanje potencijalnog pomora kakvi su se događali unazad nekoliko godina, kao i o međusektorskoj suradnji između proizvođača.
Ratarske kulture su pčelinje paše i jako su bitne u našoj proizvodnji i proizvodnji pčelinjih proizvoda. Zato je potrebna snažna komunikacija i suradnja na svim razinama i kontrola na terenu. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između pčelarskog i ostalog poljoprivredno-proizvodnog sektora kako bi se trovanje pčela svelo na minimum, kazao je predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić.
Stručnjak Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Milorad Šubić naglašava opasnosti nezakonite i nestručne primijeni kemijskih pesticida u bilo kojoj poljoprivrednoj proizvodnji koja dovodi do masovnog pomora pčela.
Od 2014. na snazi je Zakon o održivoj uporabi pesticida – pokrenuta je edukacija poljoprivrednika, zbog čega se vjerovalo da će se, nakon te obuke, opasnost za pčelarstvo smanjiti, no dogodilo se suprotno, istaknuto je Šubić.
Kako je naglasio poljoprivrednici diljem svijeta koriste za pčele vrlo opasne kemijske spojeve dok je Europska unija zabranila njih više od 900. Poljoprivreda za pčele nije nikad bila opasna kao danas budući da se kroz ilegalnu trgovinu pesticida plasira ono što je zabranjeno u EU. Kako je naglašeno poljoprivrednici posežu za ilegalnim sredstvima, a najbolji je primjer tretiranje repičinog sjajnika, budući da nema učinkovite strategije protiv tog štetnika.
-Kad poljoprivrednik nema učinkovito rješenje, poseže za nekim alternativama koje su prisutne kod susjednih zemalja. Svaki poljoprivrednik koji planira tretirati usjev s opasnom djelatnom tvari dužan je informirati Hrvatski pčelarski savez, a za svako nepridržavanje – postoji novčana kazna. Kad se desi neki pomor, najbliže parcele idu u nadzor i kontrolira se jesu li ispunili tu obavezu, i to je na snazi od travnja 2022. godine, kazao je Šubić.
Stručnjaci s kojima smo razgovarali se slažu da je najveći problem danas u Hrvatskoj ilegalan uvoz zabranjenih sredstava za zaštitu bilja iz susjednih zemalja, koji ugrožavaju ne samo pčele već i ljudsko zdravlje.
Međutim, poljoprivrednici tvrde da nitko ne želi namjerno izazvati pomor pčela ili neke bolesti kod ljudi. Tvrde da je više je riječ o neznanju i neimaštini, odnosno lošoj poziciji i financijskoj situaciji ratara koji zbog zaštite svoje proizvodnje sve čine kako bi imali veću i kvalitetnu proizvodnju zbog čega pojedinci posežu za zabranjenim zaštitnim sredstvima. Činjenica je da jedan broj ljudi to radi iz neznanja -no ako i naprave štetu pčelama indirektno naprave štetu i sami sebi, slažu su ratari, pčelari, voćari i povrtlari.
Istraživanja i studije ekoloških udruga donose dramatične brojke prema kojima je Hrvatska među najlošijima u Europi po pitanju ostataka za zdravlje štetnih pesticida primjerice u zelenoj salati ili jabukama.
Za zaštitu od sive plijesni i truleži salata se na hrvatskim poljima masovno tretira fungicidima na bazi ciprodinila čija je karenca (vrijeme od tretiranja pa do konzumacije) najmanje 14 dana ili insekticidom lambda-cihalotrinom (karenca od 21 dan). I nakon protoka tog roka razina ostataka pesticida na listovima salate je prevelika i ne može se isprati pod mlazom vode. Osim u zelenoj salati i povrtlarstvu lambda- cihalotrin (poznatiji pod imenima Karate Zeon, Estrella, Ascot) koristi se za suzbijanje štetnike u voćarstvu, na vinovoj lozi, šećernoj repi, uljanoj repici, nadalje krumpirovu zlaticu. Ovaj preparat javnosti je poznatiji kao insekticid koji je korišten za suzbijanje moljaca koji su brstili i uništavali šimšire diljem Europe u čemu se pokazao kao najučinkovitiji. Međutim, nije isto primijeniti ga na ukrasnom bilju i povrću ili voću za ljudsku ishranu.
Poljoprivrednici se ljute što im se zabranjuje upotreba nekih pesticida, kažu da nema odgovarajuće zamjene pa biljke ostaju nezaštićene što u konačnici dovodi do manjih prinosa. Međutim, i Europska komisija kalkulira. Umjesto stroge zabrane „zabranu“ pronašli su solomonsko rješenje za opasne pesticide štetne za ljudsko zdravlje pa ih nazivaju „kandidati za zamjenu“. Tako bi se dokazano kancerogene tvari iznimno štetne za razvoj nerođene djece i toksične za okoliš zamijenile manje lošijim ali u konačnici ipak štetnim za zdravlje ljudi.
U Hrvatskoj je u primjeni 41 aktivna tvar, herbicida, fungicida, insekticida čija je primjena u poljoprivredi toksična i predstavlja veliki rizik za zdravlje ljudi. Riječ je o sredstvima za zaštitu bilja, čije je djelovanje dokazano štetno za okoliš, ljude, pčele i ostale životinje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....