Mirela Holy i Nikolina Borčić o propagandi slavnih: Jakovu Jozinoviću se puno toga poklopilo, Tito je bio kreirana osoba koja je odgovarala Amerikancima, a Trump i Madonna su po ovome slični

Sveučilišne profesorice Mirela Holy i Nikolina Borčić predstavile su dubrovačkoj publici u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad knjigu Propaganda slavnih objavljena u izdanju Školske knjige. 

Okupljene je u ime Dubrovačkih knjižnica pozdravila Nikolina Njirić koja je preuzela ulogu moderatorice te navela kako je događaj organiziran u sklopu Dana medijske pismenosti.

Knjiga istražuje fascinantan svijet stvaranja slave, otkrivajući kako se gradi imidž, na koji se način identitet pretvara u dojam te zašto je vještina komunikacije često moćnija od same istine. Autorice čitatelje i publiku vode iza kulisa domaće i svjetske scene, razotkrivajući mehanizme djelovanja jedne od najutjecajnijih industrija današnjice - industrije slavnih.

- Knjiga ima jako važan element za medijsku pismenost, slavne osobe su jedan od manipulativnijih oblika kojim se manipulira ljudima, najčešće u svrhu prodaje raznih usluga, proizvoda, osoba... To mogu biti političari, ideje, stranke... Svjedočimo potpunoj celebritizaciji politike, ona se više ne događa u Vladinim dvoranama ili u sabornici, nego se događa na društvenim mrežama ili eventima gdje se političari druže sa slavnim osobama iz drugih segmenata života i oni svi funkcioniraju kao proizvodi. Većina ljudi slavne osobe doživljava kao prave a ne kao kreirane osobe iz koje se izvlače najbolje karakteristike osobnosti te vrlo nekritički konzumiraju one informacije koje im plasiraju te osobe i to može biti jako opasno. Knjiga je nastala tako što Nikolina i ja predajemo predmet Kreiranje i upravljanje imidžem slavnih osoba na Sveučilištu VERN, a kad smo krenule prije desetak godina, na hrvatskom jeziku nije bilo sustavne literature koja je obrađivala ovu temu, ali zato ima puno engleske literature. Na hrvatskom je bilo svega par članaka, bile smo prisiljene napisati skriptu, ona je godinama rasla i narasla je do današnje knjige. Knjiga je dosta zahtjevna, to je sveučilišni udžbenik, nije laka literatura, ali se nadamo da može biti korisna ljudima za otvaranje očiju.

- Prošle smo kroz sve aspekte, od proizvodnje i potrošnje slavnih osoba, propagande slavnih i to je uvijek jednosmjerna komunikacija... Mogu govoriti iz svakodnevnog iskustva jer sam bila političarka, ljudi vas prepoznaju na ulici ali vas ne smjeste i automatski pozdrave, to je dojam parasocijalnosti. Ja sam u to vrijeme bila kreirana osoba, ljudi vas pozdravljaju jer misle da ste im poznanik tako se stvara dojam intimnosti s kojim se jako lako manipulira ljudima, započela je Holy.

- Prema istraživanju Reutersa iz 2025. u Hrvatskoj 60 posto ljudi izbjegava vijesti. Sve više mladih konzumira razne informacije kroz poznate i slavne koji ih informiraju o nekoj temi. Važno je da se bavimo utjecajem poznatih i slavnih, pitanjem zašto im mladi a i mi stariji povjerujemo, zašto te informacije uzimamo kao istinite i sve manje stignemo promisliti s kojim je ciljem to rečeno, tko ima koristi od toga. U toj industriji je uvijek neka korist iza toga, uvijek je prisutna neka potrošnja... Onaj tko ima našu pažnju, ima sve! Kad Kim Kardashian stavi novi ruž i ja ‘zaguglam‘ koji je to ruž! Sama vidljivost me motivira na potencijalnu potrošnju! Vrijeme je da motiviramo i druge da se više govori o tome. To nisu ljudi kao mi, njihovi načini su produkcija i prezentacija, to uvjeravanje kroz neke svakodnevne teme, isto kao i reklama koju smo možda navikli gledati na televiziji. Kao kad Luka Modrić priča o nekom super parfemu, iako znamo da je to reklama, proizvod predstavlja osoba na čiji smo život kao nacija ponosni i automatski smo otvoreni za to. Dakle, želimo kod ljudi osvijestiti kritičko razmišljanje, želimo ih osvijestiti da iza ‘spontanih snimki‘ slavnih osoba stoji puno rada i promišljanja, strateške vođene kampanje za neki proizvod, brend ili općenito vidljivost, dodala je Borčić.

