Unatoč mnogim unutarnjim strukturnim izazovima, ovo je bila jedna izuzetno uspješna turistička godina, tvrdi Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, s kojim smo razgovarali o rezultatima sezone te smjeru i izazovima s kojima se suočava naša najuspješnija turistička regija.
– Istri već odavno nije u fokusu obarati rekorde u srpnju i kolovozu, već kvalitetno rastegnuti dolaske i noćenja u naše destinacije tijekom cijele godine. To je proces usavršavanja, ali istovremeno i utakmica koju treba dobiti na gostovanju, stoga se danas u Istri jasno i mjerljivo mogu izdvojiti zimski mjeseci sa svojom publikom, predsezona i posezona – naglašava Ivošević.
A da je tome tako najbolje pokazuju i rezultati noćenja po mjesecima: travanj je prvi puta prestigao milijun noćenja (20 posto više nego lani), lipanj je prvi puta prestigao pet milijuna noćenja (plus 29 posto), rujan je gotovo dostigao četiri milijuna noćenja (9 posto).
Godina će završiti s nešto više od pet milijuna dolazaka (plus 3 posto) te s nešto više od 30 milijuna noćenja (plus 2 posto).
– Kad malo bolje pogledamo te rezultate sva razlika noćenja u plusu je generirana u pred i posezoni. To će biti ponovno rekordna godina, no najviše veseli činjenica da se vjerodostojno ispunjavaju svi ciljevi zacrtani iz našeg Master plana razvoja turizma Istre – podvlači direktor TZ Istarske županije.
Ključna emitivna tržišta Istre i ove godine nisu podbacila, a to su redom: Njemačka, Austrija, Slovenija, Italija, Nizozemska, Poljska, Hrvatska.
Izazovi
Rekordne brojke i dostignuti ciljevi ostvareni su unatoč jednoj od najizazovnijih sezona u postpandemijskom razdoblju.
Splet međunarodnih i domaćih političkih i gospodarskih okolnosti, postavio je pred turističku industriju širok spektar izazova čije je potencijalno negativne efekte trebalo na vrijeme predvidjeti te pronaći za njih adekvatne odgovore.
– Godina 2025. je bila izuzetno zahtjevna turistička godina. I dok smo prije desetak i više godina uvijek govorili kako imamo tri do četiri izazova s kojim ćemo se morati nositi, u novije vrijeme ih je sve više i na njih imamo sve manje utjecaja. Obzirom na količinu izazova možemo ih svrstati u tri do četiri kategorije: međunarodni poredak, odnosno političke krize; financijska situacija u svijetu, posebno po regionima; stanje na međunarodnom turističkom tržištu, posebno u nama najznačajnijim emitivnim tržištima; te unutarnji strukturni problemi. Dakle, posljednjih godina govorimo o više od dvadesetak izazova, a kada se oni međusobno multipliciraju kroz godine, postaju doista veliki i složeni izazovi – sumira Ivošević uz dodatno objašnjenje:
– Ako gledamo ovu godinu onda su izazovi bili: krizno žarište u Ukrajini koje se samo širi, krizno žarište na Bliskom istoku s gotovo desetak zemalja uključenih u sukob, utjecaj ratova na opskrbne lance, inflatorni pritisak i recesijska kretanja u nama najznačajnijim emitivnim destinacijama, učinci klimatskih promjena koje sve više i mi na našem području osjećamo, pritisak na naše Jadransko more, cijeli set problematike vezano za strukturne probleme našeg gospodarstva i općenito razumijevanja važnosti turizma za Hrvatsku, pa sve do one problematike koja je isključivo vezana za pripremu, organizaciju i izvođenje jedne turističke godine.
Mi u turizmu smo naviknuti na izazove jer je svaka godina projekt za sebe. Uz dobru organizaciju, protokol suradnje privatnog i javnog sektora, konstantan monitoring na tjednoj razini je definitivno recept uspjeha.
Rezultati ipak pokazuju da su izazovi uspješno savladani, što se najbolje vidi iz podataka za istarske turističke perjanice.
Direktor Ivošević podsjeća da su ostvareni fizički pokazatelji u kategoriji istarske destinacije već godinama ustaljeni te da tu nema značajnijih promjena.
Najbolje rezultate na današnji dan ostvaruju: Rovinj 4,2 milijuna (rast od 4 posto), Poreč 3,4 milijuna (plus 3 posto), Umag 2,9 milijuna (minus 1 posto), Medulin 2,8 milijuna (na razini prošle godine), Pula 2,2 milijuna (na razini prošle godine), Funtana 2,1 milijuna (rast 4 posto), a slijede Tar-Vabriga, Vrsar, Novigrad i Labin svi s pozitivnim indeksima.
Brojevi su rasli, ali koliko je na ukupan dojam destinacije utjecao rast cijena, smještaja i usluga te kako su na tu nepopularnu činjenicu reagirali gosti?
Ivošević je i tu poslovično oprezan, poglavito kad su u pitanju cijene usluga.
– To je podatak za koji je teško generalno utvrditi precizan postotak. Prvo, Istra je velika destinacija s velikim brojem destinacija na lokalnoj razini, zatim puno je različitih segmenata od ugostiteljstva, usluga, smještaja trgovine itd. No bez obzira na heterogenost sustava u realnom životu se potvrđuje činjenica da se najkvalitetniji hoteli, kampovi, vile, restorani i razne druge atrakcije prve bukiraju i to po najvišim cijenama što samo potvrđuje da je kvaliteta usluge, servisa i smještaja ključan za odabir i kupovinu bez obzira na cijenu.
