Jedna od najreprezentativnijih palača u Gradu zasjala u novom ruhu i s više prostora, građani će brže rješavati parnice

Jedna od najreprezentativnijih građevina u Gradu odnedavno sjaji novim sjajem. Bjelina kamena na pročelju Sponze koje blista na ljetnom suncu svaki put iznova podsjeća da je Divona, u kojoj je smješten Državni arhiv u Dubrovniku a samim tim i neprocjenjiva povijesna građa, prošla sveobuhvatne radove obnove. Ne svjedoči o tome samo njezin vanjski izgled, to se vidi i u prizemlju gdje je dvorana Svetog Vlaha uveliko stavljena u funkciju za razna predstavljanja, predavanja i druga događanja, a s druge pak strane je na zapadnom dijelu stalni postav koji govori o povijesti ove arhitektonske ljepotice ali i o Državnom arhivu u Dubrovniku. Posebno impresivno jest dobiveni prostor novoobnovljenog potkrovlja koji će također poslužiti za čuvanje građe a koji je bio improvizirano ‘skladište‘ te nije imao nikakvu svrhu. Sad potkrovlje doslovno ostavlja bez teksta svojim prostornim mogućnostima.

Okončane su dvije faze radova, a zašto su uopće krenulr i kako su tekle, najbolje znaju ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak i ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić.

- Nakon što se odlomio kameni stup na pročelju povrh arkada palače Sponza, te sve lošijeg stanje s krovištem palače, obavijestili smo našeg osnivača, Ministarstvo kulture i medija, o važnosti žurne intervencije te sukladno suradnji s konzervatorima, postupili smo po Rješenju za sanaciju. Dosad su radovi obnove palače Sponza uključivali izvođenje radova konstrukcijske sanacije palače Sponza, izvođenje radove adaptacije potkrovlja palače Sponza, te na kraju izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na pročeljima palače Sponza, navodi Pozniak.

- Tijekom 2022. i 2023. godine izvedeni su radovi konstrukcijske sanacije koji su obuhvaćali sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima, sanaciju pročelja te obnovu i restauraciju manjeg dijela kamene plastike i vanjske stolarije. Radovi na uređenju prostorije Sv. Vlaho u istočnom dijelu prizemlja palače Sponza izvedeni su početkom 2024. godine. Ova prostorija je bila u jako lošem stanju i nije se mogla koristiti. Tijekom izvođenja radova predstavnici Arhiva su iskazali želju, odnosno potrebu, za cjelovitom sanacijom tog prostora cijeneći da je taj prostor iznimno bitan za potrebe njihove ustanove. Ovi radovi su obuhvaćali kompletno uklanjanje starih podnih slojeva te žbuke na zidovima i svodovima, izradu novih podnih slojeva (završno kameno popločenje), nove žbuke i završnih zidnih premaza, ugradnju komplet novih elektroinstalacija uključivo i rasvjetna tijela te sustava za grijanje i hlađenje, pojašnjava Skurić te dodaje:

- Radovi adaptacije potkrovlja palače Sponza podrazumijevaju građevinsko-obrtničke i elektroinstalaterske radove. Građevinsko-obrtnički radovi obuhvaćaju izradu spuštenog stropa od gipskartonskih ploča, ugradnju parne brane krovišta, ugradnju toplinske izolacije krovišta, ličenje unutarnjih gipskartonskih obloga, te izradu epoksidne podne obloge u zapadnom i istočnom krilu. Osim same sanacije, restauraciji je jedan od ciljeva bio vratiti prvotni sjaj palače Sponza, uz valorizaciju svih povijesnih događaja koji su na njoj ostavili trag (namjerno nismo dirali manja oštećenja od gelera iz Domovinskog rata, očuvali smo čitke grafitne natpise), ističe Skurić.

Pokazalo se tijekom radova koliko na građevinu utječu prirodni faktori.

