Sezona je iza nas, a gosti, domaći i strani, i dalje hrle u ovaj dio Hrvatske. Je li onda ovo područje naš turistički adut?

Većini turista, kad im se spomene Hrvatska, prve su asocijacije jadranske plaže, otoci i drevni gradovi na obali, more i dugo toplo ljeto.

No naša zemlja ima i druge adute. Njezin kontinentalni dio krije prava iznenađenja za ljubitelje prirode, povijesti i autentičnih doživljaja. U unutrašnjosti Hrvatske, koju često nismo ni mi sami dovoljno upoznali, spajaju se šume i rijeke, planine i ravnice, okružene bogatom kulturnom i povijesnom baštinom.

Jedinstvena je to prilika za one koji žele doživjeti ovaj dio Europe izvan špice sezone, daleko od masovnog turizma, koji zna biti zamoran za ljude željne relaksacije koja ne uključuje ni najmanji stres.

Ne znači to da turizam kontinentalne Hrvatske odlikuju samo sklad i mir na izoliranim obiteljskim imanjima. Uz seoski, sve su življi kongresni, eko i zdravstveni turizam, a najviše onaj koji se temelji na termalnim izvorima, pa je ponuda smještaja sve bogatija, a hranu koja stiže na trpezu nužno prati prefiks domaća.

Kad se kaže kontinentalna Hrvatska, prvenstveno se misli na bijeg od svakodnevice, iz velikih, zagađenih, "gužvovitih" gradova u prirodu, s ljepotama od kojih zastaje dah.

Jedno od takvih mjesta, a najpoznatije je i ovdje i u svijetu kad je u pitanju unutrašnjost Lijepe naše, svakako je Nacionalni park Plitvička jezera. UNESCO-ova je to svjetska baština, s kaskadnim slapovima i tirkiznim jezerima koja se protežu kroz guste šume. Najvažniji je to turistički adut Like.

Kopački rit, jedna od najvećih močvara u Europi, prava je oaza za ljubitelje ptica i rijetkih životinjskih vrsta. Ponos Baranje.

Planinski masivi, rijeke Drava i Mura, te brojne šumske staze idealne su za planinarenje, biciklizam, rafting i kajak, ali i za mirne šetnje daleko od gradske vreve. Iz Zagreba se zato rado ide na izlete u Međimurje, a isto vole prakticirati i Mađari i Slovenci koji žive u pograničnim područjima.

Adrenalin

Za one koji traže avanturu, kontinentalna Hrvatska nudi i adrenalinske aktivnosti, poput kanu-safarija po rijekama, posjet podzemnim špiljama ili planinarenje Papukom.

Svaki od gradova kontinentalne Hrvatske priča svoju štoriju: Varaždin, barokni dragulj, očarava baroknom jezgrom i kulturnim događanjima, dok Osijek i Karlovac pružaju spoj bogatog nasljeđa i suvremenog urbanog života.

U manjim mjestima i selima tradicija je još snažnije očuvana: festivali koji prizivaju duh renesanse, folklor, stari običaji i rukotvorine..., sve to omogućuje posjetiteljima da dožive atmosferu prošlih stoljeća, da se povežu s domaćim svijetom i sudjeluju u životu zajednice na neposredan način.

Kontinentalna Hrvatska prava je gastronomska destinacija. Svaki kraj ima svoje specijalitete: slavonski kulen i kobasice, zagorski štrukli, sirevi i med iz podravskih sela, domaća vina i voćne rakije s Korduna i Banije – što samo po sebi govori o lokalnoj tradiciji i životu ljudi koji čuvaju stare recepture.

Posjetitelji mogu sudjelovati u vinskim i gastronomskim rutama, posjetiti lokalne OPG-ove i kušati proizvode iz prve ruke, a to putovanje čini istinskim doživljajem za sva osjetila.

Sve više OPG-ova otvara svoja vrata posjetiteljima, ne samo da bi se tu odmarali i dobro jeli, nego i sudjelovali u uobičajenim aktivnostima: berbi grožđa, pripremi zimnice ili pečenju kruha u krušnoj peći..., da bi potom kušali jela od divljači ili, recimo, nadaleko čuvenu međimursku gibanicu.

U Međimurju, primjerice, posjetitelji mogu brati jabuke, pomagati u izradi sokova ili degustirati domaće kolače, u Zagorju mijesiti tijesto za štrukle i naučiti recepte koji se prenose s koljena na koljeno, dok će ih u Baranji dočekati domaći fiš-paprikaš i čaša odličnog vina.

Lovni turizam u kontinentalnoj Hrvatskoj nije samo aktivnost – to je cjelovito iskustvo koje spaja prirodu, kulturu i gastronomiju.

