Što Njemačka dobiva od Europske unije, a što Europa može naučiti od Berlina? Zadarski novinari u srcu njemačke politike

Europska unija nisu samo milijuni eura iz fondova, novi vrtići, obnovljene škole i infrastrukturni projekti. Za države članice ona znači i pristup zajedničkom tržištu, gospodarsku povezanost, političku stabilnost i mogućnost zajedničkog odgovora na sve složenije globalne izazove. Upravo je to bila jedna od glavnih tema studijskog putovanja zadarskih novinara u Berlin, koje je organizirala Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, u sklopu koje djeluje centar EUROPE DIRECT Zadar.

Zašto baš Berlin? Odgovor se krije u položaju Njemačke unutar Europske unije. Za razliku od Hrvatske, koja je među neto primateljicama europskog novca, Njemačka je jedna od najvećih neto uplatiteljica u zajednički europski proračun. Drugim riječima, u proračun Unije uplaćuje više nego što iz njega izravno dobiva.

No, znači li to da od članstva ima manje koristi? Upravo suprotno, njemački primjer otvara pitanje koliko se stvarne koristi od Europske unije uopće mogu mjeriti iznosima dodijeljenih bespovratnih sredstava.

Studijsko putovanje organizirano je kako bi novinari iz prve ruke upoznali njemačku perspektivu europskih politika, ali i način na koji jedna od gospodarski najutjecajnijih članica Unije promatra pitanja proširenja, međunarodne sigurnosti, konkurentnosti i budućeg europskog proračuna.

Agencija ZADRA NOVA studijska putovanja za novinare organizira od 2021. godine, s ciljem približavanja europskih institucija, politika i odluka građanima putem medija. Ovogodišnji program bio je posvećen Njemačkoj kao državi koja značajno pridonosi financiranju europskog proračuna, ali istodobno ostvaruje brojne gospodarske i političke koristi od članstva.

Marija Dušević iz Agencije ZADRA NOVA, voditeljica Sektora općih poslova, objašnjava kako je namjera bila proširiti pogled na Europsku uniju izvan uobičajenih priča o bespovratnim sredstvima i projektima financiranima europskim novcem.

– Željeli smo pokazati kakvu korist od Europske unije ima država koja je neto uplatiteljica u europski proračun. U javnosti se često stvara dojam da su naša glavna korist od članstva europski fondovi, no koristi su puno šire od bespovratnih sredstava za infrastrukturne, socijalne, obrazovne i druge projekte. Upravo smo iz te perspektive osmislili program studijskog putovanja u Berlin – istaknula je Dušević.

Njemačka je posebno zanimljiv primjer jer njezino gospodarstvo snažno ovisi o međunarodnoj trgovini i izvozu, a jedinstveno europsko tržište omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi. Njemačkim tvrtkama ono osigurava pristup velikom tržištu bez carinskih prepreka među državama članicama, dok zajednička europska pravila olakšavaju poslovanje i ulaganja.

Takve koristi nisu vidljive poput novog vrtića ili obnovljene prometnice financirane europskim novcem, ali imaju dugoročan utjecaj na gospodarstvo, zapošljavanje i životni standard.

Program putovanja nije bio ograničen samo na europske politike i razgovore s predstavnicima institucija. Zadarski novinari imali su priliku upoznati i Berlin, grad čija je povijest tijekom prošlog stoljeća snažno obilježila sudbinu cijelog europskog kontinenta.

Povijesna šetnja gradom bila je prilika za upoznavanje njegovih brojnih preobrazbi, od prijestolnice Njemačkog Carstva, preko razdoblja nacizma i Drugog svjetskog rata, do poslijeratne podjele na istočni i zapadni dio. Berlinski zid, koji je desetljećima bio jedan od najupečatljivijih simbola podijeljene Europe, pao je 1989. godine, otvorivši put njemačkom ujedinjenju.

Jedna od postaja studijskog putovanja bio je i Reichstag, povijesna zgrada njemačkog parlamenta, koja je i sama svjedok dramatičnih političkih promjena. Zgrada je dovršena 1894. godine, teško je oštećena tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon njemačkog ujedinjenja obnovljena je i prilagođena potrebama suvremenog parlamenta. Danas je sjedište Bundestaga, a njezina prepoznatljiva staklena kupola, nastala tijekom obnove prema projektu arhitekta Normana Fostera, postala je jedan od simbola suvremenog Berlina.

Posjet Reichstagu povezao je  njemačku prošlost i sadašnjost, ali i otvorio pogled na način funkcioniranja parlamentarne demokracije u zemlji koja ima jednu od ključnih uloga u oblikovanju europske politike.

