Mlijeko autohtone hrvatske pasmine buša moglo bi postati važan saveznik u borbi protiv raka i kroničnih bolesti, pokazuje novo istraživanje koje su proveli Vlatka Gantner, Krešimir Kuterovac, Marko Samardžija, Zvonko Steiner, Ranko Gantner i Klemen Potočnik.
Znanstvenici su tako otkrili da mlijeko buše ima izrazito povoljan sastav masnih kiselina s potencijalnim antikancerogenim učinkom.
- Mlijeko buše sadrži veće udjele konjugirane linolne kiseline (CLA), alfa-linolenske kiseline (ALA), EPA i DHA u usporedbi sa simentalskim mlijekom-navode autori u svom istraživanju koje je predstavljeno i na 1. Međunarodnom simpoziju o stanju i zaštiti autohtonih pasmina, koji je organizirao Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, prenosi agroklub.com.
Autohtona pasmina
Buša, poznata po svojoj izdržljivosti i prilagodbi na skromne uvjete ispaše, stoljećima je bila dio hrvatske ruralne tradicije. No, novija istraživanja otkrivaju da se iza njezine skromne vanjštine krije vrhunska nutritivna vrijednost.
-Buša je genetski prilagođena ekstenzivnim uvjetima uzgoja, a njezino mlijeko odražava prirodnu prehranu i bogatstvo pašnjaka, objašnjavaju autori studije.
Upravo takav način prehrane, bogat biljnim izvorima omega-3 masnih kiselina, izravno utječe na lipidni sastav mlijeka. Rezultati pokazuju da bušino mlijeko ima čak 35,5 % jednostruko nezasićenih masnih kiselina (MUFA) i 5,6 % višestruko nezasićenih (PUFA), dok je kod krave simentalke taj udio manji (31,7 % MUFA i 4,8 % PUFA).
Znanstvenici ističu da se određene masne kiseline iz mlijeka – osobito CLA, EPA i DHA – povezuju s antitumorskim djelovanjem, smanjenjem upalnih procesa te pozitivnim učinkom na kardiovaskularno zdravlje.
-Zbog povoljnog masnoćnog profila, mlijeko buše ima visoku nutritivnu i funkcionalnu vrijednost te bi njegovo uključivanje u prehranu moglo doprinijeti prevenciji kroničnih bolesti, navode u zaključku istraživanja.
CLA, koja se prirodno javlja u mlijeku preživača, poznata je po svojoj sposobnosti da inhibira rast tumorskih stanica, dok omega-3 masne kiseline (EPA i DHA) uravnotežuju imunosni odgovor i štite stanične membrane od oksidativnih oštećenja.
Znanstvenici naglašava važnost očuvanja buše kao dijela nacionalne genetske baštine i resursa za razvoj funkcionalnih mliječnih proizvoda s dodanom vrijednošću – poput sira, jogurta ili fermentiranih napitaka s oznakom izvornosti.
- Očuvanje ove pasmine ima dvostruku vrijednost – čuva biološku raznolikost i omogućuje razvoj zdravijih prehrambenih proizvoda, zaključuju autori.
Mlijeko za lijek
Znanstveni dokazi sada potvrđuju ono što su naši preci intuitivno znali – mlijeko buše nije samo hrana, već i lijek iz prirode.
Ako se rezultati ovih istraživanja potvrde dodatnim studijama, Hrvatska bi mogla postati prepoznatljiva po autohtonom mlijeku s potencijalnim zaštitnim učinkom protiv raka – proizvodu koji spaja tradiciju, znanost i zdravlje.
Zanimljivo je da, unatoč ugroženosti pasmine, Hrvatska još uvijek čuva oko 6 300 uzgojno valjanih grla buše. Posebno se ističe Ličko‑senjska županija, gdje je u 2023. godinu uzgajano 1 715 krava i 127 bikova. Ta županija drži 43 posto ukupnog broja krava buše u Hrvatskoj i 40 posto bikova te pasmine.
Iako mlijeko buše ima izuzetnu nutritivnu vrijednost, njegov potencijal za ljudsku prehranu još se slabo koristi. Buše se uglavnom drže u takozvanom sustavu krava–tele te se rijetko muzu, a njihovo mlijeko se gotovo ne eksploatira. Zbog toga, dnevna proizvodnja mlijeka po jednoj kravi buše je ograničena i znatno manja nego kod komercijalnih pasmina (kreće se od pet do deset litara u fazi laktacije) što dodatno otežava širu distribuciju i korištenje u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....