U Hrvatskoj godišnje od malignih bolesti oboli gotovo 27.000 ljudi, dok trenutačno u zemlji živi oko 187.000 ljudi koji imaju ili su imali dijagnozu raka. Godišnje od posljedica malignih bolesti u Hrvatskoj premine više od 13.000 osoba. Zastrašujući su ti podaci koji sugeriraju da kod nas gotovo nema obitelji koja nije osjetila što to znači u svojoj okolini imati onkološkog bolesnika.
Svi koji su iskusili tu gorku sudbinu dobro znaju kako je jedna od važnih stavki o kojima treba voditi računa tijekom liječenja tih teških bolesti i prehrana.
Gotovo sve oboljele od malignih bolesti muče slična pitanja. Što jesti tijekom liječenja? Koju hranu treba izbaciti s jelovnika? Što jesti kada imate mučnine i povraćanje? Kako se pripremiti na kemoterapiiju?
Odgovore na brojna pitanja u vezi načina prehrane oboljelih od malignih bolesti tijekom liječenja pokušale su dati kliničke nutricionistice iz KBC-a Split Dora Bučan Nenadić i Marija Selak, koje su održale zanimljivo predavanje na tu temu u šibenskoj Kući umjetnosti "Arsen".
- Nutritivna skrb je iznimno važna, jer iz svakodnevnog iskustva kroz ambulantni rad se često susrećemo s problemima odgode liječenja ili prekidanja terapija baš zato što organizam nije dobro uhranjen. U tim slučejvima se javlja tumorska kaheksija i počinje se mršavjeti. Zašto? Zato što ljudi iz straha koji je prirodan u tim trenucima nekako poizbacujete sve iz jelovnika zato što je tako rekla susjeda, baba, tetka ili strina, odnosno svi koji su uključeni u vaše živote. Međutim, to je pogrešno, jer samo kroz održavanje mišićne mase i adekvatan energetski unos pacijenti će uspjeti svoju onkološku terapiju odraditi od početka do kraja. Ili, samo dobro uhranjeno tijelo s adekvatnim proteinskim i energetskim unosom će se uspjeti izboriti i uspjeti proći cijelu terapiju - kazala je dr. Bučan-Nenadić.
Prema njezinim riječima, teško je dati neki generalni odgovor na pitanje što jesti tijekom liječenja od malignih bolesti budući da svaki tip tumora, ali i način liječenja, zahtijeva specifičnu nutritivnu skrb:
- Cilj svakog nutricionista koji radi u bolnici ili nekom savjetovalištu je da vam priđe na individualni način. Odnosno, da svatko đođe kod nas "jedan na jedan" i da mi uđemo kompletno u anamnezu pacijenta kako bismo mogli odrediti pravi i ciljani nutritivni plan - veli klinička nutricionistica Bučan-Nenadić.
Gladovanjem nećete ‘ubiti‘ tumor
Ona ističe kako je vrlo važno dobro pripremiti tijelo za liječenje i terapije koje slijede kada se pacijentu dijagnosticira tumor:
- Svaka od terapija koja čeka pacijenta oboljelog od tumora bti će svojevrsni atak na njegov organizam. Ako taj organizam nije dobro uhranjen, kako ćemo dalje provoditi liječenje? Pa, ne može ni Ferrari voziti bez goriva! Vi morate jako dobro pripremiti tijelo da biste mogli ići u tu borbu. Ako vi izbacite sve s jelovnika, jer mislite da ćete tumor izgladnjeti, nemojte zaboraviti da ćete izgladnjeti i zdravu stanicu. Nitko sretniji od nas nutricionista ne bi bio kada bi pacijentima mogao reći - evo jedite ovo, time ćete nahraniti zdravu stanicu a tumorsku nećete. Na žalost, to nije moguće. Sva hrana koja hrani zdravu stanicu - hrani i onu tumorsku. Da zaključim, strogo individualizirana prehrana je najvažnija - kaže stručnjakinja iz splitskog KBC-a.
Marija Selak, klinička nutricionistica, odgovorila je zašto je važna prehrana za svakog pacijenta oboljelog od malignih bolesti:
- Pothranjenost se bilježi od 20 do čak 70 posto onkoloških pacijenata. Takav pacijent nije spreman za liječenje s obzirom da pothranjenost predstavlja rizik u uspješnosti terapije. S druge strane, adekvatna prehrana će pacijentu dati snagu i otpornost, smanjiti rizik od infekcije i olakšati podnošenje nuspojave terapije čime se podupire kontinuitet liječenja bez neželjenih prekida.