Posebno zanimljiv dio programa bio je posjet berlinskom muzeju Futurium, instituciji koja se po svojem konceptu razlikuje od tradicionalnih muzeja. Dok većina muzeja čuva i predstavlja prošlost, Futurium se bavi pitanjima budućnosti. Njegovi sadržaji posvećeni su odnosu čovjeka, prirode i tehnologije, klimatskim promjenama, razvoju društva i mogućim smjerovima u kojima bi se svijet mogao razvijati.

Posjetitelji pritom nisu samo promatrači izloženih sadržaja. Kroz interaktivne postave, rasprave i radionice potiče ih se na promišljanje o tome kako današnje odluke utječu na život budućih generacija. Upravo se u tome prepoznaje i poveznica s europskim politikama, koje sve snažnije naglašavaju važnost sudjelovanja građana u javnom životu i donošenju odluka.

Budućnost, prema konceptu Futuriuma, nije nešto što treba pasivno čekati, nego nešto na što pojedinci i društvo mogu utjecati vlastitim odlukama i djelovanjem.

Jedan od sadržajno najvažnijih dijelova putovanja bio je posjet Saveznom ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, gdje su zadarski novinari razgovarali s predstavnicima ministarstva o aktualnim europskim i međunarodnim pitanjima.

U središtu razgovora našli su se proširenje Europske unije, gospodarska konkurentnost, odnosi s Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama, ruska agresija na Ukrajinu te budućnost zajedničkog europskog proračuna.

Njemačka zagovara nastavak proširenja Europske unije, osobito prema državama zapadnog Balkana, Ukrajini i Moldovi. U njemačkoj vanjskoj politici proširenje se promatra i kao pitanje europske sigurnosti, stabilnosti i gospodarskog povezivanja, a ne samo kao proces pristupanja novih članica. Za Njemačku, čije je gospodarstvo snažno povezano s europskim tržištem, proširenje otvara i mogućnosti dodatne trgovinske suradnje i ulaganja. Istodobno, povećanje broja članica postavlja pitanje kako će Unija ubuduće donositi odluke i koliko će njezine institucije biti spremne za funkcioniranje u proširenom sastavu.

Razgovaralo se i o konkurentnosti europskoga gospodarstva u odnosu na Kinu, koja je snažan konkurent u brojnim industrijskim sektorima, te o transatlantskim odnosima koji posljednjih godina prolaze kroz promjene.

Pitanja energetske sigurnosti, tehnološke neovisnosti, industrijskog razvoja i otpornosti gospodarstva sve su važnija za Europsku uniju koja nastoji zadržati svoju gospodarsku snagu na svjetskom tržištu. Dodatnu težinu tim raspravama daje rat u Ukrajini, koji je europsku sigurnost ponovno postavio među najvažnija politička pitanja.

Među temama o kojima se razgovaralo u Berlinu bio je i novi višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Riječ je o sedmogodišnjem proračunu kojim se određuje koliko će novca Unija imati na raspolaganju i na koje će ga prioritete usmjeravati. Sadašnji financijski okvir završava 2027. godine, a novi bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2028.

Europska komisija u srpnju 2025. godine predstavila je prijedlog novog proračuna vrijednog gotovo dva bilijuna eura. Predviđena su ulaganja u gospodarsku konkurentnost, istraživanje, inovacije, sigurnost, obranu, poljoprivredu, regionalni razvoj i druge zajedničke europske prioritete. No, prijedlog Komisije tek je početak postupka. O višegodišnjem financijskom okviru pregovaraju države članice, a za njegovo donošenje potrebna je jednoglasna odluka Vijeća Europske unije i suglasnost Europskog parlamenta.

Za Hrvatsku je pitanje novog proračuna posebno važno jer će o njegovoj konačnoj strukturi ovisiti i buduće mogućnosti financiranja razvojnih projekata, uključujući one na lokalnoj i regionalnoj razini. Koliki će iznosi biti namijenjeni pojedinim politikama, kako će se raspoređivati sredstva i kakva će biti pravila njihove dodjele, pitanja su o kojima će se odlučivati tijekom pregovora.

Marija Dušević naglašava kako je upravo upoznavanje različitih europskih perspektiva jedan od razloga organiziranja ovakvih putovanja.

– Kroz razgovore s predstavnicima njemačkog Ministarstva vanjskih poslova dobili smo dublji uvid u njemačke stavove o proširenju Europske unije, konkurentnosti europskog gospodarstva, odnosima s Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama, agresiji na Ukrajinu i novom višegodišnjem proračunu. Riječ je o velikim i aktualnim europskim temama koje utječu na sve države članice – kazala je Dušević.

Studijsko putovanje u Berlin zadarskim je novinarima omogućilo da europske teme sagledaju iz perspektive Njemačke, jedne od ključnih država u oblikovanju politika i financiranju Europske unije. Od burne berlinske povijesti do aktualnih političkih i gospodarskih izazova, program je povezao prošlost i sadašnjost Europe, ali i otvorio pitanja o njezinoj budućnosti i smjeru kojim će se razvijati u godinama koje dolaze.