Nedavna CNN-ova priča o ljepotama dalmatinske gastronomije, posebice jelima od malostonskih dagnji, bacila je samo grubu sol na ranu uzgajivača školjaka iz pelješkog kraja. Da su imali priliku svijetu bi glasno i jasno rekli, kako za tri godine, a možda i manje, znamenitih dagnji, takozvanih stonskih mušji, više neće biti ni za lijek!
Uzgajivači su izgubili dugogodišnju bitku s oradom, divljim ribljim predatorom, koji za jednu noć uništi i po dvije tona školjaka na samo jednom uzgajalištu. Gladna riba tamani sve pred sobom, ostavlja opustošene pergolare, proždire dagnjinu mlađ, razmnožava se u ogromnim količinama, a ima je toliko da je došla i do samog plićaka, na metar dubine.
Školjkari su na rubu propasti, proizvodnja je pala za 20 posto, dovevši i do toga da su neki od njih već zatvorili dugogodišnje obiteljske obrte. Neslužbeno nam tvrde kako je od 90 uzgajivača iz ovoga kraja, njih deset već prestalo s uzgojem, a velik broj razmišlja i o vraćanju koncesije. Nju zbog malog ulova, a samim tim i zarade, više ne mogu plaćati.
Već dugo vremena se, kažu, tuže na sve strane, od države traže pomoć, apelirajući da im se, makar dok traje ova pošast, zamrzne davanje dažbina. Odgovora, tvrde, nema, a računi na adrese stižu li stižu. - Odjavio sam obrt, šta ga je još moj otac otvoria.
Nisam više mogao financijski opstat. Nije bilo više zarade. I tako san cili biznis zaledija, a još razmišljam o vraćanju koncesije. I ima nas još dosta takvih ka ja - kaže Jakša Mekišić iz Luke s Pelješca, te nastavlja - Imam dvoje djece, triba kupovat hranu, mliko, pelene, triba donositi pare u kuću. Ali odakle kada u jednu noć sve šta san nasadija, sve na čemu sam radija, nestane pod naletom tih gladnih ribetina.
 |
|
Jakša Mekišić (lijevo) i Boris Franušić uzgajivači školjaka iz Luke: Kad unište dagnje bacit će se na kamenice, a tada će sve stati |
Ma znate koliko toga ima, toliko da ribar amater za noć može ulovit i po 20 kila. To je užas, jedu sve pred sobom. Kad unište dagnje bacit će se i na kamenice. A tada će sve stati - kaže Mekišić, prisjećajući se ljepših vremena kada se od uzgoja moglo lijepo živjeti.
Ogromna jata orada najvjerojatnije, kažu Lučani, razmnožila su se od riba pobjeglih iz uzgajališta iz Drača i Brijesta. Toplo more puno hrane bilo im je “točka na i”, dovevši do nemiloga razmnožavanja. Nitko im više ne može stati na kraj, kaže i Boris Franušić, tvrdeći kako od uzgajanja školjaka odustati ne smije, makar zbog tvrdoglavosti.
Država ne pomaže
Puno je uložio u svoje morske parcele, naplaćao se i koncesija, i sada jednostavno više nema gdje. Bio je prisiljen velike novce uložiti u ograđivanje uzgajališta, kupovinom posebnih španjolskih mreža. I kod njihovih se uzgajivača pojavio isti problem, pa su replicirajući njihove metode, uvezli posebne mreže.
No, one se baš u našoj bočatoj vodi i nisu pokazale kao velika zaštita. - Pojavio se velik obraštaj na njima, uhvati se na tu zaštitu, i što onda. Opet smo na početku, a toliko sam novca uložio. Računica je čista, za pokriti troškove i zaraditi nešto treba godišnje uzgojit deset tona školjaka. To je s oradom nemoguće.
 |
Država nam u tome ne pomaže, nije napravila ništa, čak ni otpremne centre, bez kojih nemamo ni parametre što bi nam dozvolili izvoz van granica. I onda dođe CNN-ova priča o blagodatima naših namirnica. Ma to je sve tuga i jad - kaže Franušić. I prije je bilo slučajeva da orada napada nasade školjaka, prisjeća se Mato Franušić, poznati malostonski uzgajivač. No nekako bi se sve brzo vratilo u normalu.
Ali ova sadašnja, čiji su preci umjetno uzgojeni, kaže Mato, sve pred sobom pretvara u papar. Zato su školjkari prisiljeni više vremena trošiti na zaštitu nego na uzgoj, što drastično otežava cijeli posao. - Diže mi se kosa na glavi kad kažu da sad mogu živit od izlova ribe. Niti ne znaju da se tu radi o predatoru, ne da se ona lako uvatit. Ništa nam drugo ne preostaje nego stavit zube na policu, teška nas vremena čekaju - kaže Mato Franušić.
Ulov pao na trećinuOd 2,5 do tri tisuće tona školjaka, koliko ih se godišnje permanentno dobivalo prije četiri do pet godina, taj je broj danas pao na manje od tisuću tona, precizira Antun Pavlović, predsjednik Ceha za ribarstvo i marikulturu pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske županije, kao glavnog krivca za ovakav pad ulova optužujući upravo oradu. Pavlović kaže i kako ima najave da će neki zatvarati obrte, te da su školjkari u više navrata tražili oslobađanje od koncesije, makar dok se situacija s oradom ne riješi. |
Ministarstvo mora: Uzgajivači nam se nisu žaliliTonči Božanić, državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže kako je čuo za taj problem, no da nikakav službeni zahtjev od uzgajivača, s traženjem pomoći u njegovom rješavanju, do sada nije dobio. - Da bi reagirali moramo od Ceha dobiti službeno izvješće, elaborat, neki konkretan zahtjev, da bi vidjeli kolika je šteta. To bi odredilo i pravce naše pomoći - kaže Tonči Božanić. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....