Poskupljenje goriva kroz domino efekt donosi poskupljenje svega, pa tako i hrane, a rat u Srednjem istoku odnosno blokada Hormuškog tjesnaca, osim skoka cijene nafte odnosno goriva, vuče i još jednu posljedicu o kojoj se malo govori - prijeti globalna kriza u opsrkbi hranom jer je zapela i opskrba umjetnih gnojiva.
Neizvjesno je kad će rat završiti, kad bi se mogla normalizirati cijena goriva pa tako i svega drugog. Dok iz Washingtona jedan dan stigne jedna, a drugi dan posve druga poruka i najava, sve je veća zabrinutost među ljudima što ih čeka. Izgledno je da će se mnogi u želji da uštede, kao i tijekom korone, vratiti zemlji, poljoprivredi pa u svom đardinu zasaditi ponešto povrća. A, što ako nema đardina?! Može li se u grasti nešto uzgojiti - voće ili povrće, unutra doma ili na taraci, pa barem za jedan obrok, za jednu salaticu?! Itekako može!
- Dolazi nam vrijeme sadnje povrća. Povrće se uzgaja u vrtu, a možete ga posaditi u raznim veličinama grasta. Veličina grasti za ovakvu vrstu sadnje ovisi o prostoru u kojem sadite, a najmanja zapremnina bi trebala biti 15 litara. U našem rasadniku uzgajamo razne sorte povrća. Dolaskom toplijeg vremena, počinje sadnja povrća u našem priobalju. Uvjeti za uzgoj povrća u grastama su sljedeći: sunčani položaj, zalijevanje svako dva dana, prihrana povrća stajskim gnojem prilikom sadnje i zadnji korak - kolčenje povrća koje raste u visinu (pomadore, kukumari...), navode iz Vrtlara s napomenom da prodaja sadnica u njihovom rasadniku u Zatonu započinje tjedan dana nakon Uskrsa te će obavijest biti objavljena na društvenim mrežama.
Također, za sve zainteresirane, najavljuju kako će u svojoj ponudi u rasadniku u Zatonu imati razne sorte povrća: paprika (Vedrana), pomadore (Bobcat, devonet, carmelo, cherry), kukumari, salata, balančana (klasik), tikvice, selen i petrusin.
Naša sugrađanka s pozamašnim iskustvom u vrtlarstvu podijelila je svoja iskustva i savjete za sadnju:
- Hrana u grastama je dobro rješenje ako ste u zgradi. Iz mog iskustva, najzahvalnije za sadnju na balkonu su cherry rajčice. U Slavoniji sam nabavila sjemenke raznobojnih sorti, a Yoom mi je otkriće. Kora je bordo boje, a meso crveno i rađaju od početka svibnja sve tamo do listopada. Ako se odlučite posijati kukumare ili tikve, može i to, ali treba paziti da uzmete odgovarajuću posudu, najbolje plastičnu žardinijeru i biljkama ostavite dovoljno prostora da im se vitice mogu razgranati. U visećim grastama dobro uspijevaju jagode, sadnice se u proljeće mogu naći pojedinačno u trgovačkim centrima. Za sadnju možete koristiti supstrat za cvijeće i redovito zalijevati, samo treba paziti da, recimo pomadori, mjesto ne bude skroz u sjeni inače će teško procvjetati i dati plod. Ako imate neki kantun viška, vrijedi pokušati i sa sadnicama paprike ili balančane. Za sadnju mogu poslužiti stare broke kojima izdubite dno da se odlije voda kad polijevate. S paprikom su šanse za berbu veće, samo ne treba pretjerivati sa zalijevanjem. Što se nabavke tiče, sadni materijal možete naći u Vrtlara ili u Rine Mašere u Ulici od čempresa, te u Zavodu Josipovac u Župi, a ja često pođem izabrati što mi treba na grušku placu. U pravilu je bolje kupiti ‘gotovu‘ sadnicu povrća nego kod kuće sijati jer nema garancije da će vam niknuti ono čemu se nadate. Važna je i sama pozicija balkona. Pomadore i paprike, recimo, podnose više sunčevog svjetla, dok je salata osjetljivija pa ju je bolje saditi na sjevernoj strani kuće. Ako nemate iskustva s kućnim đardinom, možete početi sa začinskim biljem, recimo kupiti bosiljak koji mirisom tjera komarce, pa prijeći na metvicu, kadulju. A korisni su i petrusin ili selen, one isto dobro ‘glume‘ balkonske začine, posebno kad vam ponestane materijala, primjerice za juhu, objašnjava sugovornica te dodaje:
- Dogodine planiram posijati i rotkvice, one se krajem zime mogu sijati u više navrata, nikako preduboko u zemlju jer trebaju brzo narasti da ih se može jesti za Uskrs. Zelena salata je najbolja iz kupljenih sadnica, a rikula je bolja kad je se posije početkom proljeća. Možete rikulu ostaviti i za sjeme za dogodine, kad pusti bijele cvjetiće, pustite ih da se osuše i imate rezervu. Poznam par ljudi koji sade cvijeće kao kadifice ili jaglace za latice koje se dodaju jelima za ukras, to je sad u điru. Ili mentu od čijih se listova poslije može praviti zdravi domaći čaj. A ako se pojavi neki nametnik tipa lisnih uši i ‘ružine‘ na listovima može se lagano posuti praškom, samo treba paziti da ne bude štetan za kućne ljubimce, napominje naša sugrađanka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....