Nadalje, ključni cilj nutritivne terapije je očuvanje tjelesne i mišićne mase, odnosno prevalencija sarkopenije s kojom se stalno borimo. Studije su dokazale da pacijenti s adekvatnom mišićnom masom imaju bolju uspješnost liječenja. Dakle, u kontekstu onkološkog liječenja prehrana bi odmah nakon dijagnoze trebala biti jako bitan dio, pa čak u konačnici i sama terapija u velikom postotku u smislu potpore - govori nutricionistica Selak.
Što pacijent treba činiti kada mu bude dijagnosticiran tumor?
- Odgovarajući na to pitanje s kojim se često susrećemo mogu izdvojiti nekoliko standardnih savjeta. U startu treba jesti češće i manje obroke. Idealno bi bilo imati pet-šest obroka dnevno što je posebno važno u ranoj fazi bolesti kada apetit lagano opada.
Također, vrlo je važno očuvati tjelesnu aktivnost, barem onu laganu kao što su šetnje. To će bolesnicima poboljšati i apetit i raspoloženje, ali i crijevni motilitet - savjetuje Selak.
Onkološki bolesnici sve češće koriste oralne nadomjesne pripravke:
- Oni su vrlo korisni kada sam spontani unos hrane nije dovoljan, kada riskiramo manjak mišićne i tjelesne mase. Onkolog u suradnji s nutricionistom prepisuje adekvatni oralni nutritivni suplement. Sretni smo što imamo brojne varijante tih suplemenata kojima možemo spriječiti nutritivni deficit i omogućiti očuvanje terapijske sposobnosti pacijenta - ističe klinička nutricionistica iz KBC-a Split.
U javnost postoji puno mitova o vezi hrane i tumora?
- Ah, rekla bih da su to "slavni" mitovi. U praksi dobijemo jako puno pitanja na tu temu. Bilo bi super da postoji temelj za neki od tih mitova i da vam mi možemo reći- ako eliminirate ugljikohidrate, ako eliminirate šećer, ako eliminirate fruktozu ili glukozu, ili nešto što god to bilo - vi ćete riješiti tumor. Vjerujte, nutricionisti bi bili najsretniji da postoji tako jednostavno rješenje.
Inače, kada govorimo o mitovima, prvi i najčešći je da šećer hrani karcinom. Na žalost, nema dokaza da će dijeta bez šećera smanjiti rast tumora - kazala je Selak, a njezina kolegica Bučan-Nenadić dodala:
- Tko je najveći potrošač glukoze u organizmu? Mozak! Ako pacijent apsolutno izbaci glukozu neće mu ni mozak raditi!- dajući još jedan kontra argument mitu kako onkološki bolesnici iz prehrane trebaju izbaciti šećer.
Jedan od mitova je i da post pomaže u liječenju karcinoma?
- Da, i to je jedan od mitova jer postom riskiramo energetski deficit. U slučaju smanjivanja ili izbjegavanja obroka riskiramo odgađanje terapijskih ciklusa što nam definitvno nije poanta - odgovara nutricionistica Selak.
A što je s tezom da određena hrana liječi karcinom?
- Ponavljamo po tko zna koji put, ne postoji robusni klinički dokazi koji bi potvrdili da određena hrana liječi karcinom ili da ćemo eliminacijom određene hrane ili skupina namirnica smanjiti rizik od nastanka karcinoma, jednako kao što ne postoji dokaz da ćemo hraniti karcinom s druge strane - ističe stručnjakinja iz splitskog KBC-a.
Kako se boriti protiv mučnine
Onkološki bolesnici tijekom liječenja susreću se s nizom neugodnih nuspojava terapija koje primaju. Što im možete savjetovati da što lakše prebrode te tegobe?
- Primjerice, oni pacijenti koji imaju problema s mučninom trebali bi birati hladnu hranu. Naime, kod mučnina hrana koja je poslužena topla ili vruća dodatno će proizvoditi mirise koji će provocirati tu mučninu. Dobre su i suhe namirnice, recimo pudinzi, koje pomažu kod jutarnje mučnine. Zgodan zna biti i svježe rendani đumbir poslužen kao čaj ili kristaliziran.
Nadalje, mekana i hladna hrana će smanjiti iritaciju usne šupljine ili oralni mukozitis koji se često javlja tijekom liječenja. Poželjna hrana kod takvih tegoba je jogurt, pire ili smoothie. Naravno, treba izbjegavati kiselo, jako začinjeno, ljute namirnice... je ono što bismo trebali poštovati. S druge strane, zgodna zna biti slamka za piće jer tako tekućina preskače prvi dio usne šupljine koji često zna biti iziritiran.