- Građevinama uz more sol je jedan od čestih neprijatelja, jer ona svojim prodiranjem u kamen bubri i razara ga. Kemijskim analizama je dokazana njena mjestimična prisutnost, te se na tim mjestima radila ekstrakcija soli i konsolidacija kamena kako bi učvrstili njegovu strukturu i produžili građevini životni vijek. Osim pranja vodom pod kontroliranim tlakom i mikropjeskarenjem, nečistoće s pročelja palače su uklanjane i laserskim putem. Laserskim čišćenjem postigla se tonska usklađenost kamene površine arhitektonskih i ukrasnih elemenata uz očuvanje patine. Nakon uklanjanja nečistoća pristupilo se izvedbi rekonstrukcija u umjetnom kamenu da bi se povratila estetska cjelina arhitektonskih elemenata. Svaka ta rekonstrukcija se nakon sušenja i obrade tonirala tonovima za restauraciju da bude u skladu s okolnim kamenom. Neadekvatne i nestabilne sljubnice su uklanjane i nanesene su nove upotrebom gotovih žbuka na bazi čistog prirodnog hidrauličnog vapna, bez cementa, visokoparopropusnih te otpornih na soli. Skulptura sv. Vlaha je nakon restauracije zaštićena od ptica (izmet ptica izrazito nagriza epidermu kamena) postavljanjem mreže koja istovremeno štiti i ne narušava vizualnu estetiku pročelja. Posljednji korak je zaštita površine kamena odnosno dijelova arhitekture koji su izloženi djelovanju vlage i vode. Koristila su se hidrofobna i paropropusna sredstva za kamen, kazuje Skurić.

Opisala je ravnateljica ZOD-a kakvo je bilo zatečeno stanje na početku cijelog procesa.

- Kamene površine vanjskih zidova palače Sponza opterećene su slojevima nečistoća, raznih vrsta skrama neujednačenih debljina, kora i taloževina tvoreći konglomerat pojavnosti zaslužnih za smanjenje opće čitljivosti izvornih površinskih tekstura, boje kamena i prihvatljivih povijesnih patina. Zasigurno skrivaju i mikrooštećenja koja upućuju na ozbiljnije konzervatorsko-restauratorske intervencije. U ovu kategoriju ulaze mikropukotine, sitne kaverne na površini i dublje u kamenoj masi, manja oštećenja u vidu fraktura od komadića projektila iz Domovinskog rata i slično. Nužno je bilo provesti elementarno čišćenje površina standardnim metodama i sredstvima kako bi se neutralizirali slojevi nečistoća više ili manje vidljivi na prevladavajućim bijelim površinama kamenih oplošja palače. Crne kore predstavljaju jedan od najekstremnijih oblika onečišćenja. Takva područja na kamenoj površini su nešto deblji slojevi od tamnijih kora i skrama, u naravi su koncentrirana spremišta mnogih nepoželjnih sastojaka, od raznih tipova soli do spojeva čađe, dima, prašine... Uvelike nagrđuju izgled građevine te prikrivaju propadanje koje je u tijeku a čiji razmjeri postaju vidljivi tek kad dođe do lomljenja kamene strukture. Stoga je njihovo uklanjanje i neutralizacija njihovih štetnih učinaka više nego opravdan konzervatorsko-restauratorski postupak, podcrtava Skurić.

Tijekom cijele obnove postojale su i otežavajuće okolnosti.

- Teško je bilo izvesti sve radove u roku i odgovoriti na izazove i potrebe svih manifestacija u Gradu, a da bude na zadovoljstvo svih sudionika. Tako se nekad dogodi da se počistilo gradilište tik pred događaj u Gradu, kao što je bilo s DU motion utrkom. Na kraju se sve izvelo i nitko nije ni primijetio da je prethodni dan tu bila skela i klasično gradilište. Prilikom obnove se trebalo uskladiti s potrebama i aktivnostima Državnog arhiva u Dubrovniku koji je smješten unutar palače Sponza. Najizazovnije je bilo pomiriti konzervatorsko-restauratorske faze radova s dnevnim aktivnostima Arhiva. Mi imamo rezervacije za prostorom atrija palače Sponza po godinu i pol ranije zaprimljene, to su termini za razne svečane prigode (agencijske rezervacije za ceremonije vjenčanja, svečani domjenci, večere, cocktail primanja, privatne ceremonije za fizičke osobe, mini kongresna druženja i slično. Smatram da smo uspjeli ovako veliki pothvat obnove potpuno kvalitetno izvesti i prilagoditi terminski našim aktivnostima, napominje ravnateljica DAD-a.