Potom su govorile o propagandi slavnih.

- Slavne osobe susrećemo doslovno svugdje. Prije kad smo o tome govorili, to je bio crveni tepih, to su bili glumci, redatelji, pjevači, poznate manekenke, svi oni koji šetaju na onim glamuroznim događanjima i nekako ih poistovjećujemo s medijskom prisutnošću. Za slavne je jako bitno da budu medijski prisutni jer bez kontinuiranog pojavljivanja u medijima, nema slavnih osoba. Danas je celebritizacija prožela sve sfere društva, što je vidljivo i po reality showovima, vidimo da nekakvi obični ljudi žele biti kontinuirano medijski prisutni i doći do svojih 15 minuta Warholove slave. Imamo danas poznate kuhare, masterchefove, mastershowove s kuharima koji su nekad poznati pa su u interakciji s nepoznatim kuharima, imamo umjetnike koji se prezentiraju na slavan način, ali i političare i teroriste. I teroristi su danas celebrityji. Slava nije uvijek zvjezdana, poznata i pozitivna, ona može biti i negativna. Slavne osobe su Bin Laden, Hitler, različiti diktatori ili sexy ubojice. Slava može biti povezana s pozitivnim kontekstima, a može biti prisutna i s onim negativnim. Kad govorimo o slavi, govorimo o globalnoj medijskoj prepoznatljivosti i u tom kontekstu u Hrvatskoj nema puno slavnih osoba. Većina slavnih osoba nisu iz sfere politike, nego su iz sfere sporta. Kod nas su slavne osobe Luka Modrić i nogometaši... Jako, jako malen broj hrvatskih ljudi je u sferi slavnih osoba. Ali, imamo puno poznatih osoba iz različitih sfera, podcrtala je Holy.

Potom je Njirić pitala koliko je teško održati taj status slavne osobe te je navela primjer Jakova Jozinovića koji je napunio sve arene u regiji iako donedavno nije imao nijednu svoju pjesmu, sad ih ima dvije, a sve je krenulo obradom pjesme ‘Olivera‘ Đorđa Balaševića i snimkom na TikToku.

- Jakov Jozinović bio je student prve godine na Fakultetu političkih znanosti, predavala sam mu i nije se isticao karizmatičnošću, nije se ničim isticao od ostalih studenata, bio je samo simpatičan. Sjećam se kad je krenulo s ‘Oliverom‘, moja reakcija je bila: "Ajme, on mi je odnekud poznat!" Kod njega se poklopilo, najprije trend vremena, to rebrendiranje starih stvari, drugo, odgovara taj underdog arhetip, to je svakodnevni dečko iz susjedstva kojemu uspije ogroman uspjeh a s kojim se možemo identificirati jer pokazuje da je to moguće. Provlače se teme koje su pozitivne, on tako vjeruje u dobro, nema djevojku kako bi bio poželjniji targetiranoj publici. Uhvatio je val koji svi pokušavaju objasniti, a što god mi davali kao objašnjenje, ne mora značiti da će to isto uspjeti nekom drugom nakon njega... Dogodili su mu se vrijeme, trenutak i potreba, a ako želite postići isto što i on, treba nešto drugačije jer teško kopije mogu uspjeti na isti način kao što se njemu dogodio uspjeh. U današnje vrijeme lako je postati vidljiv, ali za ostati vidljiv treba vremena, riječ je o dugoj fazi kreiranja imidža. Sad više nismo lojalni kao nekad kod Miša Kovača, danas je poznatim teško održati slavu. Justin Bieber tako stalno ima performanse kako bi ga ljudi primijetili... Puno je teže ostati vidljiv i to su izazovi današnjeg vremena, pojasnila je Borčić a kolegica joj se nadovezala:

- Nije to jednostavno bez potpore medijske industrije. Ako niste u medijima, kao da ne postojite, kao da ste mrtvi. U medijima ćete biti ako ste zanimljivi, a publika odlučuje o tome hoće li netko tko se plasirao ostati. Tu postoje algoritmi koji vas mogu dobro lansirati ako ste u tom trenutku zbog nečega poželjni određenim tipovima narativa, političkih ili ekonomskih. Možete se jako truditi kao influencer i ići s različitim sadržajima koji bi trebali izazvati veliku pozornost, ali ako vas algoritmi ne prepoznaju po tome onda vam to dugoročno neće biti uspješno. Morate imati dosta moćnu industriju, sponzore u pozadini koji rade, a onda i algoritmi u velikoj mjeri rade za vas, napomenula je Holy.