Još jedan problem koji se javlja tijekom liječenja su i suha usta. U takvim slučajevima, savjet je da se često piju gutljaji vode, da se koriste razni umaci, juhe, da se žvače žvakaća guma bez šećera za stimulaciju produkcije sline. Dobre su i kockice smrznutog ananasa zbog svog enzima koji čisti usnu šupljinu i potiče izlučivanje sline.
Sve ovo što sam spomenula nisu nikakvi lijekovi, ali su mali koraci koje pacijenti mogu napraviti u ovakvim situacijama.
Kod proljeva je korisna ona stara dobra "BRAT" dijeta koja se dugo održala i definitvno je najbolja, a čine je banana, riža, pire od jabuka i tost. Ona će smanjiti crijevni motilitet u razdobljima proljeva. Naravno, treba izbjegavati mliječne proizvode, posebice one s velikim postotkom mliječne masti, i općenito masne namirnice.
Ono što pacijenti često zaborave je činjenica da s proljevima gubite i tekućinu, a samim time i elektrolite. Nadoknada elektrolita je ključna. Ukoliko volite, ili ste voljni probati, za takve stvari dobra je kokosova voda ili oralne rehidracijske soli - govori Selak.
Česta tegoba kod onkoloških pacijenata je i gubitak apetita.
- U takvim situacijama dobro bi bilo uzimati male, česte i kalorijski guste obroke. Kad govorimo o energetski gušćim obrocima, kalorije se često lakše podnose kad se piju ili jedu u tekućem obliku nego u krutom. Tako da se može dodati mlijeko u kavu umjesto vode, ulje ili maslac u pire krumpir, dobro je dodati i neke energetske guste namirnice kao što je avokado ili orašasti plodovi. To zna biti prilično korisno jer ćete u istom volumenu obroka dobiti kalorijski gušći obrok - savjetuje nutricionistica iz KBC-a Split.
Mnogim oboljelima od malignih bolesti dobro je poznat i "metalni" okus u ustima koji se nerijetko javlja kao posljedica kemoterapije.
- Tu poprilično korisno može biti korištenje plastičnog pribora za jelo. Koristan savjet je i mariniranje mesa u soku od limuna ili u vinu jer će prekriti taj gorki ili "metalni" okus koji se pojačava konzumacijom tih namirnica - veli nutricionistica Selak.
Prema njezinim riječima, u prehrani oboljelih od malignih bolesti apsolutni prioritet bi trebale biti bjelančevine:
- Namirnice koje su bogate bjelančevinama su meso, riba, jaja, mahunarke i mliječni proizvodi. One su raznovrsni proteinski izvori, oni će osigurati esencijalne aminokiseline kako bi se imunološka funkcija zapravo obnovila i funkcionirala kako treba.
Poželjno je konzumirati i namirnice koje dodaju energiju. Namirnice koje u nevelikoj količini daju kalorijsku vrijednost koja je vrijedna su avokado, maslinovo ulje, orašasti plodovi i maslaci.
Jako važna je i hidratacija, koja će ako je adekvatna podupirati bubrežnu funkciju koja je jako bitna za metabolizam lijekova. Dobro je birati juhe, sokove i mlijeko za dodatni energetski i elektrolitski unos ukoliko ga pacijenti podnose - ističe Selak.
Jedno do "vječnih" pitanja je i ono o dodacima prehrani.
- Nemam ja ništa protiv dodataka prehrani ukoliko se o njima racionalno razmišlja. Neke studije, posebice one vezane uz beta karoten kod pušača ili antioksidansa kod pacijenata koji boluju od karcinoma ili tumora glave i vrata koji su liječeni radioterapijom, pokazale su lošije ishode ili povećan rizik od recidiva kod pacijenata koji su uzimali visoke doze antioksidativnih suplemenata tijekom aktivnog liječenja. Dakle, nije poanta hoće li vam nutricionisti nešto preporučiti ili ne. Važno je ima li za to zaista potrebe i znanstvenog utemeljenja jer si katkad možemo napraviti i štetu.