Prošlo je puno vremena otkako se provela ovakva sveobuhvatna obnova.

- Od pada Dubrovačke Republike izvršen je niz neprimjerenih građevinskih zahvata u unutrašnjosti i na pročeljima palače koji su dobrim dijelom otklonjeni građevinskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima u razdoblju nakon II. svjetskog rata do najnovijeg vremena. Jako je važno da je ravnateljica Arhiva djelovala i prepoznala žurnost te obavijestila o samom stanju palače koja je zaista bila u nezavidnom stanju i estetski i konstrukcijski. Ovim zahvatima svakako je sigurnost veća.

Slijedi treća faza obnove koja uključuje interijer i gornje katove.

- Obnovom palače Sponza, zgrada će i dalje služiti kao sjedište Državnog arhiva. Određeni prostori u prizemlju i na prvom katu bit će otvoreni za posjetitelje. Održavat će se razna događanja, prezentacije i pedagoške edukacije o kulturnoj baštini grada. Stručna vodstva u suradnji sa školama su dio redovitog angažmana naših kolega i obrazovnih ustanova. Posjetitelji će se moći upoznati s poviješću palače, njezinom povijesnom i današnjom funkcijom te arhivskim gradivom koji se čuva u njoj. Stvaranje prostora koji potiče učenje i interakciju doprinosi širenju znanja te čuva tradiciju obrazovanja unutar palače Sponza, koja se u njoj odvijala i kroz povijest, jer je u njoj nekoć djelovala plemićka škola. Taj materijal je dio UNESCO-vog međunarodnog registra dokumentarne baštine "Sjećanja svijeta", gdje je naša nominacija prepoznata i dodijeljena nam je ta prestižna povelja, podsjeća Pozniak te nastavlja:

- U zapadnom krilu prizemlja prostor zadržava svoju namjenu, te će u njima biti izložbe o preseljenju Arhiva u palaču, prezentacija građe Dubrovačke Republike te zanimljivosti koje se nalaze u Fondovima Arhiva. Stoga me veseli stalni postav u formi izložbe o kronologiji i povijesti Arhiva koji je prezentiran i otvoren za javnost u zapadnom dijelu prizemlja palače. Drugi kat palače osmislili smo kao muzejski postav s eksponatima naših najstarijih dokumenata iz doba Dubrovačke Republike koji su ušli pod zaštitu UNESCO-a i bit će reprezentativni prostor za susret s mnogim našim gostima, visokim uzvanicima, veleposlanicima zemalja koji nas redovito posjećuju te protokolarnim potrebama naše ustanove. Paralelno radimo i na restauraciji namještaja neobarokne garniture iz 19. stoljeća koja će također biti prezentirana u navedenim prostorima.

- Prostor desno od ulaza u atrij će služiti i kao suvenirnica, zbog posebnog ulaza koji omogućava pristup neovisno o ostalim prostorima palače. U istočnom krilu, u dvorani Svetog Vlaha, planirana je fuzija izložbenog prostora s funkcijom polivalentnog prostora koji se može prilagoditi različitim potrebama i rezerviranim događanjima. Na prvom katu ostaje smještena čitaonica, radni prostor naših korisnika gradiva, koja naglašava važnost kontinuiteta i čuvanja pisane kulturne baštine i koja će omogućiti pristup građi koja svjedoči o povijesti Dubrovačke Republike. Osim javnih prostora, uredit će se i prostori za čuvanje i obradu arhivske građe. Ti prostori bit će namijenjeni isključivo djelatnostima Državnog arhiva. Dosad je izrađena projektna dokumentacija Projektni zadatak u prosincu 2023. i Idejni projekt u prosincu 2024. godine. U sljedećim fazama izrade projektne dokumentacije izradit će se glavni i izvedbeni projekt rekonstrukcije i unutarnjeg uređenja palače koji će obuhvatiti i projekt stalnog postava. Okončan je postupak javne nabave za izradu tih projekata. Nakon dovršetka izrade projektne dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole planira se izvođenje radova rekonstrukcije i unutarnjeg uređenja palače, za što će također biti potrebno prethodno provesti postupak javne nabave, objašnjava Pozniak.

