Irena Benyovsky Latin predstavila knjigu ‘Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika, autorica je istražila tko su bili vlasnici, najmoprimci ili korisnici pojedinih građevina

U palači Sponza održano je 20. svibnja predstavljanje knjige Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgrađā u središte grada u mletačkom razdoblju (1205. – 1358.) autorice Irene Benyovsky Latin s Hrvatskog instituta za povijest.

O knjizi su uz autoricu govorili voditeljica Odjela za srednji vijek Hrvatskog instituta za povijest Zrinka Pešorda Vardić koja je i jedna od recenzentica knjige, dok je moderator večeri bio Ivan Viđen. Predstavljanje su organizirali Državni arhiv u Dubrovniku i Hrvatski institut za povijest koji je nakladnik ove knjige u sklopu svoje Biblioteke hrvatske povjesnice.

Nazočne je uvodno pozdravila ravnateljica DAD-a Nikolina Pozniak izrazivši zadovoljstvo činjenicom da je ovo predstavljanje organizirano upravo u dubrovačkome Arhivu s obzirom da je knjiga nastala praktički isključivo na vrijednoj arhivskoj građi koju taj arhiv čuva.

Potom je Viđen ukratko predstavio sadržaj i strukturu same knjige. Nakon njega je Pešorda Vardić istaknula vrijednosti knjige posebno naglasivši interdisciplinarni pristup autorice koja na osnovu arhivskih vrela pokušava otkriti urbanističko i društveno lice srednjovjekovnoga Dubrovnika. No, osim zemljišnih čestica, ulica, trgova, kuća, crkava i javnih zgrada autorica je pokušala dati i prikaz ljudi i njihove interakcije kako međusobno tako i s prostorom grada.

Primarno temeljem ugovorā i oporukā, autorica je istražila tko su bili vlasnici, najmoprimci ili korisnici pojedinih građevina i koje vrste privatnih i poslovnih veza postoje među njima.

Predstavljačica je posebno naglasila važnost pristupa i načinu obrade ove teme jer se radi, ne samo o socijalnoj topografiji, već i o urbanističkoj sintaksi srednjovjekovnoga Dubrovnika.

Vrijeme 13. i 14. stoljeća obilježeno je povećanjem broja stanovništva i posljedično znatnim širenjem gradskoga prostora jer se potreba za stambenim i poslovnim prostorima višestruko  uvećavala. To je rezultiralo širenjem granica starijega grada na sjever (seksterij sv. Nikole, Prijeko) pa nije neobično da je jedan od najvažnijih događaja u urbanističkome promišljanju grada bilo usvajanje statuta iz 1272. godine: dotadašnja su pravila, neka dosta starija od statuta, bila te godine normirana i sistematizirana. Statutarne su odredbe dodatno nadopunjene nakon požara 1296. godine.

Benyovsky Latin svoje je izlaganje započela sjećanjem na početke svoga interesa za Dubrovnik i njegovu bogatu povijest koji se povezuju uz njezino sudjelovanje na "Dubrovačkoj medijevističkoj radionici" devedesetih godina. Potom je naglasila važnost starijih istraživača urbane povijesti Grada koji su postavili temelje istraživanjima te teme, a to su primarno bili Lukša Beritić, Cvito Fisković, Milan Prelog i Marija Planić-Lončarić. Istaknula je kako je istraživanje bilo kojega grada kao složenog organizma samo po sebi zahtjevno te da se rekonstrukcija prostorne i društvene slike grada mora zasnivati na interdisciplinarnom i komparativnom pristupu. Osim istraživanja prostornih i vremenskih odnosa, nužno je poznavanje i ranijih razvojnih faza, a što je u Dubrovniku još uvijek predmet stalnoga interesa i stalnih otkrića, posebno istraživanjima nakon potresa iz 1979. godine, ali i u najnovije vrijeme. 

Autorica je upravo zato zahvalila svim djelatnicima Državnoga arhiva u Dubrovniku koji su joj pomagali u višegodišnjim istraživanjima, a posebno arhivistu Zoranu Peroviću. Zahvalnost je izrazila i djelatniku Arhiva biskupije dubrovačke Antunu Konculu te djelatnicima Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku na ustupanju različite potrebne dokumentacije.

Istaknula je i doprinos arhitektice Ivane Haničar Buljan s Instituta za povijest umjetnosti koja je izradila karte koje prate tekst knjige i koje olakšavaju razumijevanje cjeline. 

Predstavljanje je zaključeno osvrtom na važnost urbanističkih odredaba Statuta iz 1272. godine te autoričinom zahvalom dubrovačkoj publici na interesu za njezina istraživanja i ovu knjigu.

Knjiga je nastala kao rezultat istraživačkoga projekta "Topografija vlasti: istočnojadranski gradovi u srednjovjekovnim prostorima vlasti", recenzentice su Zdenka Janeković-Römer i Zrinka Pešorda Vardić, a grafički prijelom i tisak djelo su Sveučilišne tiskare.