Poanta je da će katkada visoke doze suplemenata zapravo korelirati i utjecati na metabolizam kemoterapeutika, i tu možemo dodatno stvoriti problem. Drugim riječima, to može rezultirati previsokom ili preniskom razinom lijeka u krvi i u konačnici dovesti do ozbiljnih kliničkih posljedica. Ne bi nam baš trebao biti cilj da promijenimo samo liječenje na način da smanjimo ili povećamo razinu lijeka u krvi, već da napravimo ono što onkolog želi. A baš to riskiramo visokim dozama suplemenata - otkriva stručnjakinja iz KBC-a Split.
Pomaže li mediteranska prehrana?
Kako će pacijent odrediti što je hrana, a što suplement?
- Svi manje-više znamo da je doza poanta svega. Količinu samih vitamina, minerala ili bilo koje aktivne tvari u konačnici hrana ima onoliko koliko nam treba. S druge strane, suplementi ili tablete često sadražavaju mega doze tih istih aktivnih komponenti. Upravo te koncentracije koje su znatno veće nego u hrani nose klinički relevantan rizik. Zato svim pacijentima savjetujemo - kad vas onokolog ili nutricionist pita što uzimate - budite iskreni i recite što konzumirate. U suprotnom nam mutite cijelu sliku i onda je jako teško razaznati što se događa - odgovorila je Selak.
Koliko su važni oralni nutritivni pripravci u liječenju oboljelih od malignih bolesti?
- Oni su jako bitni posebice ako imate smanjen apetit ili ako jako teško tolerirate hranu. Naime, u vrlo malim volumenima koji idu otprilike do 200 ili 250 mililitara nalazi se veća koncentracija kalorija, proteina, minerala, vitamina, masti i ugljikohidrata što je poprilično važno u situaciji onkološkog pacijenta. Preporučuju se kad spontanom prehranom nije moguće unijeti dovoljno kalorija. Imamo širok dijapazon takvih pripravaka i možete ih konzumirati na različite načine. Primjerice, možete ih smrznuti i jesti kao sladoled. Možete ih pripraviti u obliku smoothija, možete ih dodati u variva, za doručak staviti u žitarice umjesto mlijeka...
Upozoravam da ih ne treba uzimati zdravo za gotovo. Oni se prepisuju kada su potrebni i koliko ih je potrebno. Vrstu, volumen i učestalost njihove primjene određuje onkolog ili nutricionist na temelju kliničke procjene - kaže Marija Selak
U javnosti se često govori o blagodatima mediteranske prehrane. Kakvi su njezini učinci nakon završetka aktivnog liječenja onkoloških bolesnika?
- Da, u pravu ste. Stalno slušamo o njoj, a u praksi mediteranske kuhinje nema nigdje! Niti kod djece, niti kod odraslih i općenito zdrave populacije. Rekla bih da je najveća odlika mediteranske prehrane što ništa ne isključuje s jelovnika, a to se odlično poklapa s nutritivnom terapijom tijekom samog liječenja onkoloških bolesnika, ali i tek nakon saznavanja dijagnoze.
Kod mediteranske prehrane je važno što definira učestalost konzumacije određene hrane i skupine namirnica. U skladu s tim, preporuča se ograničeno konzumiranje slatkiša i crvenog mesa. S druge strane, tri ili više puta tjedno trebalo bi jesti ribu i morsku hranu koja bogata omega 3 masnim kiselinama. Svaki dan bi trebalo konzumirati žitarice koje su cjelovite, zatim povrće, voće, grahorice, ljekovito bilje i same zdrave masnoće.
Mediteranska prehrana preporučuje da imate povrće u svakom obroku, dakle tri obroka dnevno. Pitam se koliko ljudi u Dalmaciji ima povrće u pijatu tri puta dnevno? Ja mislim nitko. Mislim najčešće samo jednom, a dvaput je već jako nategnuto. A to povrće bi trebalo biti broj jedan, jer je bogato vlaknima i antioksidansima. Vlakna potiču rad crijeva, odnosno vlakna su hrana dobrim bakterijama u crijevima. A u zadnje vrijeme je znanost jako okrenuta tome da sve dolazi iz crijeva te da je silno važan crijevni mikrobiom. Ako vam je loš mikrobiom, onda imate povećan rizik za obolijevanje od različitih bolesti. Mediteranska hrana vam govori da se može jesti sve, samo su bitne količine. Nitko se nije ni udebljao ni razbolio od fešte. Otići ćete, razveselit ćete se i to je dobro jer je hrana hedonizam. Međutim, ono što jedete svaki dan utječe potencijalno na povećan ili smanjen rizik od neke bolesti - zaključila je dr. Dora Bućan-Nenadić, klinička nutricionistica iz KBC-a Split.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....