Međutim, dogodila se još jedna novina koja će biti praktična građanima.

- U sklopu NPOO investicije koja se dotiče i arhivske službe, održala se edukacije za stvaratelje s područja pravosuđa o upravljanju dokumentacijom, digitalizaciji i korištenju nacionalnog arhivskog informacijskog sustava. Tako da će se proces pratiti kroz sustav u kojem će se digitalno unositi i paralelno preuzimati. Veseli nas da ćemo preuzeti gradivo sudskih ostavina nakon više od 50 godina i tako pokušati ubrzati procese našim sugrađanima oko rješavanja pitanja osobnih parnica. Arhiv će novim akvizicijama popunjavati svoje fondove, poručuje Pozniak.

Odgovorila je ravnateljica Arhiva hoće li korigirati cjenik za iznajmljivanje, prvenstveno atrija Sponze.

- Korekcije za sada ne planiramo, Cjenik je na našim stranicama istaknut, već desetljećima prostor atrija dajemo u najam za prigode različitih događanja i pravnim i fizičkim osobama. U prošloj godini imali smo prihod od tih usluga u iznosu od 309.218,06 eura, a koristimo ga namjenski, najviše za potrebe restauracije arhivskog gradiva, nabavu beskiselinskih arhivskih kutija, nabavu informatičke opreme za digitalni prijenos podataka, otkup gradiva i pripremu naših autorskih izložbi, te sufinanciranje izdavačke djelatnosti te reprint izdanja Državnog arhiva i slično, navodi Pozniak.

Radovi obnove prije svega su plod suradnje između Zavoda za obnovu Dubrovnika i Državnog arhiva u Dubrovniku.

- Moram priznati da je ravnateljica Državnog arhiva izuzetno kooperativna i suradljiva, prihvaća naše prijedloge i vjeruje u naš odabir što se svih segmenata obnove tiče. Kad imate takvog partnera u radu, to poluči ovakve kvalitetne i vidljive rezultate. Inicijativu morate znati pokrenuti, ustrajati i osigurati izvršenje. Posebna je i u poslovnim temama i kad nađemo vrijeme za privatne teme, pravi je prijatelj, pozitivna i empatična osoba, poručuje Skurić a njezina kolegica iz Arhiva se nadovezuje:

- Jednako lijepe riječi imam za Mihaelu, koja je profesionalac u svom poslu, koja uvažava naše posebnosti u radu i gust je bio surađivati s njome i njenim timom u proteklom periodu sanacije i krovišta, pročelja i kamene plastike, te se nadam i da ćemo nastaviti putem dobre suradnje oko unutarnjeg uređenja koje slijedi, zaključuje Pozniak.

Palaču svakako čekaju novi radovi tako da se stavi točka na ‘i‘ i time lijepo i zasluženo upotpuni i zaokruži sve ono što se dosad napravilo, očistilo, sredilo a prije svega - obnovilo.

Osim što je izvrsna suradnja i komunikacija dviju ravnateljica i pohvalne sinergije dviju ustanova uz podršku i razumijevanje Ministarstva kulture i medija dala konkretne i jako vidljive rezultate, ona ima dalekosežnije ciljeve - Sponza s novim ruhom ostaje sačuvana i za naraštaje koje dolaze i koje tek trebaju biti očarane njezinim impresivnim izgledom i vrijednošću koju čuvaju njezini zidovi.