Influenceri su postali ova verzija celebrityja...

- Ključno je da nude tu bliskost u svijetu koji je jako podijeljen pa padamo na narativ bliskosti. Uistinu imaju sadržaja za svakoga i to nam je omogućilo da slušamo i pratimo one koji nam podilaze, koji podilaze našim interesima i željama, sve su jači i moćniji. Dosta je to izazovno u smislu nove generacije, hoće li ona razumjeti ključna bazična pitanja ovisit će o tome koliko, recimo, influenceri igrajući neku igricu idu objasniti neki sukob... Razina simplifikacije, trivijalizacije je jedna opasnost, no, vidjet ćemo kad te generacije postanu političari, istaknula je Borčić.

- Cjelokupna celebrity kultura ima taj element banalnosti. Svijet u kojemu živimo je izuzetno kompleksan i ljudi na svojoj intrinzičnoj razini osjećaju nekakvu čežnju i potrebu za vremenima koja su bila jednostavnija, čišća i u kojima su stvari bile jasne: ovi su dobri, ovi su zli, ovo je ovako, ovo je onako... Celebrity kultura nudi mitsku razinu pojednostavljenog tipa života, kad to konzumiramo, vraćamo se na obrasce i na daleko jednostavniji način objašnjavamo život i zato je celebrity kultura toliko opojna. Skoro svi holivudski filmovi su propagandni proizvodi koji šire American Way of Life ili se Sjedinjene Američke Države prezentiraju kao zemlja u kojoj se sve može postići, u kojoj se može ostvariti američki san i mi smo svi to popu*ili. Ali, vidite da su to bazične, niske arhetipske figure s kojima se ljudi identificiraju te da su komplicirani elementi života pojednostavljeni na lak i razumljiv način i to je jako bitno za influencere, usporedila je Holy.

Govoreći i arhetipovima, spomenula je Njirić neke primjere kao što su Jennifer Aniston koja predstavlja ‘djevojku iz susjedstva‘ ili Jamesa Deana koji je ‘buntovnik‘.

- Carl Gustav Jung poznat je po arhetipovima, a do razmimoilaženja s njegovim učiteljem Sigmundom Freudom došlo je upravo zbog toga. Mada je on radio na Freudovoj psihoanalizi, razradio je arhetipske matrice i mi se u knjizi bavimo s pet bazičnih arhetipova. Tri pripadaju freudijanskoj psihoanalizi: ego, superego i id koji su kod Junga: ja - ego, persona - superego, id - sjenka i imamo dva vrlo važna arhetipa, anime i animus. Arhetipovi su praslike, slike koje nosimo u kolektivnom nesvjesnom, rađamo se s njima jer, kad se rodimo, nismo tabule rase, prazne ploče, nego u kolektivno nesvjesnom nosimo nekakvu univerzalnu, ljudsku povijest koja je jednaka za nas u Hrvatskoj ili onima koji žive u Burkini Faso ili u Australiji. To su najdublji slojevi psihe koji su svugdje prepoznatljivi na toj dubokoj razini. Animus je predodžba muškarca kod žena, a anima predodžba žene kod muškaraca ili se može reći idealna žena koja se onda razvija kroz faze arhetipa: od mlade djevojke, djevice, imamo zavodnicu, majku ili Evu te mudru staricu ili je to negativno - vještica. Što je vještica? Ona je vješta žena, nasuprot nevjesti - ona je nevješta žena ili?! U holivudskim filmovima imamo holivudske zvijezde koje su ‘frejmane‘, uokvirene u određene arhetipove ili kombinacije koje se guraju, a znaju se i prebaciti. Madonna je fenomenalan primjer, počela je kao buntovna mlada žena, Like a Virgin, prolazila je kroz faze zavodnice, femme fatale, fazu neobične majke gdje je skupljala čopor djece, što svoje, što tuđe, a sad je došla do faze neobične starije žene...

