Dubrovnik: najbolesniji su birokrati

Dok su na razini Hrvatske na vrhu ljestvice dugotrajnijih bolovanja ona u poljoprivredi, šumarstvu i lovstvu, na jugu je najveći ‘pobol’ kod birokracije, dok se prosjeku približava u segmentu zdravstva i socijalne skrbi, gdje je zaposleno mnogo ženske radne snage koja poslovično više koristi bolovanja

piše Gabrijela Bijelić/epeha

foto: Nikola ViliĆ / CROPIX

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji na bolovanje su tijekom prošle godine najčešće odlazili službenici u administraciji, prvenstveno žene, a među njima najviše one u reproduktivnoj dobi.

Na području koje pokriva područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Dubrovnik ukupna stopa privremene spriječenosti za rad ustalila se na 3,77 posto, što znači da je od 42.349 aktivnih zdravstvenih osiguranika lani na bolovanju bilo 1596 stanovnika najjužnije županije.

Prevladavaju dugotrajna bolovanja

Voditelj područnog ureda HZZO-a Bariša Lulić kaže kako su u zdravstvenoj statistici prevladala dugotrajna bolovanja na teret Zavoda, kojih je u 2007. zabilježeno 2,8 posto, a uglavnom su se odnosila na teška oboljenja. Stopa bolovanja kraćeg trajanja, kojih troškove pokriva poslodavac kao pravna ili fizička osoba, iznosila je 1,46 posto.

Iako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji broj odlazaka na bolovanje u odnosu na 2006. nije rastao, nadzor nad osiguranicima za koje se posumnjalo da zloupotrebljavaju bolovanje za privatne svrhe konstantno se provodio. - “Sumnjiva” bolovanja uz liječničko povjerenstvo nadgleda i liječnik kontrolor.

 - Protekle godine u evidenciji smo imali stotinjak zahtjeva za preispitivanjem dijagnoza, no u većini slučajeva predmeti su bili u cijelosti “pokriveni” dokumentacijom, pa nije bilo osnove za zaključenje bolovanja - veli Bariša Lulić. On dodaje da zbog toga u posljednje dvije do tri godine pri dubrovačkom uredu HZZO-a nije bilo prekida bolovanja za simulante.

Bolesno zdravstvo

Osim po stagnaciji broja prijavljenih bolovanja, po kojoj Dubrovačko-neretvanska županija odudara od republičkog prosjeka, gdje je evidentirano 10-postotno povećanje bolovanja, razlike su primjetne i u udjelu gospodarskih djelatnosti koje se najčešće povezuju s bolovanjima.

Dok su na razini Hrvatske na vrhu ljestvice dugotrajnijih bolovanja ona u poljoprivredi, šumarstvu i lovstvu, na jugu je najveći “pobol” kod birokracije, dok se prosjeku približava u segmentu zdravstva i socijalne skrbi, gdje je zaposleno mnogo ženske radne snage koja poslovično više koristi bolovanja.

 

Devet recepata po glavi stanovnika Po broju dana provedenih na bolovanju, koji po radniku u Europskoj uniji iznosi 4,5 dana, a u Hrvatskoj 9,2 dana, Hrvati su u samom vrhu liste “bolesnih” naroda Starog kontinenta. Da rado posjećuju liječnika potvrđuje podatak o 10-postotnom porastu broja izdanih recepata, kojih je svaki osiguranik dobio prosječno devet godišnje, izračunali su u HZZO-u.