Prostrane šume Slavonije, Banovine, Podravine i Gorskog kotara dom su jelena, srna, divljih svinja, zečeva i fazana, a lovišta uređena prema strogim ekološkim standardima.

Lovne udruge i turističke zajednice sve više surađuju, nudeći posjetiteljima organizirane lovne aranžmane koji uključuju smještaj, stručne vodiče, fotolov, edukacije o održivom lovu i, naravno, lovačke večere.

Posjetitelji iz cijele Europe dolaze zbog autentične atmosfere i etičkog pristupa lovu. Fotolov i promatranje divljači sve su popularniji među onima koji ne love, ali žele osjetiti uzbudljivost i privlačnu tišinu šume.

Lovni turizam ima i snažnu gastronomsku dimenziju. U lovačkim domovima i restoranima poslužuju se jela od ulovljene divljači: srnetina u umaku od borovnice, pečeni fazan, divlja svinja s palentom i gulaš od jelena. Uz njih se piju lokalna vina i domaće rakije.

Zero waste

Sve više turista traži iskustva koja spajaju aktivan odmor i održivost. Kontinentalna Hrvatska idealna je za one koji žele aktivno istraživati – biciklom, pješice ili kajakom.

Biciklističke staze koje povezuju gradove i sela, planinarenje, jahanje, kajak na rijekama i wellness centri nude idealan balans između rekreacije i opuštanja.

Kontinentalni turizam posebno naglašava održivost: očuvanje prirodnih resursa, podršku lokalnim zajednicama i promicanje kulturne baštine, što ga čini privlačnim i ekološki osviještenim posjetiteljima.

Uz rijeke Dravu, Muru, Kupu i Savu uređene su brojne biciklističke i pješačke staze, a ljubitelji vode mogu istražiti Mura-Drava bike rutu, poznatu kao "Europska Amazona".

U Parku prirode Papuk posjetitelji planinare i penju se po stijenama, dok u Lonjskom polju uživaju u promatranju ptica i fotosafariju.

Zimi, planine poput Medvednice i Ivanščice, pune su skijaša rekreativaca, a ljeti se sve više populariziraju ekokampovi i glamping u prirodi.

Održivi turizam postao je temelj razvoja kontinentalne Hrvatske. Brojne destinacije ulažu u ekocertifikate, lokalne proizvode i energetski učinkovite objekte.

U Gorskom kotaru sve je više planinarskih kuća i ekosela koja koriste obnovljive izvore energije, dok Međimurje prednjači s projektima "zero waste" turističkih domaćinstava.

– Gostima objašnjavamo da hrana koju jedu dolazi iz našeg vrta, a otpad kompostiramo. Ljudi to cijene – vole znati da borave u mjestu koje poštuje prirodu – veli Marina, vlasnica OPG-a u Lici.

Ekoturizam, poljoprivreda i gastronomija čine trokut održivog razvoja koji podupire rast zajednice, a posjetiteljima nudi autentičnost. Nema tu nategnutih ili, još gore, izmišljenih priča za pražnjenje novčanika.

Jedno mjesto posljednjih godina postaje središte adrenalinskog turizma – planina Klek kod Ogulina. Legenda kaže da je Klek nekoć bio div koji je okamenjen, a danas privlači sve koji žele osjetiti uzbuđenje paraglajdinga i slobodnog penjanja.

– Kad staneš na vrh Kleka i pogledaš prema Ogulinu, srce ti stane. To je osjećaj slobode koji ne možeš doživjeti nigdje drugdje – kaže nam Maja iz Zagreba, zaljubljenica u planinarenje i paraglajding.

Zelene doline

Klek je postao meka za avanturiste – penjači dolaze zbog strmih stijena, biciklisti zbog brdskih staza, a ljubitelji visina zbog adrenalinskih letova iznad zelenih dolina.

U blizini se razvijaju i ekokampovi i planinarski domovi koji nude smještaj u skladu s prirodom – bez plastike, s lokalnom hranom i toplinom ognjišta.

Kontinentalna Hrvatska živi i kroz brojne manifestacije – od zagrebačkog Adventa i Varaždinskih baroknih večeri do renesansnih i folklornih festivala u manjim mjestima. Nezaobilazne su Vinkovačke jeseni i Đakovački vezovi. Takva događanja omogućuju posjetiteljima da osjete autentičnu atmosferu i povežu se s lokalnom zajednicom, stvarajući nezaboravne uspomene.

Kontinentalna Hrvatska nije samo puka alternativa jadranskim plažama; ona je destinacija koja spaja prirodne ljepote, povijest, gastronomiju i aktivni odmor u nezaboravno iskustvo.

Sve više turista prepoznaje njezin potencijal, tražeći autentičnost i mir izvan glavnih turističkih ruta. Ova regija zaista pokazuje da prava Hrvatska čeka da bude otkrivena i da svakom posjetitelju pruži priču za pamćenje.