- Ona je nevjerojatna, fenomenalan primjer toga da prolazite kroz arhetipove. Slavne se osobe ‘uokviruju‘ u arhetipove, recimo političari, državnici kao prvi predsjednik Franjo Tuđman... Oni su ‘očevi‘, rjeđe ‘majke‘ i jako često se ‘uokviruju‘ u arhetip ‘oca‘, oni su ego zato što je to poistovjećivanje s državom, nacijom, velikim sustavima... Neki se uokviruju u sjenke, to jako dobro funkcionira. Naš poznati nogometni menadžer Zdravko Mamić je sjenka, Milan Bandić je bio sjenka. Oni forsiraju određene karakteristike, jako su često populisti, prezentiraju se kao obični ljudi, imaju određene eskapade koje bi obični ljudi smatrali sramotnim... Oni piju ili pak hvataju žene za intimne dijelove tijela kao Donald Trump, to je vrlo moćan arhetip. Često se onda kaže: "On je običan čovjek, jedan od nas, ne glumi, nije umjetan, iskren je..." Ja sam ta persona, uvijek uokvirena na nešto što se tiče morala ili oni koji izazivaju matrice morala kao što to radi Lady Gaga. Ili ima oni koji su čuvari tradicionalnog morala... Kod arhetipa ima pozitivna i negativna strana, možete gledati različite ljude kroz različite arhetipske obrasce, podvukla je Holy.

- U Americi u kojoj se užasno pazi na svaku riječ i na političku korektnost dobiju predsjednika koji je potpuna suprotnost, koji često koristi vrijeđanje i nasumično uvredama gađa svoje neistomišljenike i to je nešto čemu se plješće... Sve mora biti show, sve mora biti zabavno, takvi obrasci prolaze, jednostavni, bazični. Što se tiče Trumpa, norveški filozof Lars Svendsen uvrstio ga je u posljednjoj knjizi O glupanima, idiotima i glupim idiotima u glupog idiota, ali Trump se vrlo skupo prodao masi, svima nama jer on utječe i na sve naše živote... To je strateška biznis priča koja jako dobro prolazi u današnje vrijeme. To su obrasci kako se nitko ne bi ponašao, on privlači pažnju, dobio je glasove i svu podršku svih industrija i na koncu moć. Poseban je slučaj kad iz toga svijeta slavnih netko postane političar jer Trump je bio prvo slavan pa onda je postao slavni političar, ozbiljan političar današnjeg vremena, dodala je Borčić.

- Trump je dobar primjer za analizu. Inače slavne dijelimo na nasljedno slavne, to su prinčevi Harry, William ili Paris Hilton koja je rođena u bogatoj obitelji. Trump je bio nasljedno slavan jer je rođen u obitelji bogataša, čovjek je takoreći rođen sa zlatnom žličicom u ustima, a onda imamo slavne koji su postali slavni zbog postignuća, talenta i to su sportaši, poznati glumci... Imamo slavne koji su slavni jer su protagonisti reality showova poput Kim Kardashian. Trump je bio sve to, nasljedno slavan, slavan jer je slavan te je, zahvaljujući sebi, postao predsjednik SAD-a, a bio je slavan jer je bio protagonist vrlo gledane reality show emisije - The Apprentice (Pripravnik). Trump je na temelju Pripravnika stvorio okvir koji mu je omogućio da se pozicionira kao kandidat za predsjednika SAD-a i to kao uspješan predsjednik koji će upravljati SAD-om kao korporacijom. Tu su zbilja sve matrice i načini koje on i njegovi tim koriste za njegov imidž. Fenomenalno za njega je da njemu apsolutno ništa nije neprihvatljivo za kreiranje imidža i to se rijetko viđa... Slično je s Madonnom iako su on i ona nebo i zemlja, ona je u arhetipu anime. Vidimo da se dugovječnost osoba u svijetu slavnih može održati tako što se fenomenalno treba prilagođavati raznim kontekstima da bi se ostalo na poziciji i to nije jednostavno, podvukla je Holy.

Pitala je moderatorica koliko ima autentičnosti kod slavnih, a koliko iza svega stoje timovi stručnjaka, korporacije...

- Ne bi slavni mogli opstati dugo da ono što nam prodaju djelomično ne nose u sebi, da pojedine dijelove života i načine ponašanja ne prikazuju javnosti pojednostavljeno i intenzivno. Vjerujem da su oni takvi, recimo, Paris Hilton je nedavno šokirala javnost kad je govorila drugačijim izgovorom jer je imala imidž plavuše i kroz sve se razine prilagodila imidžu koji je prilagođavala publici. Iz jednog koda je upala u drugi. Slavni nose karakteristike u sebi koje strateški mudro koriste kako bi postali vidljivi masi. Jako puno puta morate ponoviti isto da bi se ljudima to usidrilo i da bi nešto postalo vidljivo i jako poznato, objasnila je Borčić.