S druge strane, tamo gdje cijena ne prati razinu usluge, servisa i smještaja vrlo je vjerojatno da će to gosti prepoznati i jasno tražiti bolju ponudu s kvalitetnijim omjerom vrijednosti za novac.
Istra je poznata kao naša destinacija s najviše sadržaja u segmentu turizma visoke kategorije zahvaljujući prije svega velikom broju smještajnih kapaciteta s četiri plus i pet zvjezdica.
Koji su i ove godine bili odlično popunjeni, no prostora za napredak uvijek ima, poglavito u konkurentskoj klima kakva se u istarskom turizmu godinama uspješno razvija.
– Istra ima odlične rezultate gotovo u svim segmentima turizma, no u turizmu je status quo najveći neprijatelj. Postoje mnogobrojne lokalne, regionalne i nacionalne destinacije koje se isto tako kao i svi mi bore za što veću porciju kolača.
Iako u mnogim segmentima imamo odlične rezultate gotovo u svim tim odličnim segmentima ima dovoljno dodatnog prostora za unapređenje, za rast, za kvalitetu, za ugrađivanje dodane vrijednosti.
Stoga ono što je do jučer bilo odlično naredne godine to više ne mora imati istu reputaciju i vrijednost. Ponavljam, mnogo je izvanrednih konkurenata u svijetu, zato je naša misija da svake godine budemo u stanju iznova ponuditi nove, bolje, kvalitetnije, unaprijeđene produkte i doživljaje kako bi stalno bili u fokusu tržišta.
Inspektori u akciji
Ipak, neke izazove koji se nalaze pred istarskim turizmom u narednim će godinama ipak trebati nadići kako bi se zadržao rast i dosadašnja aktivnost cijelog sektora.
Ključan je tu problem bespravnih graditelja na području Istre s kojim se godinama "obračunava" Državni inspektorat. Vijesti o tome plasiraju se u udarnim terminima informativnih emisija, što sa sobom nužno baca sjenu na imidž cijele destinacije.
– U procesu građenja Istre kao održive i odgovorne destinacije koje možemo opisati u superlativnom tonu, nažalost ispod radara prolazili su određeni trendovi koje nismo uspjeli kontrolirati. Dobrim dijelom zato jer nisu u regionalnoj nadležnosti. Postoje segmenti u našem razvoju s kojim uopće nismo zadovoljni. Tu prije svega mislim na veliki problem nedozvoljene ili neregularne gradnje u svim mogućim oblicima i formama.
Od uzurpacije zaštićenih prostora, zelenih površina, pomorskog dobra, gradnje u zaštićenim dijelovima/parkovima prirode pa do nedozvoljene gradnje i po kriteriju gabarita, odabranih materijala pa do samog vizualnog aspekta.
Ovo je jedan aspekt priče koji više sugerira da li nadležne institucije imaju alata, kapaciteta, snage i volje provoditi zakon, ukazuje naš sugovornik, posebno ističući tzv. prekomjernu gradnju ("overconstruction") koja dovodi do masovnog turizma, a masovni do prekomjernog turizma ("overturizma"), a sve to skupa ka urušavanju gospodarskog rasta i imidža destinacije, što se već dogodilo u mnogim mjestima u Dalmaciji.
Drugi aspekt je više pragmatičan ali jednako opasan kao i prvi. Svima je poznat scenarij kojeg smo prije više od 30 godina pratili u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj... tj. monetizacija atraktivnog zemljišta odnosno bujanje nekretninskog biznisa.
S obzirom na naše prirodne ljepote bilo je logično očekivati da ćemo i mi u određenom trenutku postati atraktivni. Kako se rađa taj proces?
Multiplikativni učinak
Od jednom se stvori realan okvir u kojem nekretnine postanu vrlo tražena roba. Kreira se imidž poželjne destinacije u kojoj je vrijedno uložiti u vlastitu nekretninu. Nakon toga, ako zakoni nisu precizni pa dozvoljavaju da se može još i zaraditi od iznajmljivanja ili još bolje od preprodaje, vrlo brzo destinacija postaje "hot". Kreira se tzv. groznica nekretninskog biznisa.
Do tu je situacija legalna, čista i poželjna. Investicije u građevinarstvu, a posebno turističkog karaktera su itekako bitne, no nemaju sve investicije jednak multiplikativni učinak na širu društvenu zajednicu.
Nije isto graditi hotele, resorte, moderne resorte nove generacije mješovite upotrebe ili pojedinačne višestambene jedinice – upozorava direktor Ivošević, te šalje poruku onima koji bi ovu pošast na našoj obali trebali što prije regulirati kako ne bi došlo do kreiranja dugotrajnih negativnih trendova, ne samo u turizmu.
– Problem nastaje ako ne postoji mjera koja će odrediti kvalitativne i kvantitativne kriterije gradnje, odnosno ako ti kriteriji nemaju limite, ako ne podržavaju dobrobit i prosperitet prvo za lokalno stanovništvo pa onda i za sve ostale.
Ukoliko u tom procesu negativne konotacije postaju sve jače i nadjačaju one pozitivne, motor koji je proizvodio prosperitet se okrene naopako i započinje obrnuti proces koji proizvodi urušavanje odnosno osiromašenje.
Navedeni proces nije održiv, nije odgovoran, nije otporan te već na srednje staze nema opravdanost te dovodi do trivijalizacije destinacije u svakom pogledu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....