Dotaknule su se autorice odnosa filmova i marketinga odnosno filma Vrag nosi Pradu 2.

- Vrag nosi Pradu 2 je jedan nevjerojatan primjer do kojih granica ide celebrity kultura. Jer, ovdje ustvari film postaje nekakva varijanta sredstva promocije različitih modnih brendova, časopisa, Starbucksa, tko zna kojih destinacija i iz te perspektive će mi biti zanimljivo pogledati film. Čini mi se da je film ‘sklepan‘ tek toliko da bude napravljen kako bi se moglo promovirati modne brendove. On se sad promovira, Meryl Streep i Anne Hathaway kontinuirano idu na turneje, jedan dan su u Mexico Cityju, a drugi u Tokyju... Uključila se u to dugovječna urednica američkog Voguea Anna Wintour koja se isto pojavljuje na promocijama jer Meryl Streep glumi Mirandu Priestly koja je glavna urednica časopisa iz filma a koja se jako povezuje s Annom Wintour. I sad imate Meryl Streep koja je kreirana osoba, koja ima određene karakteristike, većina ljudi bi za nju rekla da je to jako dobra glumica, osoba koja je čvrsta, dostojanstvena, koja se povezuje s percepcijom kvalitete... Ona na promocijama ni na jedan način ne promovira sebe, nego glavnu protagonisticu filma Mirandu Priestly, pojavljuje se s Annom Wintour koja je kreirana osoba i obje su obučene u Chanel ili neki drugi brend, svugdje se guraju brendovi, cipele... Iz filma je izbačen dečko glavne protagonistice koju glumi Anne Hathway a koji se pojavljuje u prvom dijelu... Njezin dečko iz filma izbačen je iz druge varijante, a on kao glumac je pričao o tome kako je povrijeđen s tim te ga je Starbucks izabrao za protagonistu reklame novog pića... Dakle, iskoristio je situaciju što ne glumi u filmu: iako se osjećao melankolično, loše, povrijeđeno, može se utješiti novim Starbucksovim pićem! To je autoironija i sarkazam do nevjerojatnih razina, to je otvorena propaganda brendova da je to nevjerojatno! Film služi kao promotivno sredstvo za različite brendove, časopise, korporacije, destinacije, a na Instagramu je krcat sa sadržajem, iskače iz svake paštete i to je kultura slavnih. Mogle bismo Nikolina i ja napisati dobar rad na tu temu, rekla je Holy.

Međutim, zanimanje za film je golemo.

- To nas zanima, čekamo, jedva smo uhvatili mjesto za pretpremijeru, svakodnevno pričamo i dijelom sadržaj o tome, informiramo se što je tko nosio i imao, bavimo se banalnim temama, ali dobra zabava privlači pažnju. Mediji i općenito sadržaji na društvenim mrežama su onakvi kakva je potražnja publike: da nikog ne zanima, ne bi je bilo, istaknula je Borčić.

Zanimalo je moderatoricu na koji način propagandu slavnih doživljaju muškarci a na koji žene?

- Iznenadila sam se kad sam gledala zadnji Madonnin video, izgleda kao da ima 27 ili 28 godina, to je tako dobro odrađeno da nisam mogla vjerovati. Fokus je danas na vanjskoj ljepoti, luksuzu, tijelu, strahu od starenja, rekla bih da zbog toga možda više žene kao objekti ili žene kao publika to više gledaju, više je sadržaja fokusirano kroz tu perspektivu, mišljenja je Borčić.

- Mogu samo reći da su dosadašnja istraživanja o Instagramu i uvjerljivosti celebrity influencera pokazala da će muškarci daleko lakše kupiti proizvode koje promoviraju muški i žene, dok će žene više kupovati proizvode koje promoviraju žene. Ako imamo to na umu, moja pretpostavka je da su žene češće protagonistice influencer marketinga nego što su to muškarci. Kod proizvoda za sport ili za gym, vrlo vjerojatno je da će daleko češće influenceri biti vezani za muški dio publike, ali poznato je da će žene rjeđe kupiti proizvod koji promoviraju muškarci. Na temelju toga bismo mogli zaključiti da je cjelokupna industrija slavnih više ženski geto, barem kad govorimo o prednjem planu, o tome tko su protagonisti. Ako govorimo o pozadinskim interesima, o interesu korporacija, onda su to u pravilu muškarci, upozorila je Holy.

- Društvene mreže promijenile su pravila igre, nemamo kontrolu nad sadržajem, imamo samo iluziju kontrole da biramo što ćemo gledati, a odabrali su algoritmi i to se umrežava. U vrijeme društvenih mreža, teško je napraviti optimalan način kako regulirati dezinformacije i ono što je došlo društvenim mrežama. Daje se iluzija kontrole, ali nisam sigurna koliko smo dovoljno vješti da vidimo drvo od šume ili da procijenimo korist ili štetnost određene informacije, kazala je Borčić.

Holy zastupa mišljenje da su društvene mreže relevantne, ali ne isključuje tu ni tradicionalne medije.

- Važna je kontrola i sprega tradicionalnih medija i društvenih mreža. Mi imamo iluziju da svi možemo postati celebrityji ako ćemo biti dovoljno interesantni, ako ćemo kreirati dobre sadržaje, postove i dobre fotografije, ali možete biti najbolji na svijetu i imati najbolje sadržaje, ako vas algoritmi ne prepoznaju, ako vas netko jači ne prepozna, možda ćete ‘bljesnuti‘ ali nećete moći to kontinuirano održavati. To je još jedno održavanje iluzija - da je slava svima dostupna, da živimo u najboljem od svih mogućih svjetova, da možemo biti bogati, lijepi i slavni ako se budemo puno trudili, a zapravo održavamo nepravedni sustav hegemonije, usporedila je Holy.

Mogu li slavne osobe biti pokretači pozitivnih promjena?

- Mogu, mogu pokrenuti temu zdravlja ili teme kao Jakov Jozinović koji potiče dobre namjere i otvara teme poput zajedništva. Celebrity mogu pokrenuti teme jer su jako vidljivi i njihov glas je važan. Oni koji se istaknu zalažući se za neku temu, mogu doprijeti do mladih ljudi, recimo o temi anksioznosti i drugim izazovima, ima jako dobrih stvari, kazala je Borčić.

- Nisam toliko optimistična. Mislim da slavni mogu imati pozitivne utjecaje do granice do koje im to oni koji su ‘sive eminencije‘, koji su u pozadini ne samo medijske industrije, to dopuštaju i vezano uz teme koje im to dopuštaju. U neke teme se može ulaziti, anksioznost može ako je u skladu s interesom farmaceutske industrije koja gura neke lijekove i preparate, a ako bi se ticalo određenog društvenog modela, ‘turbo‘ celebrityji mogu pričati o tome sve dok se ne prelaze određene granice. Mislim da mogu pozitivno utjecati, mogu edukativno djelovati, ali postoje točno određene granice koje se ne mogu prijeći, ako i idete, algoritmi će vas ograničiti! Ovo je vrlo moćan način održavanja sustava moćnog, tržišnog, kapitalističkog, demokratskog uređenja, komentirala je Holy.

Iz publike je došlo pitanje kako djelovati na to da se stvari ne uzimaju ‘zdravo za gotovo‘.

- Postoji instrument medijske pismenosti. Istraživanja su pokazala da medijska pismenost može biti najučinkovitiji instrument za borbu protiv dezinformacija i za poticanje kritičkog mišljenja, ali to mora biti sustavno državno rješenje. Ako se gleda koja je država u svijetu medijski najpismenija onda je to Finska. Godinama ima najveći indeks medijske pismenosti koja se podudara s demokratskom razvijenosti. Finska to razvija od 70-ih godina prošlog stoljeća te ima program medijske pismenosti od vrtića, ugrađen je u vrtićkoj populaciji, u osnovnim i srednjim školama, na fakultetima i kroz cjeloživotno obrazovanje. Država tako pokazuje da je svjesna da je to jedini instrument borbe i da omogućuje ljudima da razviju kritičko mišljenje. Nije dovoljno donijeti neku strategiju kojom ćemo mahati pred europskim institucijama! Medijska pismenost ne razlikuje se od pismenosti, morate znati čitati sadržaje, čitati s razumijevanjem, imati kritičan odnos prema sadržaju... No, mora postojati intrinzična potreba države da razvija te politike, dosadašnje hrvatske vlasti to nisu pokazale jer im odgovara da imaju medijski nepismene građane, kritizirala je Holy te odgovorila na pitanje koliko se knjiga bavi ‘kulturom otkazivanja‘ (cancel culture):

- Jako periferno, ali sam se kolegicom bavila percepcijom woke kulture na društvenim mrežama. Tu je slično, taj hegemonijski obrazac, apsolutno sam na strani woke agente, ali mislim da se namjerno pretjeruje. Primjerice, doista smatram da je to odvratno prema crncima: imate na Netflixu, koji inače jako pazi na političku korektnost, seriju Bridgerton u kojoj je kraljica na prijelazu iz 18. na 19. stoljeće crnkinja, u kojoj su lordovi i vojvode crnci, a plemstvo su Kinezi... Mislim da je to odvratna manipulacija zato što je falsificiranje jedne užasne povijesti: sad ćemo dati priliku crncima u frivolnoj seriji i na taj način ‘oprati‘ našu kolonijalnu prošlost, to mi nije politički korektno! Ne čudim se što se posebno u Americi to forsira pa se sin jednog dana probudi i kaže roditeljima da se on odsad identificira kao rakun i da mu se morate obraćati kao rakunu... To su gluposti! S tim krajnostima se skreće pozornost sa stvarnih problema koji su određeni u woke kao projekt ili inicijativu buđenja, kao borbu za jednakopravnost. Kroz karikiranje dođete do toga da se mainstream društva fanatizira protiv toga jer se smatra da je to nešto što je suludo, što se nameće, ali nameće se namjerno. Kulture služe za održavanje režima, stvara se percepcija da imamo mogućnosti, a feministkinje odjednom postaju ‘brkate ženturače‘, ‘lezbače‘ i cjelokupni projekt koji je utemeljen kao borba za jednakopravnost spolova se kod mainstreama karikira. Protagonisti, nažalost, to omogućuju jer nisu svjesni kako funkcioniraju društveni mehanizmi i tu je veliki problem, kazala je Holy.

Upitana o ‘kampanji‘ promocije same knjige, Holy je govorila o prvom predstavljajnju...

- Promocija je održana kroz koncept crvenog tepiha i to je bilo autoironično. Bila je dosta dobro popraćena, bilo je puno medija, jako puno publike zato što smo znali da će na ‘suhu‘ promociju knjige doći jako malo ljudi, ali ako želite da dođe više publike, morate stvoriti interes i želju da dođu na samu promociju... Ciljali smo malo i lifestyle publiku, da širimo dobru vijesti... Da, poslužile smo se manipulativno propagandnim sredstvima da bismo privukle pozornost. Tad sam rekla da u Hrvatskoj nema slavnih političara, a da je jedini celebrity političar Tito. To je dobar primjer kako se mediji uhvate na nešto što privlači puno pozornosti, medije najviše interesiraju kontroverze. Ako u medijima imate samo pozitivne reakcije, nije to - to, padne vam interes. Ja sam bila osoba u politici koja je izazivala podijeljene reakcije, koja je imala negativan PR i to mediji obožavaju jer je tu jedan dio publike koji vas brani, a jedan koji vas ne može smisliti, koji kaže da ste vještica, sotonistica i onda nastane fight, ‘gore‘ forumi i to mediji traže, traže saft... Ako želite doći u medije, morate stvoriti kontroverzu!

- Iako je mrtav toliko godina, Tito još uvijek trigerira te podijeljene reakcije i znala sam da će, kad ga spomenem, izazvati pozornost. Njegovim fanovima se to neće svidjeti, ali Tito je bio potpuno kreirana osoba. Da, imao je nevjerojatan talent, znao je manipulirati, ali iza njega je bila najjača PR agencija tad i danas - Edelman. Ne može bilo tko biti klijent Edelmana, to što je Tito bio klijent, već dovoljno govori o njemu. To je bilo u interesu globalnih sila - Pokret nesvrstanih uklapao se u tadašnju arhitektoniku svijeta, a ljudi pu*e različite stvari. On je bio kreirana osobnost, nije u potpunosti imao karakteristike koje su se govorile, profilirao je određeni imidž koji je odgovarao potrebama Amerikanaca. Baš me zanima bi li Edelman za Plenkovića radio imidž?! I don‘t think so! Mada su i Milanović i Plenković imali svoje spin doktore, zaključila je Holy.